< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1870-e | 1880-e | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | >
<< | < | 1901. | 1902. | 1903. | 1904. | 1905. | 1906. | 1907. | 1908. | 1909. | > | >>

Godina 1905 (MCMV) bila je redovna godina koja počinje u nedelju po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u subotu po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

1905. po kalendarima
Gregorijanski 1905. (MCMV)
Ab urbe condita 2658.
Islamski 1322–1323.
Iranski 1283–1284.
Hebrejski 5665–5666.
Bizantski 7413–7414.
Koptski 1621–1622.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1960–1961.
Shaka Samvat 1827–1828.
Kali Yuga 5006–5007.
Kineski
Kontinualno 4541–4542.
60 godina Yin Drvo Zmija
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11905.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Japanci u Port Arturu
 
Krvava nedelja
  • 22. 1. (9. 1. po j.k.) - Ruska revolucija 1905.: Krvava nedelja - Carska garda u Sankt Peterburgu ubila nekoliko stotina mirnih demonstranata, Rusijom se širi talas štrajkova.
  • 26. 1. - U Rigi ubijeno 130 demonstranata, u Varšavi još stotinu nekoliko dana kasnije.
  • 26. 1. - U Južnoj Africi nađen dijamant Cullinan, najveći ikadа pronađeni dijamant draguljarskog kvaliteta (3.106,75 karata = 621,35 g).
  • 26. 1. - 4. 2. - Izbori za Ugarski sabor, prvi poraz vladajućih liberala od 1875 i pobeda Partije nezavisnosti.
  • januar - Srbija: kriza između dvora i vlade povodom uporednih proba topova.

Februar/Veljača uredi

  • 2. 2. - U Sankt Peterburgu se srušio Egipatski most, kada je preko njega prelazio konjički eskadron.
  • 4. 2. - Yrigoyenova Radikalna građanska unija i deo vojske pokreću pobunu protiv argentinske vlade, ali brzo je ugušena.
  • februar - Počinju tzv. Jermensko-tatarski masakri, etnički sukobi između Jermena i Azera koji odnose hiljade života i štete proizvodnji nafte u Bakuu.
  • 17. 2. - Ubijen veliki vojvoda Sergej Aleksandrovič, nepopularni gubernator Moskve i stric ruskog cara.
  • 20. 2. - 10. 3. - Bitka kod Mukdena, odlučujuća u Rusko-japanskom ratu, najveća pre I svetskog rata.
  • 23. 2. - U Čikagu osnovan prvi Rotary klub.
  • 24. 2. - Probijen železnički Simplonski tunel između Švajcarske i Italije - 19,8 km, mimoilaženje svega 20 cm (saobraćaj od 1906).

Mart/Ožujak uredi

 
Prvi profesori Beogradskog univerziteta
 
Rusko povlačenje nakon Bitke kod Mukdena

April/Travanj uredi

 
Prva marokanska kriza: nemački car u Tangeru
  • 4. april. - U zemljotresu u dolini Kangra u provinciji Lahore, tada dijelu Britanske Indije, poginulo oko 19000 ljudi.
  • 7. 4. (25. 3. po j.k.) - Borba za Makedoniju – Zagoričanski masakr: grčke čete su zapalile selo Zagoričani kod Kostura (dan. Vasilijada kod Kastorije), ubijena su 62 seljana.
  • 17. 4. - Lochner v. New York: Vrhovni sud SAD oborio zakon kojim je ograničeno radno vreme zaposlenih u pekarama u državi New York - tzv. Lochnerova era u kojoj Vrhovni sud obara zakone za koje ceni da ugrožavaju ekonomsku slobodu traje do 1937.
  • 27. 4. - 6. 11. - Univerzalna i međunarodna izložba u Liježu.
  • 29. 4. (16. 4. po j.k.) - Bitka na Čelopekuj je najveći okršaj srpskih četnika u Makedoniji: srpske čete razbile tursku vojsku i Albance kod Čelopeka, severoistočno od Kumanova.

Maj/Svibanj uredi

 
Lokacija Bitke kod Cušime

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Kadar iz "Oklopnjače Potemkin" (1925)

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 6. 8. - U Francuskoj održan prvi Svetski kongres esperantista.
  • 11. 8. - Belgijski kralj otvorio željeznički kolodvor Antwerpen-Centraal koji se smatra jednim od najljepših na svijetu.
  • 11. 8. - Anarhista pucao na argentinskog predsednika Quintanu - preživeo je ali mu nagomilani stres ruši zdravlje.
 
