< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | >
<< | < | 1939. | 1940. | 1941. | 1942. | 1943. | 1944. | 1945. | 1946. | 1947. | > | >>

Godina 1943 (MCMXLIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

1943. po kalendarima
Gregorijanski 1943. (MCMXLIII)
Ab urbe condita 2696.
Islamski 1361–1363.
Iranski 1321–1322.
Hebrejski 5703–5704.
Bizantski 7451–7452.
Koptski 1659–1660.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1998–1999.
Shaka Samvat 1865–1866.
Kali Yuga 5044–5045.
Kineski
Kontinualno 4579–4580.
60 godina Yin Voda Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11943.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1943:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Pentagon
 
Operacija Weiss I
  • 20. 1. - Operacija Weiss I: početak ofanzive na "Bihaćku republiku", prvom fazom obuhvaćeni Lika, Kordun, Banija, zapadna Bosna. Tzv. Četvrta neprijateljska ofanziva će kulminacija Bitkom na Neretvi u martu.
  • 22. 1. - Okončana teška Bitka za Buna–Gonu: australsko-američke snage zauzele i poslednje japansko uporište na Papui (jugoistočna četvrtina ostrva).
  • 23. 1. - Severnoafrička kampanja: Britanci zauzeli Tripoli.
  • 23. 1. - Sovjeti zauzeli Gumrak i poslednji nemački aerodrom u Staljingradu.
  • 26. 1. - Bitka kod Nikolajevke: u okviru Staljingradske bitke, italijanski Alpinski korpus uspeo da se izvuče iz obruča uz velike gubitke.
  • 27. 1. - Tito odlučio da Glavna operativna grupa (4 divizije) krene prema Hercegovini, a da ostali brane odstupnicu.
  • 27. 1. - Prvi čisto američki vazdušni napad na Nemačku - 50 bombardera na Wilhelmshaven.
  • 30. 1. - Karl Dönitz je novi komandant nemačke mornarice, nakon što je Erich Raeder dao ostavku usled Hitlerovog gneva zbog neuspeha površinskih brodova i pretnje da će ih izrezati.
  • 30. 1. - Britanski bombarderi De Havilland Mosquito napali Berlin kako bi poremetili obeležavanje 10-godišnjice nacističke vlasti.
  • 30. 1. - Gen. Friedrich Paulus unapređen u feldmaršala.
  • 30. 1. - Višijevski režim osnovao Milice française za borbu protiv pokreta otpora.
  • 31. 1. - Paulus je u sovjetskom zarobljeništvu.

Februar/Veljača uredi

 
Staljingradska bitka: zarobljeni Nemac
 
Istočni front nov. 42 - mart 43.
 
