1950
godina
< |
19. vijek |
20. vijek
| 21. vijek
| >
< |
1920-e |
1930-e |
1940-e |
1950-e
| 1960-e
| 1970-e
| 1980-e
| >
<< |
< |
1946. |
1947. |
1948. |
1949. |
1950.
| 1951.
| 1952.
| 1953.
| 1954.
| >
| >>
Godina 1950 (MCML) po gregorijanskom kalendaru bila je redovna godina koja počinje u nedjelju.
Gregorijanski | 1950. (MCML) |
Ab urbe condita | 2703. |
Islamski | 1369–1370. |
Iranski | 1328–1329. |
Hebrejski | 5710–5711. |
Bizantski | 7458–7459. |
Koptski | 1666–1667. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 2005–2006. |
• Shaka Samvat | 1872–1873. |
• Kali Yuga | 5051–5052. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4586–4587. |
• 60 godina | Yang Metal Tigar (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11950. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Ova godina se smatra nultom godinom u arheologiji, geologiji itd. za datiranje događaja Before Present ("pre sadašnjice"), npr pri radiokarbonskom datiranju.
DogađajiUredi
Januar/SiječanjUredi
- 1. 1. - Referentna točka u kronologiji radiokarbonskim datiranjem - Present u Before Present (BP).
- 3. 1. - Izbori u Egiptu: ubedljiva pobeda partije Vafd, Mostafa El-Nahas će biti premijer do 1952.
- 6. 1. - V. Britanija priznala NR Kinu.
- 8. 1. - Kwame Nkrumah pokreće "Pozitivnu akciju" kako bi Zlatna Obala dobila ustav - štrajk se pretvara u nerede, 11-og je proglašeno ratno stanje a Nkrumah uhapšen 22-og
- 12. 1. - Sudar britanske podmornice HMS Truculent (P315) i švedskog tankera u estuaru Temze - 64 mrtvih, uglavnom od hladnoće.
- 12. 1. - Državni sekretar SAD Dean Acheson u govoru o obodu odbrane ne pominje Južnu Koreju ni Tajvan.
- 13. 1. - Zauzet američki konzulat u Pekingu, ovi zatim zatvaraju i ostale kancelarije u NR Kini.
- 14. 1. - Prvi let MiG-17.
- 21. 1. - Alger Hiss, američki službenik i optuženi sovjetski špijun, osuđen za krivokletstvo.
- 18. 1. - NR Kina je prva zemlja koja priznaje Ho Ši Minovu Demokratsku Republiku Vijetnam, na severu zemlje, a SSSR 31-og.
- 19. 1. - SSSR i sateliti bojkotuju UN (do avgusta), pošto je odbijen njihov zahtev da Savet bezbednosti izbaci nacioanalističku kinesku delegaciju (koja predsedava ovog meseca).
- 23. 1. - Puč APRA: proholandska milicija pokrenula pobunu u Bandungu s ciljem očuvanja federativne Indonezije, pokušaj je brzo propao.
- 24. 1. - Klaus Fuchs, nemački emigrant i fizičar, priznao u Londonu da je SSSR-u prenosio američke i britanske nuklearne tajne.
- 24. 1. - Ujedinjene Provincije u Indiji menjaju ime u Uttar Pradesh (Uttarakhand izdvojen 2000).
- 26. 1. - Stupio na snagu Ustav Indije - Dominion je sada Republika, prvi predsednik je Rajendra Prasad (Dan Republike u toj zemlji).
- 26. 1. - Nixonov govor u Kongresu "Slučaj Hiss: lekcija za američki narod", u kome kritikuje Trumanovu administraciju, i njegovo ranije zalaganje protiv Algera Hissa, lansiraju ga u nacionalnoj politici.
- 27. 1. - SAD zaključuju sporazume o uzajamnoj odbrani pojedinačno sa svim članicama NATO.
- 28. 1. - Nestao Victor Biaka Boda, francuski senator iz Obale Slonovače, narednih dana dolazi do vrhunca jednogodišnjeg nasilja u koloniji.
- 31. 1. - Predsednik SAD Truman naređuje razvoj hidrogenske bombe, kao odgovor na prvu sovjetsku atomsku bombu prošlog oktobra.
Februar/VeljačaUredi
- 1. 2. - Chiang Kai-shek reizabran za predsednika Republike Kine (Tajvan), dan nakon što su se predale i poslednje snage Kuomintanga na kontinentu.
- 1. 2. - Osnovan Železnički muzej u Beogradu.