Referendum o nezavisnosti Norveške
  • 13. 8. - Norveški referendum odobrava raspuštanje unije sa Švedskom sa 99,95% glasova.
  • 18. 8. - Uredba o versko-prosvetnoj autonomiji Srba u BiH, posle devetogodišnje borbe[4].
  • 19. 8. - Izdat manifest o sazivanju Državne dume Ruske Imperije, ali protesti i neredi se nastavljaju.
  • 20. 8. - Sun Yat-sen, Song Jiaoren i dr. osnivaju u Tokiju tajno društvo Tongmenghui - protiv dinastije Qing, za republiku i jednaku raspodelu zemlje (→ Kuomintang od 1912).
  • 21. 8. - Predstavnici pet plemena na istoku današnje Oklahome se okupili na ustavnoj konvenciji na kojoj je izrađen plan za Državu Sequoyah - odbijeno u Kongresu, Oklahoma postaje država 1907.
  • 27. 8. - Prvi opći javni radnički zbor u Sarajevu - usvojena pravila Glavnog radničkog saveza (odobreno 21. 9. 1906, na čelu Mićo Sokolović).
  • 30. 8. - Totalno pomračenje Sunca u Španiji i severnoj Africi (70 - 80% u sh. zemljama).

Septembar/Rujan uredi

 
Annus mirabilis Alberta Einsteina: fotoelektrični efekt, Brownovo gibanje, specijalna relativnost, ekvivalencija mase i energije
  • 1. 9. - Iz Severozapadnih teritorija izdvojene kanadske provincije Alberta i Saskatchewan.
  • 2. 9. - U Kini propisano da od sledeće godine budu ukinuti carski ispiti.
  • 5. 9. - U Portsmutu, Nju Hempšir, potpisan mirovni sporazum između Ruskog i Japanskog Carstva - Japanci dobijaju kontrolu nad Korejom, poluostrvom Liaotung, Južnomandžurskom železnicom i pola Sahalina.
  • 5. 9. - Demonstranti nezadovoljni uslovima mira sa Rusijom izazivaju nerede Hibiya u Tokiju, oštećene stotine zgrada, 17 mrtvih. Smatra se da je ovo početak 13-godišnje Ere narodnog nasilja.
  • 6. 9. - Osnovano Malo pozorište, prvo dečije pozorište u Beogradu.
  • 8. 9. - Naoružani Albanci i turski askeri napali srpske karaule kod Kuršumlije, ubijena trojica srpskih vojnih lica[5].
  • 8. 9. - Zemljotres na Kalabriji, najmanje 500 mrtvih.
  • 11/12. 9. - Eksplodirao magazin japanskog bojnog broda Mikasa, 251 stradali (izvučen i opravljen za dve godine).
  • 15. 9. - "Crveni petak" u Budimpešti, 100.000 radnika se okupilo oko parlamenta, mirno se razilaze[6].
  • 27. 9. - Rad Alberta Einsteina Da li inercija tela zavisi od njegovog sadržaja energije predlaže ekvivalenciju mase i energije, kasnije zabeleženu kao E = mc2.
  • 27. 9. - Propisane registarske tablice u Austriji: K - Austrijsko primorje, M - Dalmacija (prve izdate sledećeg januara). (→ de)
  • 29. 9. - Austrijski parlament otvoren nakon letnje pauze, socijaldemokrati, socijalhrišćani i slavenski nacionalisti traže univerzalno pravo glasa[7].

Oktobar/Listopad uredi

 
Wright Flyer III
 
Oktobarski manifest: "Manifestacija 17. oktobra 1905. godine"
  • 30. 10. (17. 10. po j.k.) - Ruski car Nikolaj II izdaje Oktobarski manifest - obećani ustav, Duma, građanska prava; štrajkovi i protesti uglavnom okončani, do kraja godine vlast preuzima kontrolu nad zemljom.
  • 31. 10. - Lučindanska deklaracija - Crnoj Gori će o Nikoljudne biti darovan ustav.
  • 31. 10. (18. 10. po j.k.) - U Moskvi osnovana Konstituciono-demokratska partija (K-D, članovi poznati kao kadeti), liberalna partija ustavnih monarhista i desnih republikanaca na čelu sa Pavelom Miljukovim. Još jedna partija je Savez 17. oktobra (oktjabristi), desniji od kadeta.
  • 31. 10. - 3. 11. - Pogrom Jevreja u Odesi, stradalo preko 400 ljudi - najgori u talasu koju je obuhvatio Ukrajinu, uz pomoć policije.
  • jesen - U Srbiji osnovano Društvo za zakonsko rešenje zavereničkog pitanja - zahteva se kazna za kraljeubistvo.