Tuniska kampanja
 
Parícutin: rađanje jednog vulkana

Mart/Ožujak uredi

 
Partizani na Neretvi
  • 1 - 2. 3. - Korjukivski masakr: SS-ovci uništili ukrajinsko selo Korjukivka sa 6.700 stanovnika iz odmazde za partizanski napad.
  • 2 - 4. 3. - Bitka u Bizmarkovom moru - uništen japanski konvoj za Novu Gvineju, stradalo 2.900 Japanaca.
  • 3. 3. - Na gomili u londonskoj stanici Bethnal Green stradalo 173 ljudi, uglavnom žena i dece.
  • 3. 3. - Nemačka podmornica greškom potopila brod Doggerbank, jedan preživeo od 365 ljudi na brodu.
  • 4. 3. - 15. dodjela Oscara: najbolji film je Mrs. Miniver, ukupno šest nagrada.
  • 4 - 6. 3. - Grčki pokret otpora: u bici kod Fardykambosa je zarobljeno nekoliko stotina italijanskih vojnika, ovog proleća se stvaraju slobodne teritorije.
  • 5. 3. - Počinje takozvana Rurska bitka, petomesečno savezničko bombardovanje Rura.
  • 5. 3. - Štrajk u FIAT-ovoj torinskoj fabrici Mirafiori, obustave rada se šire severom Italije[2].
  • 5. 3. - Generalni štrajk u Atini sprečava mobilizaciju grčkih radnika.
  • 6. 3. - Bitka kod Medeninea, Operacija Capri, poslednja je Romelova bitka u Africi: neuspelo ometanje očekivane savezničke ofanzive na Maretsku liniju u južnom Tunisu.
  • 7. 3. - Bitka na Neretvi (Operacija Weiss III): partizanske snage počele prelaz preko Neretve kod sela Jablanice.
  • 9 - 12. 3. - Masakr u Changjiao: Japanci ubili preko 30.000 kineskih civila.
  • 10. 3. - Martovski pregovori u G. Vakufu između partizanskih i nemačkih predstavnika o razmeni zarobljenika; partizani nude primirje, "NOVJ smatra četnike kao glavnog neprijatelja" (delegati u Zagrebu 20-25.3.).
  • 11. 3. - Preko 7.300 Jevreja iz Skoplja, Štipa i Bitolja (područja pod bugarskom okupacijom) zatočeno da bi kasnije tokom meseca bili poslani u Treblinku.
  • 12. 3. - Crvena armija oslobodila Vjazmu (→ "Zvezdana bajka o Vjazmi" Mire Alečković).
  • 12 - 14. 3. - Prve grupe beogradskih mladića odlaze na četvoromesečni obavezni rad.[3][4][5] (u Bor[6] i Gornjačku klisuru[7]).
  • 13. 3. - Pokušaj atentata na Hitlera, u organizaciji gen. von Tresckowa, putem eksplozivne boce likera nije uspeo.
  • 15. 3. - Treća bitka za Harkov se okončava nemačkim uspehom: Sovjeti opet izgubili Harkov a Bjelgorod 18-og - poslednji veći nemački uspeh na Istočnom frontu.
  • 16 - 19. 3. - Vrhunac Bitke za Atlantik: dva konvoja sa 90 teretnih i 16 eskortnih brodova pod napadom "Vučjeg čopora" od 38 nemačkih podmornica - potopljena 22 broda uz gubitak jedne podmornice.
  • 17. 3. - Bugarski parlament glasao protiv deportacije bugarskih Jevreja (iz predratne Bugarske, iz okupirane Makedonije i Trakije su deportovani istog meseca).
  • 20. 3. - Prvi od 19 konvoja solunskih Jevreja kreće za Aušvic i druge logore - 50.000 ljudi do avgusta.
  • 22. 3. - Hatinjski masakr: u Belorusiji spaljeno selo i ubijeno 156 od 160 stanovnika iz odmazde za četiri nemačka oficira.
  • 23. 3. - Izbori za Folketing u okupiranoj Danskoj: najviše glasova za socijaldemokrate, samo 2,1% za naciste.
  • 27. 3. - Eskortni nosač aviona HMS Dasher eksplodirao usled nepažnje u Firth of Clyde, stradalo 379 od of 528 članova posade.
  • 28. 3. - U napuljskoj luci eksplodirao brod sa municijom Caterina Costa, velika materijalna šteta i možda 600 mrtvih.
  • 28. 3. - Bitka na Maretskoj liniji: saveznički proboj u južnom Tunisu.
  • mart - maj - Ofanziva NOVJ u Lici 1943..

April/Travanj uredi

 
Muftija i Handžar-divizija (nov. 1943)
 
Boro i Ramiz
  • 19. 4. - Tri dana nakon slučajnog unosa, i prvog "tripa", Albert Hofmann prvi put namerno uzeo LSD - danas poznato kao Bicycle Day.
  • 19. 4. - 16. 5. - Ustanak u Varšavskom getu.
  • 20. 4. - U Landovici kod Prizrena streljani Boro Vukmirović i Ramiz Sadiku.
  • 23. 4. - Završena Bitka za Longstop Hill, saveznici zauzeli poslednju prirodnu prepreku na putu prema gradu Tunisu.
  • 26. 4. - Moskva prekida odnose sa poljskom vladom u egzilu, nakon što su ovi zatražili ispitivanje Katinja.
  • 26. 4. - Uskršnji neredi u Uppsali, konfrontacija švedskih nacista, antifašista i policije.
  • 27. 4. - 1. 5. - Bitka za Brdo 609 u severozapadnom Tunisu: prva jasna američka pobeda u Severnoj Africi i "sazrevanje američke vojske".
  • 28. 4. - Japanski transporter Kamakura Maru potopljen nedaleko od Filipina, stradalo 2.035 od 2.500 ljudi na brodu.
  • 30. 4. - Operacija Mincemeat: telo navodnog britanskog oficira sa ratnim planovima ispušteno blizu španske obale - Španci ga pronalaze sutradan a Nemci dobijaju informacije 8. maja.

Maj/Svibanj uredi

 
Ustanak u Varšavskom getu
  • 1. 5. - Nemački bombarder potopio britanski brod SS Erinpura kod Bengazija, stradalo preko 800 ljudi, uključujući 140 palestinskih Jevreja iz britanske vojske.
  • 3. 5. - Američki general Frank Maxwell Andrews, komandant Evropskog teatra, poginuo u avionskom udesu na Islandu (po njemu je nazvana baza Andrews).
  • 6. 5. - Okončana sedmodnevna bitka konvoja ONS 5 sa "vučjim čoporom", prelomnu u Bici za Atlantik: potopljeno 12 brodova po cenu 6 podmornica. Nemci su ovog "Crnog maja" izgubili 43 podmornice, četvrtinu ukupnog broja.
  • 7. 5. - Saveznici zauzeli Tunis i Bizertu.
  • 7. 5. - Objavljen Ayn Randin roman The Fountainhead.
  • 9. 5. - Sveslovenski sastanak u Moskvi, poziv na formiranje "narodnooslobodilačkih armija".
  • 12. 5. - Potvrda uspeha Operacije Mincemeat: Britanci presreli nemačku poruku u kojoj se najavljuje saveznička invazija na Balkanu (Grčkoj). Nemci već ovog meseca pojačavaju svoje položaje na Sardiniji i u Grčkoj, na račun Sicilije.
  • 12 - 25. 5. - Washingtonska konferencija (Trident): podržano iskrcavanje u Siciliji, a u Normandiji odloženo za godinu dana.
 
Zarobljeni u Tunisu
 
Bitka na Atlantiku: "Crni maj" za nemačke podmornice
 
Atlantska zvezda
  • 20. 5. - Crni maj: opozvan napad nemačkih podmornica na atlantski konvoj SC 130, koji prolazi bez gubitaka, dok su Nemci ovog meseca izgubili 43 podmornice, 34 u Atlantiku - za koje je bitka praktično izgubljena.
  • 21. 5. - Partizani nakratko zauzeli Manđelos kod Sr. Mitrovice, ustaše se vratile i opustošile mesto.
  • 22. 5. - U Moskvi objavljeno raspuštanje Kominterne (efektivno od 10. 6.).
  • 22 - 24. 5. - Operacija Farrier ("Potkivač") ili Prepad na Mljet: britanski komandosi se iskrcali na otok, ali nisu mogli naći Nijemce[10].
  • 23. 5. - RAF bacio 2.000 tona bombi na Dortmund.
  • 24. 5. - Josef Mengele postao glavni lekar u Aušvicu.
  • 28. 5. - Vrhovnom štabu se pridružila britanska misija (Dikin i Stjuart, operacija Typical).
  • 28. 5. - "Ibarski telegram" - Britanci zahtevaju od Draže Mihailovića da povuče snage na istok od Ibra, on odbija, zahtev povučen.
  • 29-30. 5. - Bombardovanje Wuppertala stvara vatrenu oluju i 3.500 žrtava.
  • 30. 5. - Aleutska kampanja: Bitka za Attu završena nakon 19 dana: većina japanskih vojnika poginula u brutalnim borbama na aleutskom ostrvu Attu.

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Druga proleterska divizija na Sutjesci
  • 10. 6. - Prva proleterska udarna divizija kod Balinovca samoinicijativno razbila delove nemačke 369. legionarske divizije i stvorila uslove za proboj Glavne operativne grupe, koji je uporno branjen na Ljubinom grobu i Košuru. Treća divizija ostala u obruču.
  • 10. 6. - Masakr u Distomou: SS-ovci ubili 214 ljudi u grčkom selu.
  • 11. 6. - Operacija Corkscrew: nakon 19 dana bombardovanja, Britanci zauzimaju ostrvo Pantelleria bez otpora. Dva dana kasnije i Linosu i Lampione.
  • 13. 6. - Glavnina Treće udarne divizije, uz velike gubitke, se probila kod Tjentišta; poginuo Savo Kovačević i još 10 narodnih heroja, Nemci ubili većinu zaostalih ranjenika.
 
Vladimir Nazor, predsjednik ZAVNOH-a
 
Slobodište, Kruševac

Jul/Juli/Srpanj uredi

  • 1. 7. - Rumunski ministar ino. poslova Mihai Antonescu u poseti Mussoliniju, predlaže povlačenje Italije, Rumunije, Mađarske i Finske iz Osovine.
  • 4. 7. - U avionskoj nesreći kod Gibraltara gine gen. Władysław Sikorski, čelnik poljske izbegličke vlade.
 
Saveznička invazija Sicilije: Britanci pozdravljeni u jednom gradiću
  • 15. 7. - "Slobodni dom", glasilo HSS na slobodnoj teritoriji.
  • 16. 7. - U luci Alžir eksplodirao teretnjak Bjørkhaug koji je tovario nemačke mine - stotine poginulih.
  • 17. 7. - Hitler prekida operaciju Citadela i šalje deo snaga u Italiju.
  • 19. 7. - Partizanska zaseda kod Lepenice nedaleko od Sarajeva, teški gubici 7. SS divizije.
  • 19. 7. - Saveznici po prvi put bombarduju Rim.
  • 19. 7. - Mussolini se sastao s Hitlerom kod Feltrea (tj. Belluna) - ne usuđuje se pomenuti izlazak iz rata.
  • 21. 7. - Izdate poternice na 100.000 rajhsmaraka za Titom i Dražom Mihailovićem.
  • 22. 7. - Pattonova Sedma armija ušla u Palermo.
  • 22. 7. - Potopljen japanski nosač hidroaviona Nisshin, stradalo preko 1.000 članova posade i prevoženih vojnika.
  • 24. 7. - Počinje Operacija Gomorrah (do novembra) - razorno bombardovanje Hamburga. Britanci prvi put koriste sistem Window, aluminijumske trake za ometanje radara.
 
Bombardovanje Hamburga
  • 25. 7. - Pošto je Veliko fašističko veće sinoć glasalo za njegovu smenu, Benito Mussolini je smenjen od kralja i uhapšen. Novi predsednik vlade je gen. Pietro Badoglio.
  • 27/28. 7. - Preko 30.000 ljudi stradalo od vatrene oluje u Hamburgu.
  • 28. 7. - Japanci neopaženo napustili aleutsko ostrvo Kiska (saveznici stižu 15. 8.).
  • 31. 7. - Vojvoda od Aoste, "Tomislav II", odrekao se hrvatskog prijestolja.
  • srpanj - Pokušaj atentata na pročelnika Glavnog stožera domobranstva, generala Ivana Prpića, smatra se u organizaciji Ive Herenčića.

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Saveznički vojnici posmatraju italijansko kopno iz Messine
  • 17. 8. - Spajanjem američke i britanske armije u Mesini (Paton i Montgomeri), završeno osvajanje Sicilije.
  • 17. 8. - Bombarderska Schweinfurtsko–Regensburška misija protiv fabrike kuglagera odn. aviona Messerschmitt – veliki gubici aviona, šteta na zemlji ubrzo nadoknađena.
  • 17/18. 8. - Operacija Crossbow protiv nemačkih dalekometnih oružja počinje Operacijom Hydra, bombardovanjem istraživačkog centra u Peenemündeu - razvoj rakete V-2 je usporen za 6-8 nedelja.
  • 19. 8. - Kvebečki sporazum SAD i UK o saradnji u razvoju nuklearne energije i oružja.
  • 23. 8. - Kurska bitka okončana ozbiljnim strateškim porazom Vermahta; Crvena armija oslobodila Harkov. Sledi četvoromesečna Dnjeparska bitka za oslobođenje istočne obale te reke.
  • 24. 8. - Hermann Neubacher imenovan za Ribbentropovog specijalnog predstavnika za jugoistočnu Evropu. On će formulisati plan koji predlaže, između ostalog, priključenje Crne Gore Srbiji, ali u Berlinu prihvaćeno samo otvaranje Beogradskog univerziteta.
  • 24/25. 8. - Partizani zauzeli Bugojno.
  • 25. 8. - Nemačko protivbrodsko oružje Henschel Hs 293 je prva vođena raketa upotrebljena u borbi.
  • 27/28. 8. - Na tajnom sastanku u Milanu, Altiero Spinelli i saradnici osnovali Evropski federalistički pokret.
  • 28. 8. - Bugarski car Boris III (49) umro ubrzo nakon sastanka sa Hitlerom, na kome je odbio i ulazak u rat sa SSSR i deportaciju Jevreja - nasleđuje ga 6-godišnji Simeon II.
  • 29. 8. - Nemci raspustili vladu okupirane Danske jer se ne može nositi sa talasom štrajkova, uvedeno ratno stanje i preduzeta Operacija Safari razoružanja danskih oružanih snaga - mornarica potopila 32 broda a Nemci uzeli 14.
  • 29. 8. - Zbor povodom dvogodišnjice Nedićeve vlade u Kragujevcu: vodi se politika "štednje srpske krvi".[17]
  • avgust? - Gen. Hans-Gustav Felber postao vojni komandant Jugoistoka i Vojni zapovednik Srbije.