- 2. 2. - Glumica Ingrid Bergman dobila vanbračno dete sa režiserom Roberto Rossellini-jem, što je izazvalo skandal u SAD.
- 4. 2. - Krenuo Radio Niš.
- 5. 2. - Potpisan ugovor kojim SSSR vraća Kini pomorsku bazu Port Artur (Lüshun).
- 6. 2. - Nacionalisti bombardovali šangajske elektrocentrale.
- 7. 2. - SAD priznaju vlade u Vijetnamu, Laosu i Kambodži - nekomunističke, podržane od Francuza.
- 8. 2. - Osnovan je Diners Club International: početak plaćanja platnim karticama opšte svrhe, nagoveštaj kreditne kartice.
- 8. 2. - U Istočnoj Njemačkoj osnovano Ministarstvo državne sigurnosti, poznato kao Stasi.
- 9. 2. - Drugi "Crveni strah": senator Joseph McCarthy drži govor u Wheelingu, Zapadna Virdžinija, tvrdi da ima spisak komunista koji rade u State Departmentu - početak makartizma.
- 9. 2. - Sintetisan element kalifornijum.
- 12. 2. - Osnovana Evropska radiodifuzna unija (EBU).
- 12. 2. - Komunistički neredi u Parizu.
- 12 - 13. 2. - Osnivački kongres Saveza kompozitora Jugoslavije.
- 14. 2. - U Moskvi potpisan sovjetsko-kineski Ugovor o prijateljstvu, savezu i uzajamnoj pomoći, nakon dvomesečnih razgovora Staljina i Maoa. Garantovana nezavisnost Mongolske NR.
- 15. 2. - Prikazana Dizneyjeva Cinderella.
- 20. 2. - Joseph McCarthy izjavljuje pred Senatom da za Stejd Dipartment radi 81 osoba s rizičnom lojalnošću - Senat sastavlja Tydingsov potkomitet da istraži tvrdnje.
- 21. 2. - Jugoslavija priznaje Ho Ši Minovu vladu u Demokratske Republike Vijetnam (iako su tamošnji komunisti pristalice Staljina).
- 21. 2. - Kineska narodnooslobilačka armija ulazi bez otpora u Kunming, glavni grad Junana.
- 22. 2. - SAD raskinule diplomatske odnose sa Bugarskom.
- 23. 2. - Izbori u UK: laburisti (Clement Attlee) ostaju na vlasti, konzervativci povećali broj poslanika.
Mart/OžujakUredi
- 1. 3. - Čang Kai-Šek je predsednik Republike Kine (do 1975).
- 9. 3. - 22. 5. - Izložba srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije u Parizu (dogodine i u Zagrebu)[1].
- 11-12. 3. - Referendum u Belgiji podržao povratak kralja Leoopolda III.
- mart - Prva inostrana turneja profesionalnih folklornih ansambala iz Jugoslavije održana u Švajcarskoj. Na njoj je učestvovalo 150 umetnika iz beogradskog »Kola« i zagrebačkog »Lada«[2].
- mart - U NR Kini počinje prva politička kampanja za iskorenjivanje opozicije - Kampanja za suzbijanje kontrarevolucionara.
- 18. 3. - Kineski nacionalisti zauzeli Sungmen (dan. deo Wenlinga), 300 km južno od Šangaja.
- 23. 3. - 22. dodjela Oscara: najbolji film je All the King's Men, ukupno tri nagrade.
- 26. 3. - Izbori za 444 poslanika Savezne skupštine, jedina lista je Narodnog fronta Jugoslavije, koja dobija 93,2 % glasova[3] (u nekim ruralnim krajevima i do 35% protiv NFJ).
- 27. 3. - Osnovano beogradsko pozorište "Boško Buha".
- 27. 3. - Kineski nacionalisti izgubili Sičang na jugu Sečuana, "poslednja postaja na putu za Tibet".
April/TravanjUredi
- 8. 4. - Sovjetski lovci oborili američki Privateer na obaveštajnoj misiji iznad Baltika.
- 9. 4. - Skandal u Notre-Dame: radikalni pripadnici umetničkog letrističkog pokreta pročitali bogohulnu antipropoved tokom uskršnje mise u pariskoj katedrali Notre Dame.
- 14. 4. - Savet nacionalne bezbednosti SAD izdao tajni izveštaj NSC-68 - traži se pojačanje vojne spremnosti u cilju suzbijanja komunizma (Containment); predsednik Truman odobrio u septembru.
