Ovo je članak o godini 1870.

Godina 1871 bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1840-e  1850-e  1860-e  – 1870-e –  1880-e  1890-e  1900-e
Godine: 1868 1869 187018711872 1873 1874
Proglašenje Nemačkog carstva
1871. po kalendarima
Gregorijanski 1871. (MDCCCLXXI)
Ab urbe condita 2624.
Islamski 1287–1288.
Iranski 1249–1250.
Hebrejski 5631–5632.
Bizantski 7379–7380.
Koptski 1587–1588.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1926–1927.
Shaka Samvat 1793–1794.
Kali Yuga 4972–4973.
Kineski
Kontinualno 4507–4508.
60 godina Yin Metal Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11871.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Ujedinjeno Njemačko Carstvo
 
Evropa 1871.
  • 28. 1. - Opsada Pariza okončana razoružanjem garnizona nakon bombardovanja krupnim kalibrom i gladi (pojedeni su i popularni slonovi Castor i Pollux). Istog dana dogovoreno primirje koje se ne odnosi na neke departmane.
  • početkom godine - Glasine da će Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu izazivaju ogorčenje kod crnogorskog knjaza Nikole i njegovih oficira, izjavljuju da bez borbe neće dopustiti da Hercegovina pripadne Srbiji[4].

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

 
Royal Albert Hall
  • 3. 3. - Izbori za prvi Nemački Rajhstag, najviše mandata dobijaju nacional-liberali.
  • 11. 3. - Konzervativac Lascăr Catargiu na čelu rumunske vlade (do 1876).
  • 13. 3. - Londonska konferencija ukida neutralnost i demilitarizovanost Crnog mora, prolaz kroz Moreuze i dalje zavisi od Turske - Rusija može obnoviti Crnomorsku flotu. Čišćenje Đerdapa povereno "pribrežnim silama"; Austrougarska je zahtevala to pravo samo za sebe, što su Turska, Srbija i Rumunija osporile[5].
  • mart - Aćim Čumić, profesor Velike škole, izabran za predsednika beogradske opštine - pošto je vlada otezala sa potvrdom, a ostavka na profesuru mu uvažena brzo, i određen novi profesor, dolazi do protesta đaka.[6]
  • 16. 3. - U Francuskom Alžiru izbija Mokranijeva pobuna, pokrenula je jednu trećinu stanovništva.
  • 18. 3. -   Neslužbeni početak Pariške komune: Vojska ulazi u Pariz kako bi uzela topove od Nacionalne garde, na Montmartru dolazi do konfrontacije, mnogi vojnici prilaze gomili; ubijeni generali Lecomte i Clément-Thomas; redovna vojska uveče napušta Pariz.
  • 21. 3. - Prva sednica Rajhstaga. Otto von Bismarck, ministar-predsednik Pruske, postaje i prvi kancelar Nemačke (do 1890).
  • 28. 3. - Prvi sastanak vijeća Pariške komune, izabranog prije dva dana.
  • 29. 3. - U Londonu otvorena koncertna dvorana Royal Albert Hall.

April/Travanj uredi

  • najkasnije do aprila - Nemiri na beogradskoj Velikoj školi zbog nepravilnog postavljenja nekih profesora.
  • 2-3. 4. - Dva stihijska pokušaja ofanzive Nacionalne garde prema Versaju - gardisti zarobljeni sa oružjem streljani, zbog čega će Komuna doneti Zakon o taocima.
  • 16. 4. - Dekret Pariske komune o predaji preduzeća radnicima.
  • 16. 4. - Usvojen Ustav Nemačkog rajha, poznat i kao Bismarckov carski ustav - zvanično konfederacija pod predsedavanjem Pruske, odn. njenog kralja koji je i nemački car.
  • 20. 4. - U SAD potpisan Enforcement Act za borbu protiv Ku Klux Klana i sličnih suprematističkih grupa.
  • 30. 4. - Masakr kod Camp Granta, rančeri ubili 144 Apača u Arizoni.
  • proleće - Pitanje veze (buduće) srpske i turske železnice - Srbija hoće vezu kod Aleksinca a Turska kod Novog Pazara[7].

Maj/Svibanj uredi

  • 9. 5. - Versajske trupe zauzele Fort d'Issy, južno od Pariza, Mac Mahonove trupe napreduju ka gradu.
  • 10. 5. - Frankfurtski mir između Nemačke i Francuske: Nemačka se proširila u Alzasu i Loreni (→ Alsace-Lorraine), okupacija dela Francuske do isplate pet milijardi franaka odštete.
  • 10. 5. - Zakonom uveden japanski jen.
  • 12. 5. (22 Floréal LXXIX[8]) - Na osnovu dekreta Komune, uništena kuća Adolphea Thiersa u Parizu, nameštaj prodat u korist udovica i siročadi.
  • 15. 5. - U Nemačkoj donesen krivični zakonik (Strafgesetzbuch).
  • 16. 5. (26 Floréal LXXIX) - Ceremonijalno srušen Napoleonov stub na pariskom Place Vendôme.
  • svibanj - Izbori u Hrvatskoj-Slavoniji, veliki uspjeh Narodne stranke: 51 mandat, unionisti 13, pravaši 1[1].
  • maj - "Terazijska bomba" - eksplozija blizu pozorišta u kojem se nalazio knez Milan.
  • maj - U Gacko došlo 15.000 nizama da podižu kasarne i stražarnice oko Crne Gore[9].
  • maj - Hadži Loja sa družinom pokušava da spreči posvećenje pravoslavne crkve u Sarajevu (biće posvećena 1872. nakon ruske intervencije)[10].
  • 20. 5. - Versajske granate padaju na Pariz.
  • 21. 5. - Prvi tabor Hrvata Istre i kvarnerskih otoka održan je na brijegu Sv. Mihovil kraj Kastva.
  • 21. 5. - Početak MacMahonove ofanzive na Komunu i "Krvave nedelje" (Semaine Sanglante) - vojska ulazi kroz nebranjeni deo zida.
  • 23. 5. - Vojska zauzela Montmartre, streljano 300 gardista, komunari pale zgrade, među kojima i Palaču Tuileries.
  • 24. 5. - U Komuni streljano nekoliko talaca, među kojima i pariski nadbiskup.
  • 28. 5. - Zauzeti poslednji položaji Komune u Parizu. Uza zid groblja Père-Lachaise streljano 147 komunara (Mur des Fédérés). Po kasnijim procenama poginulo je i streljano 6 - 7.000 komunara (često se pominje cifra 20.000).

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • 1. 6. - Korejske obalne baterije otvorile vatru na američke brodove u pratnji diplomatske misije, na šta će biti odgovoreno vojnom ekspedicijom 10. juna.
  • 5. 6. -   Seru Epenisa Cakobau proglašava uz pomoć stranih naseljenika ujedinjenu Kraljevinu Fidži (ali već 1874. postaje britanska Kolonija Fidži).
  • 8. 6. - Uredba o školama u Bačkoj i Banatu: škole sa graničarskim i opštinskim sredstvima postaju opštinske škole za mladež svih veroispovesti, verske škole su samo one koje su bile izdržavane od veroispovednih opština[11].
  • 8. 6. - Kraljevskim reskriptom ukinuta Đurđevačko-križevačka krajina - Narodna stranka dobija još devet mandata odatle[1].
  • 13. 6. - Svetozar Marković pokrenuo list "Radenik", prvi socijalistički list u Srbiji i na Balkanu.

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

  • 12. 9. - Car i kralj Franjo Josip I obećaje da će priznati češko državno pravo, okruniti se za češkog kralja i položiti krunidbenu prisegu - češki sabor odgovora sa 18 fundamentalnih članaka kojim traži ujedinjenje Češke, Moravske i Šlezije, s pravima kao i Ugarska, ali Nemci i Mađari se tome protive[1].
  • septembar - Na Cetinju osnovano tajno udruženje Družina za oslobođenje i ujedinjenje srpsko (Omladina srpska želi ustanak u Bosni)[13][14].
  • septembar - Kitolovačka katastrofa: led zarobio 33 broda kitolovca uz severnu obalu Aljaske, uništeni svi sem jednog, nije bilo žrtava.
  • 17. 9. - U Alpima otvoren za saobraćaj Mont Ceniski železnički tunel (ili Fréjuski ž. t.), dužine 12,2 km.
  • 20. 9. - Rujanski manifest: na sastanku u Zagrebu, Narodna stranka prosvjeduje zbog nasilja (stalno odlaganje Sabora)[15], Nagodba od 1868. se ne može smatrati pravovaljanom[16]

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Prosinac uredi

  • 4. 12. - Pruski monetarni zakon uvodi marku sa zlatnom podlogom, kasnije nazvana zlatna marka (Goldmark).
  • 10. 12. - Kulturkampf: u nemački krivični zakon ubačen "predikaonički paragraf" (Kanzelparagraph) kojim se sveštenicima zabranjuju političke izjave koje bi "ugrozile javni mir".
  • 10. 12. - Počeo s radom prvi bordel u Beogradu (odn. ministar vnutrenih dela poslao raspis "javni rad bluda i bludionica").
  • decembar - Srbijanski namesnik Blaznavac obavešten o planovima Svetozara Miletića i Ujedinjenje omladine da u vezi sa Crnom Gorom pokrenu ustanak u Bosni - traži odlaganje[18].
  • 23. 12. - Diplomatska Iwakurina misija krenula iz Japana u SAD i Evropu.
  • 24. 12. - Praizvedba Verdijeve opere Aida u Kairu.
  • 26. 12. - U Novom Sadu objavljen prvi broj lista "Pozorište", urednik Antonije Hadžić.
  • 28. 12. - 6. 1. 1872. - Pregovori ugarske vlade i Narodne stranke povodom spora oko Nagodbe - prekinuti bez rezultata[19].

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1871.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

  • Mehmed Refik Hadžiabdić, šejh-ul-islam (* 1813)

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Šišić, Povijest 1526-1918, 471
  2. Istorija s. n. V-1, 360
  3. "Politika", 24. maj 1921
  4. Istorija s. n. V-1, 350
  5. Istorija s. n. V-1, 359
  6. "Politika", 20. nov. 1921
  7. Istorija s. n. V-1, 361
  8. French Revolutionary Calendar. windhorst.org
  9. Tomić, Svetozar (1946). Piva i Pivljani. rastko.rs
  10. Budimlić, Petar. Како је освештена нова српска црква у Cарајеву. sabornacrkva-sarajevo.org
  11. Istorija s. n. V-2, 165
  12. Istorija s. n. V-2, 192
  13. Istorija s. n. V-1, 347
  14. Istorija s. n. V-2, 212
  15. Istorija s. n. V-2, 237
  16. Šišić, Povijest 1526-1918, 472
  17. Istorija s. n. V-1, 362
  18. Istorija s. n. V-2, 213
  19. Istorija s. n. V-2, 237-8
  20. Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  21. Istorija s. n. V-2, 206
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)
  • Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918. drugi dio. Marjan tisak 2004.