Novembar/Studeni uredi

 
Zdenac života
  • 1. 11. - Sergej Vite, autor Oktobarskog manifesta, prvi je predsednik vlade u Rusiji (svega pola godine). Ober-prokuror Sinoda Konstantin Pobjedonoscev se povlači.
  • 4. 11. - Novembarski manifest privremeno okončava Rusifikaciju Finske.
  • 4. 11. - Belgijska komisija potvrdila izveštaje o zverstvima u SD Kongo.
  • 8. 11. - Pobuna mornara u ruskom garnizonu Kronštat, ubrzo suzbijena.
  • 8. 11. - Reakcija na revolucionarna kretanja u Rusiji: objavljeno osnivanje Saveza ruskog naroda, monarhističke, nacionalističke, antisocijalističke, antiliberalne i antisemitske partije (→ Crne stotine).
  • 14. 11. - Srpski i hrvatski poslanici u Dalmatinskom saboru sklopili sporazum o saradnji.
  • novembar - U Beogradu održan prvi Kongres jugoslovenskih književnika i novinara (predstavnici srpskih, bugarskih, hrvatskih i slovenačkih društava).
  • 16. 11. - Osnovana Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja".
  • 16. 11. - Papuanski zakon i formalno odredio da Teritorija Papua (južni dio današnje PNG) pređe iz britanskog u australski posjed (od 1906).
  • 17. 11. - Japansko-korejski ugovor potpisan pod oružanom pretnjom: Koreja gubi diplomatski suverenitet, postaje protektorat Japana (deo Japana 1910-45).
  • 18/19. 11. - Nakon što je plebiscitom podržana monarhija (kao osiguranje nezavisnosti), norveški parlament bira danskog princa Carla za kralja - uzima ime Haakon VII (do 1957).
  • 18. 11. - Britanski parobrod SS Hilda se nasukao na obali Bretanje, 125 poginulih.
  • 21. 11. - Iz Beograda upućena "Riječ crnogorske univerzitetske omladine o prilikama u Crnoj Gori" - kritika dugogodišnje Nikoline vladavine.
  • 25. 11. - Grupa španskih oficira zapalila zgradu barselonskog satiričnog lista ¡Cu-Cut! jer se uvredila jednom karikaturom - nisu kažnjeni za to, što je potvrđeno Zakonom o jurisdikcijama sledećeg marta, a katalonski pokret je podstaknut.
  • 27. 11. - Izbori u Crnoj Gori (javno glasanje, muškarci stariji od 21).
  • 27. 11. - Moravska nagodba: sabor u Moravskoj će imati češki i nemački dom.
  • 27. 11. - Pantherova afera: posada nemačke topovnjače SMS Panther neovlašćeno tražila dezertera u brazilskoj luci Itajaí.
  • 28. novembar - Irski nacionalista Arthur Griffith osnovao u Dablinu partiju "Sinn Féin ("mi sami" ili "samostalni"), čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje Irske od Velike Britanije - partija dobija veću popularnost od 1916.
  • novembar - Srbija sklopila Bečki zajam od 70 miliona franaka; Interpelacija vladi Srbije o odnosima sa Engleskom (s kojom su odnosi u prekidu od Majskog prevrata).
  • 25. 11. - Proglašena amnestija za Terisoske pobunjenike na Kritu, oko 1.000 pobunjenika je evakuisano u Grčku.

Decembar/Prosinac uredi

  • 3. 12. - U Rijeci odigrana prva nogometna utakmica klubova iz Hrvatske: Club Atletico – PNIŠK.
  • 3. 12. - Uhapšeno vođstvo Peterburškog sovjeta (Trocki, Parvus...).
  • 4. 12. ? - Bugarski knez Ferdinand se na povratku iz Pariza zadržao na beogradskoj stanici i sreo sa kraljem Petrom - početak popuštanja napetosti između dve zemlje.[2]
  • 5. 12. - Pošto je britanski konzervativni premijer Arthur Balfour dao ostavku zbog pitanja carine, sledi liberal Henry Campbell-Bannerman (do 1908).
  • 5. 12. - František Skyčák, jedini slovački poslanik Mađarske narodne partije, objavio deklaraciju nove partije, nakon što se nije želeo odreći slovačkog programa.
  • 7. 12. - Moskovski ustanak - boljševici, menjševici i eseri započinju generalni štrajk koji se zatim pretvara u sukob; istovremeno u Kijevu uspostavljena kratkotrajna Šuljavska republika.
  • 9. 12. - Laïcité: Francuska usvojila Zakon o separaciji crkve i države.
  • 9. 12. - Praizvedba Straussove opere Salome u Dresdenu, sa "skandaloznim" Plesom sedam velova.
  • 11. 12. - Formirana Hrvatsko-srpska koalicija (potpisan predizborni proglas).
  • 12. 12. - Počinje Persijska ustavna revolucija - pobuna trgovačke klase i uleme.
  • 15. 12. (2. 12. po j.k.) - Srpski ministar inostranih poslova Jovan Žujović dao ostavku (pitanje zaverenika i odnosa sa Engleskom).
  • decembar - Dodatni izbori u titelskom izbornom srezu, nakon što je ubijen vladin poslanik Milo Milosavljević - Mita Mušicki je prvi poslanik Ugarskog sabora iz Radikalne stranke[8].
  • 16. 12. - U Njujorku pokrenut časopis Variety.
  • 18. 12. - Ugušen Moskovski ustanak, kraj revolucije 1905. u Rusiji.
  • 19. 12. - Crnogorska skupština proglasila prvi ustav Crne Gore ("nikoljdanski") i odmah raspuštena - knjazu ostaje velika vlast; novi premijer je Lazar Mijušković, umjesto vojvode Boža Petrovića-Njegoša.
  • 25 - 30. 12. - Boljševička konferencija u Tamerforsu (Tampere u Finskoj), Staljin se, kao jedan od gruzijskih delegata, prvi put sastao sa Lenjinom - ne slaže se s njim da treba izaći na izbore za Dumu.
  • 26. 12. - U Zagrebu osnovan Hrvački (teškoatletski) klub Atlas.
  • 26. 12. - Odlazeći načelnik nemačkog generalštaba Alfred von Schlieffen predstavio memorandum o ofanzivnom ratu protiv Francuske, bez rata sa Rusijom (→ Schlieffenov plan).
  • 28. 12. - Nakon vesti o srpsko-bugarskom carinskom savezu Austrougarska prekinula pregovore sa Srbijom o trgovinskom ugovoru.
  • 30. 12. - Praizvedba "Vesele udovice" Franza Lehára.
  • 30. 12. - Bivši guverner Ohaja Frank Steunenberg ubijen bombom ispred svoje kuće - kao nalogodavci su optuženi sindikalni lideri ali biće oslobođeni na suđenju.

Kroz godinu uredi


Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1905.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Nobelova nagrada za 1905. godinu uredi

Izvor/Reference uredi

  • Istorija srpskoga naroda, Šesta knjiga, prvi tom, Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja 1878-1918; Srpska književna zadruga, Beograd 1983.
  1. "Vreme", 10. jul 1938
  2. 2,0 2,1 "Vreme", 2. apr. 1939, str. 12. digitalna.nb.rs
  3. Bataković, The Kosovo chronicles - Failure of Reforms. rastko.rs
  4. Davidović, Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini od 960. do 1930. godine. rastko.rs
  5. Politika, 29. avg. 1905., str. 2. digitalna.nb.rs
  6. Robert Bideleux; Ian Jeffries (12 September 2007). A History of Eastern Europe: Crisis and Change. Routledge. str. 624–. ISBN 978-1-134-21318-4. 
  7. Jakub S. Benes (2017). Workers and Nationalism: Czech and German Social Democracy in Habsburg Austria, 1890-1918. Oxford University Press. str. 109–. ISBN 978-0-19-878929-1. 
  8. Istorija srpskog naroda, knj. 6 tom 1, str. 545
  9. Sarajevo: A Biography, by Robert J. Donia, p. 104
  10. Ćorović, Političke prilike u Bosni i Hercegovini. rastko.rs
  11. Marković, Vraka i Vračani. rastko.rs