- 19. 4. - Komunistička invazija ostrva Hainan - Čang Kai-Šek naređuje evakuaciju četiri dana kasnije, zarobljeno je procenjenih 125.000 nacionalističkih vojnika.
- 24. 4. - Prvo zasedanje novoizabrane Savezne narodne skupštine FNRJ daje jednoglasno još jedan mandat Josipu Brozu Titu za predsednika vlade (vlada položila zakletvu 27. 4.[4])[3].
- 24. 4. - Jordan proglasio aneksiju Zapadne obale i istočnog Jerusalima.
- 27. 4. - Apartheid: Zakon o područjima grupa podelio stambene i poslovne delove gradova po rasama (formalna segregacija).
- c. 28. 4. - Otvorena Vojnomedicinska akademija u Beogradu (ranije Glavna vojna bolnica).
- proleće - leto - Broj graničnih incidenata sa zemljama Informbiroa dostiže vrhunac[5].
Maj/SvibanjUredi
- 6. 5. - Cazinska buna - pobuna seljaka u srezovima Cazin, Velika Kladuša, Slunj.
- 6. 5. - Pronađen Tollundski čovjek.
- 7. 5. - Umro Patrijarh srpski Gavrilo - zameniće ga Vikentije (nakon što je mitropolit crnogorski Arsenije Bradvarević, antikomunista, stavljen u kućni pritvor).
- 9. 5. - Šumanova deklaracija predlaže osnivanje panevropske organizacije u cilju čuvanja mira među nacijama kontinenta - ideja ujedinjene Evrope (danas Dan Evrope).
- 10. 5. - U Beogradu osnovan Institut za majku i dete.
- 11. 5. - U SAD počinju saslušanja tzv. Kefauver-ovog komiteta, o organizovanom kriminalu u SAD.
- maj - Drugi kongres Saveza likovnih umetnika Jugoslavija, odmak od socijalističkog realizma[6].
- 17. 5. - Komunisti zauzimaju arhipelag Zhoushan pored Ningboa, nacionalisti napuštaju ili gube većinu preostalih ostrva pored kontinenta u narednim mesecima.
- 21. 5. - Vrhovni komandant Tito predao vazduhoplovnim pukovima prve lovačke avione domaće proizvodnje, Ikarus S-49.
- 25. 5. - Na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu, Sarajevski balet izveo svoju prvu samostalnu predstavu.
- 30. 5. - Komunisti napali američke vojnike u Japanu, što vodi represivnim merama.
Jun/Juni/LipanjUredi
Preokreti Korejskog rata 1950-53
- 1. 6. - Zastavnik Janko Lutovac izveo 137 padobranskih skokova za 12h i 50min (priznato 132), čime je oborio svetski rekord.
- jun - Čistka u komandi mađarske armije, operativnu kontrolu preuzimaju sovjetski savetnici (moguć udar na Jugoslaviju?)[7].
- 17. 6. - Štampan prvi broj lista "Međunarodna politika".
- 25. 6. - Napadom Sjeverne Koreje na Južnu Koreju počinje Korejski rat.
- 27. 6. - Donesen Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva - početak radničkog samoupravljanja u Jugoslaviji (u prethodnoj polovini godine prema Uputstvu vlade i sindikata eksperimentalno osnovani radnički saveti u 215 preduzeća, a mimo Uputstva u još skoro 600[8]).
- 27. 6. - Savet bezbednosti UN doneo rezoluciju 83 kojom se od članica traži da obezbede pomoć Republici Koreji (južnoj), glasovima 7:1 (Jugoslavija protiv, Egipat i Indija uzdržani, SSSR odsutan).
- 27. 6. - Dnevni izveštaj CIA-e govori o pokretima sovjetske vojske kroz Rumuniju prema Bugarskoj i Jugoslaviji[9]
- 27. 6. - Truman naređuje Sedmoj floti da spreči napad na Tajvan.
- 28. 6. - Pušten u saobraćaj autoput Beograd-Zagreb, poznat i kao "Autoput bratstva i jedinstva", na čijoj su gradnji učestvovale i omladinske radne brigade iz cele zemlje.
Jul/Juli/SrpanjUredi
- 1. 7. - Izabran patrijarh srpski Vikentije (do 1958).
- 5 - 6. 7. - Vrućine u Jugoslaviji, u nekim mestima iznad 40 °C.
- 10. 7.? - Osnovane Dubrovačke ljetne igre.
- 24. 6. - 16. 7. - U Brazilu održano Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.: u finalu Urugvaj - Brazil 2:1, Jugoslavija (retrospektivno) 5. mesto (prvo učešće od 1930).
