< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | > | >>

Godina 1957 (MCMLVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.

1957. po kalendarima
Gregorijanski 1957. (MCMLVII)
Ab urbe condita 2710.
Islamski 1376–1377.
Iranski 1335–1336.
Hebrejski 5717–5718.
Bizantski 7465–7466.
Koptski 1673–1674.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2012–2013.
Shaka Samvat 1879–1880.
Kali Yuga 5058–5059.
Kineski
Kontinualno 4593–4594.
60 godina Yin Vatra P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11957.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Period 1. 7. 1957 do 31. 12. 1958 bio je označen kao Međunarodna geofizička godina.


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 1. 1. - Saarland vraćen Nemačkoj, nakon francuskog protektorata od 1947 - poslednja teritorijalna promena u Evropi do 1990.
  • 3. 1. - Hamilton Electric 500 je prvi ručni električni sat.
  • 5. 1. - Američki predsednik Dwight D. Eisenhower izlaže svoju doktrinu: bliskoistočne zemlje mogu zatražiti američku ekonomsku i/ili vojnu pomoć u slučaju oružane agresije (naročito ako je agresor komunistička zemlja) - kongres odobrio u martu.
  • 7. 1. - Bitka za Alžir: pošto se policija u gradu Alžiru ne može izboriti sa gerilom FLN, stvar preuzima vojska - energične mere obuhvataju i torturu, FLN je do jeseni poražen u gradu.
 
Macmillan
  • 10. 1. - Epilog Suecke krize: Harold Macmillan je novi britanski premijer (do 1963), dan nakon ostavke Anthony Eden-a.
  • 15. 1. - Represija u Mađarskoj: pozivanje na štrajk može biti kažnjivo smrću.
  • 21. 1. - Uhapšen George Metesky, "Ludi bombaš", koji je od 1940 postavio bar 33 bombe u New York Cityju.
  • 22. 1. - Epilog Suecke krize: izraelske snage se povlače sa Sinaja, osim Akapskog zaliva i Pojasa Gaze, gde traže garancije UN (i odatle se povlače u martu).
  • 25. 1. - U Beogradu otvorena izložba fotografija The Family of Man, videlo ju je 276.000 ljudi (NYT 26. 2.).
  • 25. 1. - U Jugoslaviji trenutno ima 11.018 izbeglica iz Mađarske, i još pristižu. (NYT)
  • 26. 1. - Vrhovni sud Srbije potvrdio 3-godišnju kaznu za Đilasa. (NYT)
  • 26. 1. - Peticija u kongresu SAD protiv Titove posete zakazane za april, protivi joj se i njujorški gradonačelnik Wagner - Tito otkazuje 1. februara.

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

 
Tabori u Evropi 1957, EEZ modro
  • 1. 3. - U FNRJ ima 18.000 izbeglica iz Mađarske, njihovo izdržavanje košta milion dolara mesečno.[4][5]
  • 2. 3. - Jugoslovenski vazduhoplovni pilot preleteo u Austriju. (NYT)
  • 4. 3. - Prvi put objavljen američki berzanski indeks S&P 500 velikih kompanija.
  • 6. 3. -   Zlatna Obala, s nedavno priključenim Britanskim Togolandom, proglasila nezavisnost od UK pod imenom Gana, kao prva subsaharska kolonija koja je to učinila. Kwame Nkrumah je premijer do 1960, zatim predsednik do zbacivanja 1966.
  • 8. 3. - Egipćani ponovo otvorili Suecki kanal (u potpunosti do 28. 4.). Izraelci napuštaju preostale delove Sinaja i Gazu i uništavaju infrastrukturu.
  • 10. 3. - Zatvaranjem Dalleske brane na Columbiji, potopljeno je ribarsko područje Celilo Falls, koje su Indijanci nastanjivali 15.000 godina.
  • 11. 3. - Moskovska "Pravda" napada Koču Popovića, na šta "Politika" i "Borba" sutradan odgovaraju da Tito neće kapitulirati ni ideološki ni politički.[6]
  • 13. 3. - Studentski revolucionarni direktorij izveo napad na predsedničku palatu u Havani - većinom su izginuli i uhvaćeni, policija sprovodi represalije protiv svih opozicionara.
  • 13. 3. - Uhapšen potpredsednik sindikata teamstera Jimmy Hoffa, pod optužbom da je želeo podmititi McClellanov komitet, pred kojim se Hoffin šef Dave Beck 117 puta pozvao na Peti amandman (Hoffa ga je nasledio u oktobru).
  • 14. 3. - Sukarno proglasio ratno stanje u Indoneziji, jer regionalni vojni pokreti drže tri provincije Sumatre i severni Sulavesi (Permesta).
  • 14. 3. - Završeni drugi generalni izbori u Indiji, Nehruov Nacionalni kongres zadržava dominaciju, komunisti su daleki drugi (ali formiraju vladu u Kerali).
 
Moša Pijade
  • 15. 3. - Predsednik Savezne skupštine FNRJ Moša Pijade umro u Parizu, na povratku iz Londona na čelu parlamentarne delegacije. Petar Stambolić ga nasleđuje 26. 3..
  • 17. 3. - Filipinski predsednik Ramon Magsaysay poginuo u avionskoj nesreći sa još 24 ljudi.
  • 19. 3. - Elvis Presley kupio Graceland.
  • 19. 3. - Papa Pio XII. odobrio večernje mise.
  • 20. 3. - Sastanak predstavnika Balkanskog pakta u Beogradu, razgovara se o "aktivaciji". (NYT, 11. 8. izveštava da je pakt "uspavan", grčko-turski odnosi su zategnuti zbog Kipra)
  • 23. 3. - Švicarski savezni tužitelj René Dubois izvršio samoubojstvo jer je impliciran u špijunski skandal.
  • 24 - 25. 3. - Albanski Zerri i Popullit optužuje Jugoslaviju da želi istrebiti Albance na Kosmetu, a "Borba" Albaniju da skrnavi srpske grobove iz Prvog svetskog rata.[7]
 
Rimski ugovori

April/Travanj uredi

  • 1. 4. - Zapadnonemačke oružane snage Bundeswehr primaju prve regrute.
  • 4. 4. - Kolonije u Francuskoj Zapadnoj i Ekvatorijalnoj Africi dobijaju autonomiju.
  • 6. 4. - Osuđeni aktivisti studentskog Hrvatskog pokreta otpora.[8]
  • 5. 4. - NYT javlja da je Von Kohorn Internatl završio fabriku viskoze u Loznici, vrednu 25 miliona dolara.
  • 10. 4. - Ante Pavelić ustreljen u Argentini - umire 1959. u Madridu (argentinske vlasti naredile hapšenje 26. 4. ali on je već nestao).
  • 10. 4. - Nasilne demonstracije u Sidi Ifniju, španskoj eksklavi na jugu Maroka - slede neredi i ubistva prošpanskih pojedinaca, uvertira za rat.
  • 13. 4. - Nasserove pristalice i deo vojske pokušali pobunu u Jordanu nakon smene premijera Nabulsija.
  • april - Prvi kompajler za jezik FORTRAN.
  • 16. 4. - Francuski Kamerun, trust UN, dobija autonomiju, sledećeg meseca za premijera izabran André-Marie Mbida.
  • 17. 4. - Sovjetsko-albanska partijska izjava poziva na bolje odnose sa Jugoslavijom, ali i da ova promeni stav - Tito 19-og reafirmiše nezavisnost, odbacuje optužbe da ima krivice u Mađarskoj revoluciji. (NYT)
  • 24. 4. - Prvo izdanje BBC-jeve serije The Sky at Night, Patrick Moore je voditelj do 2013.
  • 25. 4. - Razorni potres u gradu Fethiye u jugozapadnoj Turskoj.
  • 27. 4. - Savezna skupština donela rezoluciju o perspektivnom razvoju poljoprivrede i kooperativnim aktivnostima - želi se uvećanje proizvodnje i socijalizacija poljoprivrede putem državnih farmi i opštih seljačkih zadruga u kooperaciji sa privatnicima[9].
  • 27. 4. - Vasilij Smislov pobedio Botvinika u meču za svetskog šahovskog prvaka - ali Botvinik vraća titulu već sledeće godine.
  • 30. 4. - U intervjuu "Borbi", Tito osuđuje nasilje u sistemu, kritikuje komuniste koji se svete predstavnicima starog režima kada dobiju vlast. (NYT)

