Hrvatska stranka prava

Za ostala značenja, vidi Hrvatska stranka prava (razvrstavanje).

Hrvatska stranka prava (akronim HSP), desna politička stranka u Hrvatskoj koja svoje ideološke korijene vuče od Stranke prava koju je godine 1861. osnovao hrvatski nacionalistički ideolog Ante Starčević.

HSP je u svom modernom obliku osnovana 1991. godine, nedugo prije izbijanja rata. U svoje je redove privukla radikalne nacionaliste, nezadovoljne politikom Franje Tuđmana prema ostatku Jugoslavije, JNA i hrvatskim Srbima, koju su tada držali previše popustljivom. HSP je također kao jedan od svojih ciljeva isticala stvaranje velike hrvatske države s granicom na Drini, što je bilo slično ideologiji vezanoj uz NDH.

Specifičnost HSP je bila i u postojanju vlastite paravojne formacije pod nazivom Hrvatske obrambene snage (HOS), koja je nosila crne uniforme napravljene po uzoru na Crnu legiju u drugom svjetskom ratu. Ta formacija se borila na ratištitima u Hrvatskoj, a i u prvim mjesecima rata u BiH.

Postojanje HOS-a je s vremenom postalo veliki problem za hrvatsku vlast, pogotovo nakon pada Vukovara, kada je zavladalo veliko nezadovoljstvo načinom na koji Tuđman vodi rat. Ikonografija stranke vezana uz fašističke pokrete je, s druge strane, izazivala diplomatske probleme Hrvatskoj koja se u to vrijeme borila za međunarodno priznanje. Zbog toga je HSP došao pod udar hrvatskih vlasti. Još u septembru 1991. je predsjednik HSP Ante Paradžik ubijen u nikad razjašnjenim okolnostima, a poslije su njegov nasljednik Dobroslav Paraga i Anto Đapić bili optuženi za pokušaj rušenja ustavnog poretka u procesu koji je završio oslobađajućom presudom.

U međuvremenu je u HSP nastao raskol između Parage i Đapića, koji je kulminirao saborom stranke u Kutini 1993. godine, na kome je Đapić postao novi predsjednik. Paraga je tu odluku pokušao osporiti na sudu, ali je na kraju bio prisiljen osnovati novu stranku HSP 1861. Đapić je, pak, stranku odveo u smjeru veće suradnje s Tuđmanom, iako je ona nominalno bila i ostala u opoziciji do današnjeg dana.

Nakon što je na parlamentarnim izborima 2003. godine pobjednički HDZ stvorio koaliciju bez HSP-a, ta je stranka uložila veliki napor da se pomjeri s krajnje desnice prema centru. Bivši Tuđmanov šef diplomacije Mate Granić je postao njen član i krenuo u operaciju peglanja imidža, a Đapić je, između ostalog, posjetio centar Yad Vashem kako bi se ogradio od politike Holokausta u bivšoj NDH.

Iako je HSP sredinom 2000-ih po popularnosti obično bila između trećeg i petog mjesta, njeni pojedinačni saborski zastupnici su posljednjih godina uživali veliku popularnost u široj javnosti. Neki to tumače činjenicom da HSP nikada nije bila formalno na vlasti te se nije mogla kompromitirati raznim skandalima kao što je to bio slučaj s HDZ-om i trećesiječanskim strankama. U novembru 2007. je, pak, teško poražena na parlamentarnim izborima osvojivši samo jedan mandat. Godine 2009. se iz nje odvojila frakcija na čelu sa Ružom Tomašić koja je uzela naziv Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević. Četiri godine kasnije je HSP na novim izborima još teže poražena, ostavši bez mandata.

Hrvatska stranka prava je trenutno jedina parlamentarna stranka koja se eksplicitno protivi ulasku Hrvatske u Europsku uniju, držeći to gubitkom stečene nezavisnosti.

U BiH djeluje njena sestrinska stranka pod nazivom HSP BiH.

Vidi još uredi

Eksterni linkovi uredi