- 17. 7. - Završavaju se saslušanja Tydingsovog komiteta u SAD: demokratska većina smatra da ljudi sa McCarthyjevog spiska nisu kominusti ni simpatizeri.
- 26. 7. - Generalni štrajk u Belgiji (uglavnom Valoniji) protiv kralja Leopolda III, samo četiri dana nakon njegovog povratka na presto.
- 27. 7. - Otvorena deonica Beograd-Zagreb Autoputa Bratstva i jedinstva.
Avgust/August/KolovozUredi
- 1. 8. - Belgijski kralj Leopold III objavio da se povlači s prestola, u korist sina Boduena (efektivno od jula 1951), suočen sa krvavim generalnim štrajkom i opasnošću podele zemlje.
- 1. 8. - Sovjeti se vraćaju u UN, jer ovoga meseca predsedavaju Savetom bezbednosti.
- 12. 8. - Papa Pio XII. izdaje encikliku Humani Generis kojom prihvata evoluciju kao ozbiljnu hipotezu, koja ne protivreči učenjima Katoličke crkve.
- 20. 8. - Ćopićeva "Jeretička priča" objavljena u "Književnim novinama", izložen je političkim napadima s vrha.
- 20. 8. - 11. 9. - U Dubrovniku održana 9. šahovska olimpijada, prva posle 11 godina; plasman: Jugoslavija, Argentina, Zapadna Nemačka (prvo sportsko takmičenje za tu zemlju).
- 23. 8. - Zvaničnici State Department-a odbijaju izdati pasoš glumcu i pevaču Paul Robeson-u, s obrazloženjem da njegove česte kritike položaja crnaca u SAD ne treba iznositi u inostranstvu.
- avgust - U okviru bilateralnog trgovačkog sporazuma, Zapadna Nemačka daje zajam od 30 miliona dolara Jugoslaviji[3].
- avgust-septembar - Korejski rat: Bitka na Pusanskom perimetru - najdalji domet severnokorejskih snaga koje su odbijene od trupa UN.
Septembar/RujanUredi
- 8. 9. - Otvoren Prvi dubrovački festival, kasnije Dubrovačke ljetne igre.
- 12. 9. - Glavni odbor Srba u Hrvatskoj isključio bivše članove sekretarijata i predsedništva Rada Žigića, Duška Brkića, Stanka Ćanicu-Opačića i Bogoljuba Rapajića, zbog "kominformovskog rada"[10].
- 12. 9. - Komunistički neredi u Berlinu.
- 13. 9. - Među novoizabranim direktorima MMF je i Nenad Popović iz Jugoslavije.
- septembar - U Jugoslaviju stiže prva pomoć iz SAD[11].
- 10 - 19. 9. - Korejski rat: Bitka kod Inchona - pobeda snaga UN nad komunističkim snagama nakon amfibijskog iskrcavanja, južnokorejske snage se 25. septembra vraćaju u Seul.
- 21 i 26. 9. - Maršal Tito i novoizabrani patrijarh Vikentije razmenili posete.
- 23. 9. - U SAD je na snazi McCarranov Zakon o unutrašnjoj sigurnosti, preko predsednikovog veta: registracija članova komunističkih organizacija, moguć pritvor ljudi koji bi mogli vršiti špijunažu ili sabotažu.
- 27. 9. - Racionisana količina hleba u Jugoslaviji smanjena za 10 %, smanjen obavezni otkup žita[3], selektivno klanje stoke radi čuvanja krmiva.
- 27. 9. - U NR Bosni i Hercegovini donesen Zakon o zabrani nošenja zara i feredže, slične zakone do početka sledeće godine doneseni i u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.[12]
- septembar - Vatikan tvrdi da 300 katoličkih svećenika čeka suđenje u SFRJ.
- septembar-oktobar - Manevri u Bugarskoj.
Oktobar/ListopadUredi
- 1. 10. - Trupe UN prešle 38. paralelu u Koreji.
- 2. 10. - U američkim novinama prvi put objavljen strip Peanuts ("Čarli Braun") kreatora Charles M. Schulz-a.
- 3. 10. - Getúlio Vargas ponovo izabran za predsednika Brazila (mandat od januara).
- 5. 10. - Osnovan Leksikografski zavod u Zagrebu, po uredbi savezne vlade.
- 5. 10. - Indonežanska vlada guši pobunu na Maluku Otocima.
- 7. 10. - Kineska invazija Tibeta počinje Bitkom za Qamdo.
