Ovo je članak o godini 1815.

Godina 1815 (MDCCCXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1780-e  1790-e  1800-e  – 1810-e –  1820-e  1830-e  1840-e
Godine: 1812 1813 181418151816 1817 1818
Evropa posle Bečkog kongresa
1815. po kalendarima
Gregorijanski 1815. (MDCCCXV)
Ab urbe condita 2568.
Islamski 1230–1231.
Iranski 1193–1194.
Hebrejski 5575–5576.
Bizantski 7323–7324.
Koptski 1531–1532.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1870–1871.
Shaka Samvat 1737–1738.
Kali Yuga 4916–4917.
Kineski
Kontinualno 4451–4452.
60 godina Yin Drvo Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11815.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

  • 1. 3. - Napoleon stupio na francusko tlo, tri dana nakon bekstva sa Elbe.
  • 2. 3. - Britanci zauzeli Kraljevinu Kandy na Sri Lanci.
  • 3. 3. - Kongres SAD odobrava pomorsku akciju protiv alžirskih gusara - Drugi berberski rat.
  • 13. 3. - Sile okupljene u Beču proglašavaju Napoleona odmetnikom, četiri dana kasnije se obavezuju da će poslati vojsku protiv njega.
  • 15. 3. - Austro-napuljski rat: Joachim Murat objavljuje rat Austriji.
  • mart - Dva sastanka srpskih narodnih prvaka, u Rudovcu i u Vreocima - odlučeno da se na proleće i po Miloševom puštanju iz Beograda započne ustanak; Miloš uspeva da napusti turski nadzor obećavajući da će im sakupiti novac[3].
  • 16. 3. - Willem I se proglasio za kralja Nizozemske i vojvodu Luksemburga.
  • 20. 3. - Napoleon ulazi sa vojskom i dobrovoljcima u Pariz, počinje "Sto dana".

April/Travanj uredi

 
Knez Miloš, vl. 1815-39 i 1858-60

Maj/Svibanj uredi

  • 3. 5. - Bitka kod Tolentina je odlučujuća austrijska pobeda nad Miraovim Napuljem nad kojim će opet zavladati Ferdinand I.
  • 3. 5. -   Osnovan Slobodni Grad Krakov (do 1846).
  • 6. 5. (24. 4. po j.k.) - Vojska Imšir-paše stigla u Čačak iz Beograda, usput imala okršaje na Liparu i kod Rudovca[5].
  • 21. 5. (9. 5. po j.k.) - Srbi kneza Miloša zauzeli Palež (dan. Obrenovac)[6], prekinuta veza Beograda i Šapca, olakšana ustanička veza sa Sremom; u ovo vreme Milić Drinčić porazio na Družetićima valjevske Turke[5].
  • 28. 5. - Knez Miloš oslobodio Valjevo.
  • 30. 5. - Uz Južnu Afriku potonuo brod Arniston koji je prevozio ranjenike sa Cejlona - poginule 372 osobe, samo šest se spasilo.

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Tanasko Rajić

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Napoleon na Bellerophon-u

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 21 - 25. 8. - Knez Miloš u Huršid-pašinom logoru iznosi srpske tužbe i molbe[11].
  • 26. 8. - Srpski pregovarači na Moravi pristali da propuste deo Marašlijine vojske ka Beogradu i da pošalju deputaciju u Carigrad[11].

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

 
Beogradski pašaluk - jezgro Kneževine Srbije

Novembar/Studeni uredi

 
"Mir iz 1815." na Trijumfalnoj kapiji

Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

  • Vuk Karadžić zapisivao pesme od Tešana Podrugovića dok ovaj nije otišao u ustaničku Srbiju, zatim doveo Filipa Višnjića u manastir Šišatovac; kritikovao roman "Usamljeni junoša" Milovana Vidakovića; izdao Narodnu srbsku pjesnaricu.
  • Teško stanje u Crnoj Gori: velika glad u zemlji (nekoliko porodica iz Humaka kod Cetinja se iselilo u okolinu Odese, stigli u maju[13]), kuga u pograničnim turskim krajevima, zategnuto sa Austrijancima u Boki[14].
  • 1813-15 - Savremenicima se čini da je kuga prepolovila stanovništvo Bosne i Hercegovine[15].
  • Hercegovački mitropolit Jeremija umro od kuge u Žitomisliću[16].
  • Kuga u Pirotu[17].
  • Buna seljaka u Moslavini, ugušena sljedeće godine.
  • Sahat-kula u Mamuši kod Prizrena, sa zvonom uzetim sa smederevske crkve[18].
  • Udžbenik "Početak slovstva" biskupa Augustina Miletića u Bosni.
  • Smatra se da italijanski Risorgimento počinje od ove godine usled nezadovoljstva stranim i starim vlastima.

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1815.

Reference uredi

  1. (en) Congress of Vienna, theodora.com
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Vladimir Ćorović, Drugi ustanak, rastko.rs
  3. 3,0 3,1 Istorija s. n. 5-1, 101
  4. 4,0 4,1 Istorija s. n. 5-1, 102
  5. 5,0 5,1 Istorija s. n. 5-1, 103
  6. Miloje Ž. Nikolić, Valjevska nahija u Drugom ustanku 1815. godine, istorijskiarhiv.rs
  7. Istorija s. n. 5-2, 33-4
  8. 8,0 8,1 Istorija s. n. 5-1, 104
  9. 9,0 9,1 Narodni muzej Čačak, Други српски устанак Arhivirano 2015-05-03 na Wayback Machine-u, cacakmuzej.org.rs
  10. 10,0 10,1 Istorija s. n. 5-1, 105
  11. 11,0 11,1 Istorija s. n. 5-1, 106
  12. Istorija s. n. 5-1, 107
  13. Мирко Р. Барјактаровић, Судбина одсељених Срба у Украјини, rastko.rs
  14. Istorija s. n. 5-1, 181-2
  15. (en) Spasovski, Živković, Stepić, The Ethnic Structure of the Population in Bosnia and Herzegovina, rastko.rs
  16. Istorija srpskog naroda IV-1, 484
  17. (en) Dejan Ćirić, Spells, Herbs and Surgery: Medical Care in the Balkan Provincial Town in the 19th Century, rastko.rs
  18. (en) The Shortened List of the Shrines of Kosovo and Metohija from 13th to 20th centuries, rastko.rs
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (5-1)
    • Peta knjiga drugi tom (5-2)