Ovo je članak o godini 1874.

Godina 1874 (MDCCCLXXIV) je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1840-e  1850-e  1860-e  – 1870-e –  1880-e  1890-e  1900-e
Godine: 1871 1872 187318741875 1876 1877
1874. po kalendarima
Gregorijanski 1874. (MDCCCLXXIV)
Ab urbe condita 2627.
Islamski 1290–1291.
Iranski 1252–1253.
Hebrejski 5634–5635.
Bizantski 7382–7383.
Koptski 1590–1591.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1929–1930.
Shaka Samvat 1796–1797.
Kali Yuga 4975–4976.
Kineski
Kontinualno 4510–4511.
60 godina Yang Drvo Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11874.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 1. 1. (20. 12. 1873. po j.k.) - Zakon o preustrojstvu Velike škole u Beogradu (novi stručni predmeti, Filozofski fakultet podeljen u istorijsko-filološki i prirodno-matematički).
  • 5. 1. - Car i kralj Franjo Josip potpisao zakonski članak o osnivanju Zagrebačkog sveučilišta.
  • 5. 1. - Island dobio ustav i ograničenu samoupravu od Danske.
  • 5. 1. (24. 12. 1873. po j.k.) - Zakon o šest dana zemlje - seljak u Srbiji ne sme zadužiti ni otuđiti zemlju površine šest dana oranja (oko 3,453 ha).
  • 9. 1. (28. 12. 1873. po j.k.) - Ugarske vlasti prekinule izbore u Pančevu, kako bi sprečile izbor Polit-Desančića - ali 14. (26.) marta je ipak pobedio velikom većinom[1].
  • 10. 1. - Donesen zakon po kojem hrvatski sabor može pozvati bana na odgovornost[2].
  • 10. 1. - Izbori u Nemačkom Carstvu: većina za razne liberale.
  • 12. 1. (31. 12. 1873. po j.k.) - U Srbiji uspostavljen Fond za podizanje "apsanskih zavedenja" (modernih zatvora) i donesen Zakon o potpomaganju industrijskih preduzeća (predviđen sistem koncesija).
  • 13. 1. - Vojna reforma Aleksandra II (→ ru Wiki), koju sprovodi vojni ministar Dmitrij Miljutin: uvedena opšta vojna obaveza.
  • januar - Svetozar Marković zatvoren zbog pisanja njegovih novina "Javnost" - osuđen na devet meseci zatvora, novine zabranjene.
  • 20. 1. - Potpisan Pangkorski ugovor između Britanaca i sultana malajske države Perak - osnova za britansku vlast na tom poluostrvu.
  • 23. 1. - Britanski princ Alfred se u Sankt Petersburgu oženio ruskom velikom kneginjom Marijom Aleksandrovnom (baba i deda po majci jugoslovenske kraljice Marije).
  • 23. 1. - Kulturkampf: u Pruskoj donesen zakon o obaveznom građanskom braku, omogućen i razvod.
  • 31. 1. - Treći Anglo-ašanti rat: Bitka kod Amoafula je odlučujuća britanska pobeda.

Februar/Veljača uredi

 
Druga vlada Benjamina Disraelija u UK (1874-80)

Mart/Ožujak uredi

  • 3. 3. - Novi zakon o zadrugama u Hrvatskoj.
  • 14. 3. - Karlistički rat, katalonski front: potučene vladine snage koje su pokušale deblokirati grad Olot - karlisti zauzimaju mesto dva dana kasnije i u njemu postavljaju svoju vladu.
  • mart - Mladi Mihajlo Pupin stigao u Njujork.
  • 15. 3. - Drugi Sajgonski ugovor između Vijetnama i Francuske: priznata ranija francuska zauzeća, Crvena reka i tri grada otvoreni za trgovinu.
  • 18. 3. - Englezi u Dresdenu osnovali Dresden English Football Club, verovatno prvi fudbalski klub u kontinentalnoj Evropi.
  • mart, krajem - Turska pod pritiskom velikih sila prihvatila železničku vezu sa Srbijom kod Aleksinca, ali bez određivanja roka gradnje[3].

April/Travanj uredi

 
"Impresija, izlazak sunca"

Maj/Svibanj uredi

  • 4. 5. - U Nemačkoj donesen Zakon o ekspatrijaciji, koji omogućava proterivanje neposlušnih klerika.
  • svibanj - Austrougarska ekspedicija na Sjeverni pol: moraju napustiti brod okovan ledom, u kolovozu izbijaju na otvoreno more, kasnije stižu do ruske Nove Zemlje (u rujnu se vraćaju u Beč).
  • maj - Isatai, duhovni vođa Komanča, podstiče ih na osvetnički rat protiv belaca uz obećanje da će biti neranjivi - pridružuju im se i Kajove i Čejeni.
  • maj - Tajvanska ekspedicija je prvi inostrani pohod japanske carske vojske i mornarice - kažnjavaju tajvanske domoroce za ubistvo ribara 1871.
  • 17. 5. (5. 5. po j.k.) - Knez Milan stigao u posetu Rumuniji.
  • 19. 5. - U Francuskoj zabranjen rad dece mlađe od 13 godina, regulisan rad žena.
  • 20. 5. - Praizvedba opere Brankovics György Ferenca Erkela u Budimpešti.
  • 27. 5. - Dorsland Trek ("Seoba zemljom žeđi"?) - Buri iz Južne Afrike putuju do Angole.

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Pisaći stroj Sholesa i Gliddena

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

  • avgust/septembar? - Knez Milan u poseti Francuskoj, Marinović apeluje na evropsku diplomatiju da utiče na Tursku u vezi železnice (Husein Avni-paša rekao srpskom zastupniku da neće dati vezu Srbiji pre završetka bosanske pruge)[6].
  • 2. 9. - Položen kamen temeljac za zgradu Parlamenta u Beču (prva sednica 1883).
  • 10. 9. - Papska bula Non expedit poziva katolike Italije da ne učestvuju na izborima.
  • 14. 9. - Battle of Liberty Place: pobuna Belačke lige, konfederalnih veterana, u New Orleansu - privremeno je zbačen republikanski guverner i postavljen demokratski (posledica spornih izbora iz 1872).
  • septembar? - Novi Zakon o štampi u Hrvatskoj-Slavoniji - liberalniji od Bahovog iz 1852, ali omogućuje zabranu listova[7].
  • 20. 9. (8. 9. po j.k., Mala Gospojina) - Sastanak narodnih prvaka u Biogradu kod Nevesinja odlučuje da se na proleće digne ustanak, o čemu obaveštavaju i knjaza Nikolu, koji ih smiruje; narod je pod pritiskom zbog loše letine i poreskih potraživanja[8].
  • 28. 9. - Teksaško-indijanski ratovi, Red Riverski rat: Čejeni, Komanči i Kajove razbijeni u kanjonu Palo Duro, moraju se vratiti u rezervat u Indijanskoj teritoriji (Oklahoma).

Oktobar/Listopad uredi

  • 4. 10. - U Zagrebu izašao "Radnički prijatelj, Der Arbeiter Freund", prvi radnički list u Hrvatskoj-Slavoniji, "glasilo jugoslavenskoga radničkog stališa" (do juna 1875.)[9].
  • 9. 10. - Potpisan Bernski ugovor kojim je osnovan Generalni poštanski savez (kasnije Svetski poštanski savez) - potpisnice su 22 zemlje među kojima i Srbija.
  • 10. 10. - Samo tri godina nakon proglašenja, Kraljevina Fidži postaje britanska krunska kolonija (do 1970).
  • oktobar - Skupštinski izbori u Srbiji: većina za liberale, uprkos pritisku policije ministra Čumića; izbori protekli u znaku stranačkih strasti, u Gornjem Milanovcu ubijen izabrani poslanik.
  • 12. 10. - Nicolás Avellaneda je novi predsednik Argentine (do 1880); Bartolomé Mitre, protivkandidat na aprilskim izborima, digao je pobunu ali je poražen.
  • 14. 10. - Prvi hrvatski školski zakon (nazvan Mažuranićev, po banu): Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, uvedena opća obveza pohađanja osnovne škole.
 
Zgrada Rektorata i Pravnog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta
  • 15. 10. - U Zagrebu osnovano Hrvatsko planinarsko društvo.
  • 15. 10. - Sultan izdao naredbu o izgradnji železničke pruge od Sofije do Niša s odvojkom do Aleksinca, kad se obezbede novčana sredstva.
  • oktobar - Ministar ino. poslova Austrougarske Gyula Andrássy izdejstvovao zajednički demarš članica Trojecarskog saveza Porti da odobri Srbiji i Rumuniji sklapanje međunarodnih trgovačkih ugovora, ali ova to uporno odbija[10].
  • 17. 10. (5. 10. po j.k.) - Podgorički pokolj: ubijeno preko 20 Crnogoraca na podgoričkom pazaru, osveta za Jusu Mučina[8].
  • 19. 10. - Otvoreno Zagrebačko sveučilište sa četiri fakulteta: Pravnim, Bogoslovnim, Filozofskim i formalno Medicinskim (zapravo od 1917.).
  • 24. 10. - Egipćani u savezu sa Al-Zubayr Rahma Mansurom srušili Sultanat Darfur.

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

 
Zgrada Srpske pravoslavne crkvene opštine u Budimpešti
  • Kosovska Mitrovica povezana železnicom sa Skopljem (i Solunom).
  • Reorganizovan crnogorski Senat: smanjen broj članova, ostaje mu funkcija vrhovnog suda, za ostale poslove ustanovljene uprave - unutrašnji poslovi, vojni poslovi, finansije i Knjaževska kancelarija za inostrana dela (do 1879)[14].
  • Adam Bogosavljević i Milija Milovanović podneli predlog Narodnoj skupštini da se plate bez razlike na zvanje ograniče na 1000 talira a penzije na 500; cilj im je "uništenje birokratske uprave" i uvođenje opštinske i okružne samouprave[15].
  • U skopskoj i ohridskoj episkopiji velikom većinom glasali za priključenje Bugarskoj egzarhiji.
  • Ivan Kukuljević Sakcinski predsjednik Matice hrvatske (do 1889) a Bogoslav Šulek tajnik JAZU (do 1895).
 
Verzija Degaovog "Časa plesa"

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1874.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Reference uredi

  1. Istorija s. n. V-2, 179
  2. 2,0 2,1 Šišić, Povijest 1526-1918, 474
  3. Istorija s. n. V-1, 366
  4. Istorija s. n. V-2, 206
  5. Nunzio Pernicone (14 July 2014). Italian Anarchism, 1864-1892. Princeton University Press. str. 91–. ISBN 978-1-4008-6350-1. 
  6. Istorija s. n. V-1, 366-7
  7. Istorija s. n. V-2, 262
  8. 8,0 8,1 Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda, Put na Berlinski kongres. rastko.rs
  9. Istorija s. n. V-2, 271
  10. Istorija s. n. V-1, 368
  11. Istorija s. n. V-2, 252
  12. Istorija s. n. V-1, 510
  13. Istorija s. n. V-1, 511
  14. Istorija s. n. V-1, 441
  15. Istorija s. n. V-1, 330
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)
  • Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918. drugi dio. Marjan tisak 2004.