- 15. 10. - Dekret savezne vlade, efektivan od 1. 11., kojim se ukidaju posebne privilegije u hrani, stanovanju i drugim uslugama za partijske i državne funkcionere.
- 19. 10. - Snage UN zauzele Pyongyang, istog dana NR Kina ulazi u rat, tajnim prelazom preko granične reke Yalu u Severnu Koreju.
- 20. 10. - Treći kongres Antifašističkog fronta žena, Tito govori i o satiri (povodom "Jeretičke priče", koju kritikuje); takođe, Tito se zahvaljuje na pomoći SAD (većina od 430 miliona dolara UNRRA-ine pomoći itd.).
- 24. 10. - U Berlinu postavljeno Zvono slobode, poklon Amerikanaca tom gradu.
- 25. 10. - Kineska komunistička vojska je prešla granicu Tibeta.
- 28. 10. - Osnovana Torcida Split.
- 29. 10. - Gustaf VI Adolf je novi kralj Švedske (do 1973).
- 30. 10. - Pobuna u gradu Jayuya (Hajuja), Portoriko, protiv američke vlasti.
Novembar/StudeniUredi
- 6. 11. - Osnovan Muzej primenjenih umetnosti u Beogradu.
- 7. 11. - Richard Nixon ubedljivo izabran u Kaliforniji za Senat SAD, nakon kampanje u kojoj je protivkandidatkinju Helen Gahagan Douglas predstavio kao blisku komunistima (dobio je nadimak "Tricky Dick").
- 8. 11. - Korejski rat: prva borba mlaznih aviona u istoriji - američki F-80 oborio dva severnokorejska MiG 15.
- 11. 11. - Albanski diplomatski predstavnici proterani iz Beograda (u vezi sa graničarskim incidentima 12. 10. i 17. 10.)[3].
- 13. 11. - Pukovnik Carlos Delgado Chalbaud, šef vojne hunte u Venezueli, otet i ubijen.
- 14. 11. - Isidora Sekulić redovan član SANU (prva žena).
- 17. 11. - Generalna skupština UN izglasala rezoluciju "O dužnostima država u slučaju izbijanja neprijateljstva" koju je predložila FNRJ (49 za, pet istočnih zemalja protiv, Indija uzdržana).
- 23. 11. - U Meksiku premijera filma "Jedan dan života" (Un día de vida).
- 24. 11. - Jugoslovenska vlada objavila da je prihvatila primiti hranu od SAD za jugoslovensku armiju, na osnovu Zakona o uzajamnoj odbrambenoj pomoći (zemlje NATO-a i prijatelji Zapada)[3].
- 25. 11. - Počinje Bitka na Ch'ongch'onu - velika kineska protivofanziva protiv južnokorejskih i snaga UN koje beže preko 38. paralele.
- ca. 25. 11. - Sreten Žujović pušten iz zatvora ("pao" sa Hebrangom 1948).
- 28. 11. - Obnovljeni diplomatski odnosi između Jugoslavije i Grčke.
- 28. 11. - Osnovan Muzej pozorišne umetnosti u Beogradu.
- 29. 11. - Trumanova administracija zatražila od Kongresa 38 miliona dolara za pomoć Jugoslaviji (potpisano 29. 12.).
- 29. 11. - U Trepči puštena nova postrojenja za proizvodnju olova[13].
- 30. 11. - Douglas MacArthur preti upotrebom nuklearnog oružja u Koreji.
- novembar - Počela repatrijacija grčke dece iz Jugoslavije (jedina zemlja koja je poslušala preporuke UN).
Decembar/ProsinacUredi
- 11. 12. - Krvavi neredi u Singapuru, nakon što je odlučeno da se devojčica Maria Hertogh vrati biološkim roditeljima, holandskim katolicima, iz muslimanske porodice u kojoj je odrasla.
- decembar - Izvršenje Petogodišnjeg plana u FNRJ produženo za godinu dana.
- 16. 12. - U SAD proglašena nacionalna emergencija u vezi Korejskog rata.
- 18. 12. - Dvanaest zapadnoevropskih zemalja planiraju zajedničku vojsku i ponovno naoružavanje Z. Nemačke.
- 25. 12. - Četvorica škotskih studenata uzela Skonski kamen (Stone of Scone) iz Vestminsterske opatije i odnela ga u Škotsku.
- 29. 12. - Kongres SAD odobrio Yugoslav Emergency Relief Assistance Act (Truman dao izvršno naređenje 25.1.).
- 30. 12. - Sporazum između Saudi Arabije i naftne firme Aramco o podeli profita "fifti-fifti"[14]. