Ovo je glavno značenje pojma Pruska. Za druga značenja, v. Pruska (razvrstavanje).

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Teutonskog viteškog reda, a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala Hohenzollerna koje je 1618. stupilo u personalnu uniju s Brandenburškom Markom. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv Poljske, Istočna Pruska je dobila suverenitet 1660. godine, a od 1701. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od 1871. do 1945. bila je dio Njemačkog Carstva, a 1947. je prestala postojati odlukom Saveznika.

Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918.

Općenito uredi

 
Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918.

Naziv Pruska, u kasnom srednjem vijeku odnosio se samo na područje između Zapadnog Pomorja i pokrajine Kurland (zapadni dio današnje Letonije), koje odgovara kasnijim njemačkim pokrajinama Zapadna Pruska (njem. Westpreußen) i Istočna Pruska (njem. Ostpreußen). Od 1466. do 1772. regija je bivala dijeljena između Poljske i Teutonskog viteškog reda, odnosno pruskih vladara iz dinastije Hohenzollern.

U 18. stoljeću, ime Pruska se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije Hohenzollern, uključujući i teritorij unutar granica Svetog Rimskog Carstva. Nakon 1866. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. Tokom vremena pruski glavni gradovi bili su Königsberg, Potsdam i Berlin.

Moć i ugled Pruske su znatno porasli tijekom 18. stoljeća, za vladavine Fridrika II. Velikog (1740. – 1786.). Tada se uzdigla kao druga njemačka država po moći (odmah iza Austrije) i kao peta velika sila Europe. U 19. stoljeću, pod vodstvom kancelara Otta von Bismarcka, Pruska se našla kao predvodnica malonjemačkog plana ujedinjenja i temelj novonastalog Njemačkog Carstva.

Pruske nacionalne boje su crna i bijela, a potječu od odijela vitezova Teutonskog reda koji su na bijelim ogrtačima imali crne križeve. U kombinaciji s crvenom i bijelom (bojama hanzeatskih gradova Bremena, Hamburga i Lübecka) 1867. nastala je crno-bijelo-crvena trgovačka zastava Sjevernonjemačkog saveza koja je 1871. postala zastava Njemačkog Carstva (crvena je tada intepretirana kao carska boja). Pruski nacionalni moto od vremena reformacije bio je "Suum cuique" (njem. Jedem das Seine, sh. Svakome svoje).

Povezano uredi

Vanjske veze uredi