Ovo je članak o godini 1867.

Godina 1867 (MDCCCLXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1830-e  1840-e  1850-e  – 1860-e –  1870-e  1880-e  1890-e
Godine: 1864 1865 186618671868 1869 1870
1867. po kalendarima
Gregorijanski 1867. (MDCCCLXVII)
Ab urbe condita 2620.
Islamski 1283–1284.
Iranski 1245–1246.
Hebrejski 5627–5628.
Bizantski 7375–7376.
Koptski 1583–1584.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1922–1923.
Shaka Samvat 1789–1790.
Kali Yuga 4968–4969.
Kineski
Kontinualno 4503–4504.
60 godina Yin Vatra Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11867.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 5. 1. - Hrvatski sabor "jezik hrvatski iliti srpski izjavljuje jezikom službenim u trojednoj kraljevini, a svakomu je prosto služiti se pismom latinskim iliti kirilskim".
  • 17. 1. - Dinamo: Werner von Siemens objavio otkriće, Charles Wheatstone će predstaviti svoj rad Kraljevskom društvu 4. februara, dok je Samuel Alfred Varley prošlog decembra patentirao svoj pronalazak.
  • 26. 1. (14. 1. po j.k.) - Sporazum između Srba i bugarskih revolucionara - zamišljeno srpsko-bugarsko Jugoslovensko Carstvo na čelu sa Mihailom.
  • 28. 1. - Pruska sklopila dogovor sa porodicom Thurn und Taxis o nacionalizaciji poštanske službe (od 1. jula).
  • 29. 1. (17. 1. po j.k.?) - Veliki sneg u Beogradu: da bi se mogao održati dvorski bal, eskadron konjice je morao proprtiti sneg od Dvora do Stambol kapije i Maneža.[1] (sumnjivo datiranje)
 
Mutsuhito, car Meiji

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

 
Predaja ključeva srpskih gradova
  • 1. 4. - Singapur (odn. Straits Settlements) postaje britanska krunska kolonija (ranije pod upravom Britanske Indije).
  • 1. 4. - U Rijeku stigao kraljevski komesar Eduard Cseh de Szentkatolna, koji će voditi protuhrvatsku politiku; u gradu i na Hrvatskom primorju su krvavi nemiri[5].
  • 1. 4. - 3. 11. - Univerzalna izložba u Parizu.
  • 2. 4. (21. 3. po j.k.) - Knez Mihailo stigao u Carigrad, na podvorenje sultanu Abdul Azizu.
  • 8. 4. - Zaključak Ugarskog sabora: krunidbena zavjernica ugarskog i hrvatskog kralja treba biti ista, sastavlja je zajednički sabor; prema drugim zemljama se nastupa u zajedničkim delegacijama (za ravnopravnost Ugarske i Hrvatske se zalagao samo Svetozar Miletić)[2].
  • 10. 4. (29. 3. po j.k.) - Sultanov ferman knezu Mihailu, kojim mu predaje "na čuvanje" četiri grada (tvrđave) u Srbiji (Beograd, Šabac, Smederevo, Kladovo).
  • april - Srpsko-hrvatski sporazum Ilije Garašanina i Matije Mrazovića (pao već nekoliko meseci kasnije, zajedno s Garašaninom)[6].
  • 18. 4. (6. 4. po j.k.) - Turski komandant Ali Riza-paša predao ključeve Beograda srpskom knezu Mihailu - srpska vojska ulazi u grad, pored turske istaknuta i srpska zastava.
  • 22. 4. (10. 4. po j.k.) - Srpska vojska preuzela Šabac.
  • 23. 4. - Otpis Franje Josipa hrvatskom saboru: Hrvatska i Slavonija trebaju biti zastupljene u Ugarskom saboru (sabor je u prosincu tražio suprotno), Vojna Krajina i Dalmacija se ne spominju[2].
  • 24. 4. (12. 4. po j.k.) - Srpska vojska preuzela Smederevo.
  • 26. 4. (14. 4. po j.k.) - Srpska vojska preuzela Kladovo (tvrđavu Fetislam).

Maj/Svibanj uredi

 
Holandija i Luksemburg
  • 6. 5. (24. 4. po j.k.) - Poslednji turski vojnici napustili Srbiju - Ali-Riza paša sa ostatkom beogradskog garnizona otišao parobrodom "Deligrad" niz Dunav.
  • 7. 5. - Alfred Nobel patentirao dinamit u Britaniji.
  • 9. 5. - Predložena adresa Hrvatskog sabora: kritika hrvatske dvorske kancelarije, osvrt na stanje u Rijeci i Bakru, Trojednica se podložila ugarskom kralju a ne ugarskoj kraljevini, traži se ista autonomija kakvu je dobila Ugarska i pripojenje Krajine i Dalmacije[2].
  • 11. 5. - Sabor Trojedne kraljevine "priznaje srbski narod, koji u njoj živi, istovjetnim i ravnopravnim s hrvatskim narodom" (na prijedlog Ivana Vončine a po molbi srijemske županije[2]).
  • 11. 5. - Potpisan Londonski ugovor kojim je razrešena Luksemburška kriza: reafirmirana neutralnost Luksemburga i personalna unija sa Holandijom; pruski garnizon se povlači ali Luksemburg ostaje u nemačkom Zollverein-u; veliko utvrđenje mora biti srušeno. Vojvodstvo Limburg postaje deo Holandije.
  • maj - U Zagrebu osnovan glavni odbor za pomaganje budućih bosanskih ustanika (hrvatski političari prihvatili mogućnost da Bosna bude priključena Srbiji)[7].
  • 22. 5. - Carevinsko vijeće se sastalo bez čeških zastupnika, priznaje nagodbu sa Ugarskom.
  • 25. 5. - Kraljev odgovor na saborsku adresu: raspuštanje Hrvatskog sabora.
  • 29. 5. - Ugarski sabor glasa za Austro-ugarsku nagodbu:

Jun/Lipanj uredi

 
"Pogubljenje cara Maksimilijana od Meksika"
 
Krunidba Franje Josipa u Budimu

Jul/Srpanj uredi

 
Severnonemački savez

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Austro-Ugarska: tzv. Cislajtanija i Translajtanija
  • 15. 8. - Disraelijev Reformski zakon (Reform Act) skoro udvostručuje biračko telo u Engleskoj i Velsu, izmenjena mapa izbornih okruga.
  • 18. 8. (6. 8. po j.k.) - Počela skupština Ujedinjene omladine srpske u Beogradu, koja, međutim, odmah dobija opozicionu crtu prema režimu kneza Mihaila; (Svetozaru Miletiću nije ni dozvoljen dolazak u Srbiju, pa nisu došli ni mnogi Vojvođani). Za predsednika izabran opozicionar Jevrem Grujić, srpske vlasti zabranile korišćenje zgrade Velike škole, iznuđeno raspuštanje skupštine.
  • 18 - 22. 8. - Privremeno približavanje Francuske i Austrije, usled pruskog uspona: sastanak francuskog (Napoleon III) i austrougarskog cara (Franjo Josip I.) u Salcburgu - Napoleon III navodno prepušta Bosnu i Hercegovinu Austrougarskoj.
  • avgust - Knez Mihailo primio mađarskog premijera Andrašija na svom imanju "Ivanka" kod Bratislave - Mađari nemaju pretenzija na Bosnu, moguća ponuda iste Srbiji.
  • avgust - Gradnja Transkontinentalne željeznice: kineski radnici Centralnopacifičke željeznice su nakon dvije godine probili Tunel 6, kroz 506 metara granita u Donnerovom prevoju Sierra Nevade (dovršen u novembru).
  • 26. 8. (14. 8. po j.k.) - Ugovor o savezu Srbije i Grčke u eventualnom ratu sa Turskom (zaobiđeno pitanje Makedonije).
  • 28. 8. - Američki kapetan proglasio Atol Midway teritorijom SAD.

Septembar/Rujan uredi

 
Das Kapital

Oktobar/Listopad uredi

 
Aljaska

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Prosinac uredi

  • 2. 12. - Charles Dickens drži u Njujorku prvo od 76 javnih čitanja u SAD do sledećeg aprila.
  • 3. 12. (21. 11. po j.k.) - Jovan Ristić već smenjen s ministarskog mesta - planirao da se kneževa ženidba Katarinom Konstantinović "razmeni" za političku reformu režima.
  • 13. 12. - Clerkenwellska eksplozija: irski republikanci pokušali osloboditi druga iz zatvora u Londonu, poginulo 12 ljudi u susedstvu.
  • 21. 12. - Decembarski ustav - pet osnovnih zakona koji su se odnosili na austrijski (cislajtanijski) deo Austrougarske, plus Delegacijski zakon o odnosima dve polovine carstva - konačno uređenje odnošaja Austrije i Ugarske[2].
  • krajem godine - Zapadni konzuli pojedinačno istupaju protiv srpskih ratnih priprema.

Kroz godinu uredi

 
Promena mode 1850–1867

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1867.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Reference uredi

  1. "Politika", 13. mart 1921
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 Horvat, Ponovni savez s Ugarskom
  3. Annular Solar Eclipse of 1867 March 06, NASA
  4. Istorija s. n. V-1, 297
  5. Povijest grada Rijeke (1850 - 1875 godina). formula1-dictionary.net
  6. Istorija s. n. V-1, 353
  7. Istorija s. n. V-1, 297-8
  8. Istorija s. n. V-2, 300
  9. "Politika", 18. feb. 1940
  10. Istorija s. n. V-1, 338
  11. Ćorović, Vladimir (1925). Bosna i Hercegovina - Historiski pregled. rastko.rs
Literatura