Septembar/Rujan uredi

  • 8. 9. - Kapitulacija Italije objavljena u 19:30. Partizani privremeno oslobađaju Split i tamošnje ogromno skladište. Partizani narednih dana razoružavaju veći deo italijanske vojske u Jugoslaviji, dolazi do narodnog ustanka od Dalmacije do Istre.
  • 8. 9. - Savezničko bombardovanje nemačkog i italijanskog štaba u Frascatiju u 12:10, stradalo 485 civila.
  • 8. 9. - Nemačka Operacija Achse, posedanja italijanske vojne zone. Istog dana saveznici započinju Dodekanesku kampanju, koja se u novembru završava nemačkom pobedom.
  • 8. 9. - Crvena armija povratila Staljino/Donjeck.
  • 8. 9. - Patrijarh moskovski Sergije izabran na osnovu sporazuma RPC sa Staljinom: crkva dobija ustupke u zamenu za lojalnost, nalazi se pod kontrolom tajne službe.
  • 8. 9. - Nemci na Istočnom frontu započinju gradnju Linije Panther–Wotan ili "Istočnog zida".
 
Saveznička invazija Italije
 
"Italijanska Socijalna Republika"

Oktobar/Listopad uredi

 
Šesta neprijateljska ofanziva, do januara
  • 1. 10. - Britanci zauzimaju Foggiu, u čijoj okolini će se nalaziti veliki broj vojnih aerodroma, Foggia Airfield Complex.
  • 2. 10. - Planirana deportacija 8.000 danskih Židova nije uspjela jer su pripadnici danskog pokreta otpora većinu zemljaka odveli na sigurno u Švedsku.
  • 3. 10. - Operacija Devon: britanski komandosi zauzimaju Termoli i izdržavaju trodnevne nemačke napade.
  • 3. 10. - Japanci u današnjoj Indoneziji osnovali vojne snage Pembela Tanah Air ("Branitelji domovine") protiv moguće savezničke invazije.
  • 4. 10. - Bitka za Kos (Operacija Polarni medved): Nemci zauzimaju ostrvo od Italijana i Britanaca.
  • 4. 10. - Bombardovanje Frankfurta, pogođeno sklonište dečije bolnice - 529 stradalih, od čega 90 dece.
  • 4. i 6. 10. - Posenski govori: Heinrich Himmler se obraća SS oficirima odn. partijskim zvaničnicima i objašnjava rasnu politiku i Konačno rešenje.
  • oktobar - U Nedićevoj Srbiji doneta Uredba o suzbijanju nepismenosti - organizovaće se analfabetski tečajevi.[19]
  • 5. 10. - Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni: četnici zauzimaju Višegrad, zatim i Rogaticu 13. oktobra.
  • 7. 10. - Nemačke tempirane bombe ubile preko 100 ljudi u Centralnoj pošti u Napulju.
  • 10 - 11. 10. - Diverzija NOVJ napadom na Zenicu.
  • 12. 10. - Sastavljen izvršni odbor HSS na slobodnoj teritoriji (lokalni i srednji funkcioneri stranke).
  • 12. 10. - Neutralni Portugal stavio Britancima na raspolaganje baze na Azorima, u skladu sa ugovorom o savezu iz 1373!.
  • 13. 10. - Prva borba, od Sovjeta organizovane, Divizije Košćuško, nukleusa posleratne poljske armije (dan poljske armije do 1989).
  • 13. 10. - Italija objavila rat Nemačkoj.
  • 14 - 17. 10. - Operacija Arnim: nemačka ofanziva na Frušku Goru. Prve borbe 1. kozačke divizije, koja će se istaći borbenošću i ratnim zločinima.
  • 14. 10. - Pobuna logoraša u Sobiboru, oko 50 ih uspeva pobeći - ostali su ubijeni a logor je zatvoren.
  • 14. 10. - Drugi američki napad na fabriku kuglagera u Schweinfurtu: izgubili su 77 bombardera i preko 600 ljudi.
  • 14. 10. - Japanci proglasili Filipinsku Republiku.
  • oktobar - U belgijskom mandatu Ruanda-Urundi počinje glad Ruzagayura od koje do kraja sledeće godine strada 36 - 50 hiljada ljudi.
 