Maj/Svibanj uredi

  • 2. 5. - Sukob na čelu Lucianove kriminalne porodice: šef Frank Costello je na meti atentata, kojeg po Genoveseovoj narudžbi izvodi Vincent Gigante. Costello preživljava ali prepušta familiju Genoveseu.
  • 5 - 8. 5. - Hladni val: 4 cm snijega u Varaždinu, najkasniji poznati pokrivač.[10]
  • 10. 5. - Kolumbijski vojni diktator Gustavo Rojas Pinilla je smenjen pod pritiskom masovnih protesta - vojnu huntu naredne godine smenjuje sporazumni Nacionalni front, rotacija liberala i konzervativaca na vlasti (1958-74).
  • 10. 5. - Ekonomska reforma 1957. u SSSR: osnivaju se sovnarhozi, Saveti narodnog gospodarstva, u početku ih je 105.
  • 12. 5. - Alfonso de Portago poginuo sa suvozačem i devet posmatrača na trci Mille Miglia - zbog ovog i još jednog fatalnog udesa trka je ukinuta.
  • 15. 5. - Operacija Grapple: Velika Britanija detonirala svoju prvu hidrogensku bombu na tihookeanskom ostrvu Kiritimati - prinos slabiji od očekivanog.
  • 15. 5. - Završena zabrana vojne pomoći SAD za FNRJ - omogućeno slanje opreme vrednosti 100 miliona dolara, zavisno od odnosa sa SSSR; prva pošiljka su tri mlaznjaka (NYT, 15, 18. i 19. 5.)
  • 16. 5. - Albanski general Panajot Plaku uspeo pobeći u Jugoslaviju (neki tvrde da ga je Sigurimi ubio već ove godine, međutim citiran je u jugoslovenskim novinama 1961[11]).
  • 16. 5. - Paul-Henri Spaak je drugi generalni sekretar NATO (do 1961).
  • 17. 5. - Antivahabitski neredi u Bamaku.
  • 24. 5. - Gomila u Taipeiu zapalila američku ambasadu, nakon što je oslobođen američki vojnik koji je ubio tajvanskog.
  • 25. 5. - Zvanični Titov rođendan se od sada slavi kao Dan mladosti.
  • 25. 5. - Osnovan Kulturni centar Beograda.
  • 27. 5. - Puštena u rad HE Vrutok kod Gostivara.
  • 28. 5. - Masakr u Melouzi: alžirski FLN ubio preko 300 seljana u obračunu sa rivalskim pokretom MNA.
  • maj-jun - Kampanja stotinu cvetova u NR Kini je na vrhuncu, učestvuju mnogi intelektualci i studenti.

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Dom sindikata u Beogradu (foto 2010)

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Logo MGF
 
Spomenik Partizanu-borcu

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Beogradski sajam
 
hotel "Metropol"
  • 14. 8. - Marokanski sultan Muhamed V uzeo titulu kralja.
  • 17. 8. - Iz Austrije se izveštava da su bekstva iz Jugoslavije postala masovna, 1.500 u junu, 2.600 u julu (NYT), odn. 8.000 tokom leta (NYT 2. 9.).
  • 20. 8. - Otvoren beogradski hotel "Metropol".
 
R-7 Semjorka

Septembar/Rujan uredi

  • 1. 9. - U železničkoj nesreći na Jamajci stradalo 175 ljudi.
  • 4. 9. - Wolfendenov izveštaj u Velikoj Britaniji preporučuje da homoseksualnost više ne bude krivično delo (dekriminalizovana 1967. u Engleskoj i Velsu).
  • 4. 9. - Ford uvodi marku Edsel - "automobili budućnosti" se prodaju do 1960, Ford gubi 250 miliona dolara a "Edsel" postaje sinonim komercijalnog neuspeha.
  • 4. 9. - Kriza u Little Rocku: guverner Arkansasa Orval Faubus pozvao Nacionalnu gardu te države da spreči ulazak devetoro crnih đaka u tamošnju srednju školu.
  • 5. 9. - Prvo izdanje knjige On the Road Jacka Kerouaca.
  • 6. 9. - U Londonu je bez rezultata završio rad UN-ove komisije za razoružanje.
  • 9. 9. - U SAD stupio na snagu Zakon o građanskim pravima, prvi od perioda Rekonstrukcije nakon Građanskog rata: savezna zaštita glasačkih prava crnaca, ali teško se sprovodi. Osnovana savezna Komisija o građanskim pravima.
  • 10-16. 9. - Poseta poljske delegacije Jugoslaviji, na čelu sa Gomulkom.[20]
  • 15. 9. - Izbori za zapadnonemački Bundestag: jedini put da neko dobije apsolutnu većinu, CDU/CSU kancelara Adenauera.
  • 15. 9. - Rumunija predlaže da se Balkanskom patku (FNRJ, Grčka, Turska) pridruže i oni, Albanija i Bugarska - Grčka i Turska su protiv. (NYT)
  • 16. 9. - Vojni udar u Tajlandu, oborena vlada maršala Plaeka Phibunsongkhrama, nakon sumnjivih izbora u februaru i egzodusa sa sušnog severoistoka. Maršal Sarit Thanarat je vodeća ličnost do smrti 1963.
  • 21. 9. - Osnovan Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije.
  • 21. 9. - Olav V postaje norveški kralj, nakon smrti oca Haakona VII (do 1991).
  • 21. 9. - Nemački brod Pamir, bark sa četiri jarbola, potonuo po uraganu Carrie na Atlantiku - stradalo 80 od 86 članova posade.
 
Devetorka iz Little Rocka (sa gradonačelnikom New Yorka)
  • 24. 9. - Poslednja utakmica "Dodžersa" u Bruklinu (odlaze u Los Anđeles).
  • 24. 9. - Američki predsjednik Dwight D. Eisenhower poslao je u Little Rock u Arkansasu dio 101. zračnodesantne divizije kako bi, uz federaliziranu Nacionalnu gardu Arkansasa, omogućili provedbu presude Vrhovnog suda da devet crnih učenika može pohađati jednu dotad "bijelu" školu.
  • 24. 9. - Otvoren Camp Nou, "Novo polje", stadion FK Barcelona.
  • 29. 9. - Kištimska katastrofa, nuklearni incident u zapadnom Sibiru.
  • 30. 9. - Ministarstvo ino. poslova FNRJ nagoveštava da bi moglo dozvoliti emigraciju viška radne snage na zapad, koja je već česta, pod uslovom da ne budu označeni kao političke izbeglice. (NYT 1. 10.)
  • septembar-oktobar - Sirijska kriza: pošto je Sirija pod sumnjom da postaje komunistička, turske snage raspoređene na granici; SSSR izjavljuje da će je braniti a Egipćani šalju trupe kao pomoć.

Oktobar/Listopad uredi

 
Sputnjik 1
  • 1. 10. - Talidomid ulazi u prodaju u Zapadnoj Nemačkoj, pod nazivom Contergan (do 1961) - naročito je preporučen za umirenje trudnica.
  • 2. 10. - Na zasjedanju Glavne skupštine UN u New Yorku poljski ministar vanjskih poslova Adam Rapacki izložio je plan za Europu bez atomskog oružja.
  • 2. 10. - Prikazan nagrađeni i gledani film "Most na rijeci Kwai".
  • 2. 10. - Šestorica u FNRJ osuđena na smrt za zločine iz 1941. (NYT)
  • 4. 10. - SSSR lansirao Sputnjik 1, prvi veštački satelit - početak kosmičke ere.
  • 4. 10. - Kontejnerizacija: prvo putovanje čisto kontejnerskog broda, SeaLandovog Gateway City-ja, sa 226 kontejnera - ima dva brodska krana, utovar i istovar se obavljaju za osam sati.
  • 4. 10. - Počinje sitkom Leave It to Beaver, 234 epizode u šest sezona.
  • 5. 10. - Milovan Đilas, zatvorenik u Sremskoj Mitrovici, osuđen na još sedam godina zatvora nakon izlaska "Nove klase" u SAD. Tokom meseca biće mu oduzeta sva odlikovanja i čin rezervnog general-pukovnika.
  • 8. 10. - Bitka za Alžir: FLN je uništen u gradu, prilikom likvidacije poslednjeg lidera došlo je do detonacije sakrivenih bombi i uništenja nekoliko kuća.
  • 8. 10. - Sovjetski maršal Georgij Žukov u poseti Jugoslaviji.
  • 9. 10. - Operativan je Lovellov teleskop u britanskoj opservatoriji Jodrell Bank, tada najveći pokretni radio teleskop na svetu - prvi posao je praćenje Sputnjikove buster rakete.
  • 10. 10. - Požar u nuklearnoj centrali Windscale u V. Britaniji, oslobođeno nešto radioaktivnog materijala.
  • 10. 10. - U restoranu u Dover, Delaver, odbili uslužiti ministra finansija Gane - preds. Eisenhower se izvinjava i poziva ga na doručak u Beloj kući.
  • 10. 10. - Objavljen roman Ayn Rand Atlas Shrugged, izlaganje njenog objektivizma.
  • 12. 10. - Požar u jugoslovenskoj agenciji za informacije u Parizu, osuđena su trojica srpskih emigranata.
  • 15. 10. - SFRJ priznala Istočnu Nemačku (prvo priznanje van sovjetskog bloka), SAD i Velika Britanija nezadovoljni[19].
 
Wuhanski most preko Yangtzea

Novembar/Studeni uredi

 
Lajka na markici
  • 3. 11. - Lansiran Sputnjik 2 sa Lajkom.
  • 6. 11. - Felix Gailard (38) je premijer Francuske, najmlađi od Napoleona - pao već u martu.
  • 7. 11. - Proslava 40-godišnjice Oktobarske revolucije u Moskvi, Jugoslaviju predstavlja Edvard Kardelj (a ne Tito).
  • 7. 11. - Proizveden prvi automobil "Trabant" ("saputnik"), sa oznakom P 50.
  • 11. 11. - Izdat je Jerry Lee Lewisov singl Great Balls of Fire - za deset dana je prodato milion primeraka.
  • 14. 11. - Stotinak mafijaša se sastalo u mestu Apalachin, New York; sumnjičavi lokalni policajci rasturili sastanak i uhapsili većinu prisutnih. Postojanje organizovanog kriminala se više ne može poricati.
  • 13. 11. - Umro predsednik Čehoslovačke Antonín Zápotocký, nasleđuje ga staljinista Antonín Novotný, istovremeno prvi sekretar KPČ (do 1968).
  • 15. 11. - Izborno tijelo za izbor reisu-l-uleme izabralo Sulejmana Kemuru za reisu-l-ulemu Islamske zajednice (do 1975).
  • 15. 11. - Jugoslavija prekida ekonomski bojkot Frankove Španije (diplomatski odnosi nisu uspostavljeni).
  • 15. 11. - Nesreća letećeg broda Short Solent na otoku Wight, stradalo 45 od 58 ljudi.
  • novembar - Ukinuto ratno stanje u Mađarskoj.
  • 16 - 19. 11. - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi, prvi te vrste: jugoslovenska delegacija odbija potpisati dokumente sastanka.
  • 18. 11. - U Laosu osnovana vlada nacionalnog jedinstva, koja uključuje i Pathet Lao.
  • 25. 11. - Preds. Eisenhower ima blaži moždani udar, praćen afazijom.
  • 26. 11. - Beogradski sportski klub (BSK) promenio ime u OFK Beograd.
  • 30. 11. - Bačena bomba na indonežanskog predsednika Sukarna tokom posete školi, poginulo šestoro dece.

Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 12. - Pošto u Generalnoj skupštini UN nije bilo dovoljno glasova za indonežansku rezoluciju u vezi Zapadne Papue, Sukarno nacionalizovao 246 holandskih kompanija koje su dominirale ekonomijom Indonezije, četiri dana kasnije proterano 326.000 holandskih državljana iz zemlje.
  • 4. 12. - Zemljotres magnitude 8,1 u centralno-jugozapadnoj Mongoliji - tridesetak mrtvih na slabo naseljenom prostoru.
  • 6. 12. - Propao prvi američki pokušaj lansiranja satelita, Vanguard TV-3.
  • 7. 12. - Plenum CK SKJ, dato objašnjenje zašto nije učestvovano u Savetovanju 12 komunističkih i radničkih partija u Moskvi (na kojima su stavovi SKJ oglašeni za revizionističke), niti potpisana Deklaracija - jedna partija (KPSS) ne može biti arbitar.
  • 7. 12. - Jugofilm će smanjiti uvoz američkih filmova, nakon Titovih i Rankovićevih komentara o njihovom uticaju. (NYT)
  • 9. 12. - Tito traži kraj programa američke vojne pomoći (koji se verovatno bliži kraju). (NYT)
  • 11. 12. - Prikazan film Peyton Place.
  • 11. 12. - Beogradski profesor Stranjaković uhapšen zbog "antidržavnih aktivnosti" - sa još trojicom osuđen dogodine, oslobođeni 1960.
  • 13. 12. - Hamadanski zemljotres u Iranu, 1.200 mrtvih.
  • 14. 12. - Dopisnik "Newsweeka" proteran iz FNRJ jer je delio primerke "Nove klase".
  • 26. 12. - 1. 1. - U Kairu održana Konferencija solidarnosti afro-azijskih naroda.
  • 27. 12. - Štampan prvi broj lista "Kekec".
  • decembar - Savezna skupština usvojila petogodišnji "socijalni plan" za period 1957-61 sa predviđenom stopom uvećanja ekonomskih indikatora.

Kroz godinu uredi

1957. u temama uredi

 
Gana
 
Malajska Federacija

Rođenja uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1957.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Nobelova nagrada za 1957. godinu uredi

Reference uredi

  1. "Tito Sets up own International Institute", 8 February 1957. HU OSA 300-8-3-8998
  2. "Considerations behind Hoxha's Anti-Yugoslav Speech", 2 March 1957. HU OSA 300-8-3-8988
  3. "Ideological War between Tito and Moscow Getting Hotter", 30 January 1957. HU OSA 300-8-3-9000
  4. "Hungarian Refugees in Yugoslavia (III)", 19 March 1957. HU OSA 300-8-3-8978
  5. "Hungarian Refugees in Yugoslavia", 18 January 1957. HU OSA 300-8-3-9003
  6. "Tito Says no Capitulation to Russia", 12 March 1957. HU OSA 300-8-3-8981
  7. "Latest Belgrade-Tirana Exchanges", 26 March 1957. HU OSA 300-8-3-8973
  8. Tito na golom otoku. hkz-wi.de
  9. "Agriculture - "Achilles Heel" of Yugoslav Economy (I)", 10 August 1962. HU OSA 300-8-3-9595
  10. Vremeplov: Zima (i) u svibnju]. crometeo.hr
  11. "Hoxha Uses Tito's Phrases", 8 November 1961. HU OSA 300-8-3-49
  12. Prvi susret sa velikanima svetske pozorišne umetnosti. secanja.com
  13. "The Meaning of Yugoslavia's First Workers' Councils Congress", 4 July 1957. HU OSA 300-8-3-9046
  14. "Considerations behind Tito's Speech", 27 June 1957. HU OSA 300-8-3-9051
  15. 4. Pulski filmski festival Arhivirano 2017-05-03 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  16. "Considerations behind Soviet-Yugoslav-GDR Aluminum Agreement", 1 August 1957. HU OSA 300-8-3-9021
  17. "Muted Ideological Controversy", 22 January 1958. HU OSA 300-8-3-9221
  18. "Tito and Khrushchev - Winter 1957/58", 24 January 1958. HU OSA 300-8-3-9217
  19. 19,0 19,1 19,2 Collier's Year Book za 1957. (Microsoft Encarta 2004)
  20. Problems of Communism. Special Materials Section, United States Information Agency. 1961. str. 28–. 
  21. "Statistical Data about Foreign Tourists in Yugoslavia during 1957", 25 July 1958. HU OSA 300-8-3-9336
  22. "Yugoslav Paper Attacks Radio Sofia for "Spoiling" Macedonian Language", 12 January 1960. HU OSA 300-8-3-14368
  23. Collier's Year Book za 1958. (Microsoft Encarta 2004)

Literatura uredi

  • Osa Archivum Catalog Arhivirano 2022-04-10 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.

Spoljne veze uredi