Istočni front: sovjetski dobici od Kurska do kraja godine (žuto)

Novembar/Studeni uredi

 
Crvenoarmejci u Kijevu
 
Bitka za Tarawu
  • 20 - 23. 11. - Bitka za Tarawu u Gilbertovim otocima, skupa američka pobjeda u prvoj ofenzivi u središnjem Pacifiku.
  • 22. 11. -   Liban je nezavisan: pod pritiskom UK, francuski komesar oslobodio uhapšene libanske političare - kraj mandata koji je nad tom državom imala Francuska od 1. jula 1920.
  • 22 - 26. 11. - Konferencija u Kairu (Sextant) - učestvuje Chiang Kai-shek, raspravlja se o Japanu i Aziji - od Japana će se zahtevati bezuslovna predaja i sve teritorije zauzete od 1914.
  • 24. 11. - Eskortni nosač USS Liscome Bay torpedovan u Gilbertovim ostrvima - u eksploziji municije i potonuću gine 644 od 916 ljudi.
  • 23 - 25. 11. - Napad NOVJ na Glinu 1943..
  • 25. 11. - Prvo zasjedanje ZAVNOBiH u Mrkonjić Gradu (Dan državnosti Bosne i Hercegovine).
  • 25. 11. - Bitka kod rta St. George je poslednja pomorska u Kampanji Solomonskih ostrva, što se smatra i krajem tzv. Tokyo Expressa, upotrebe japanskih vojnih brodova za transport.
  • 26. 11. - Britanski transporter HMT Rohna pogođen nemačkom vođenom bombom - u eksploziji i potonuću stradalo 1.138 ljudi, uglavnom američkih vojnika.
  • 26. 11. - Tosya–Ladički zemljotres u severnoj Turskoj, 2.824 mrtvih.
  • 26. 11. - Crvena armija oslobodila Gomelj, poslednje nemačko uporište iza Dnjepra.
 
Teheranska konferencija
 
Drugo zasjedanje AVNOJ-a

Decembar/Prosinac uredi

  • decembar - Britanska vlada zvanično uskraćuje pomoć četnicima, zbog saradnje sa okupatorom (američka vlada nastavlja pomoć).
  • 2. 12. - Blizu Pljevalja osnovana italijanska partizanska divizija Garibaldi.
  • 2. 12. - Pismo od CK KPJ za CK KP Albanije: postavljati pitanje prisajedinjenja Kosova Albaniji značilo bi "liti vodu na mlin raznih reakcionara, pa i samog okupatora".
  • 2. 12. - Nemci bombardovili luku u Bariju, potopljeno 28 teretnih brodova, uključujući i jedan američki sa iperitnim bombama.
  • 4 - 16. 12. - Operacija Kugelblitz, deo Šeste neprijateljske ofanzive, u istočnoj Bosni i Sandžaku.
 
Zimske operacije: Spomenik Prijepoljskoj bici

Kroz godinu uredi

1943. u temama uredi

Rukovodstvo zemlje (vlada u izbeglištvu; "Demokratska Federativna Jugoslavija" od zasedanja AVNOJ-a):

 
Liban

Rođenja uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1943.

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Nobelova nagrada za 1943. godinu uredi

Takođe pogledati uredi

Spoljne veze uredi

Reference uredi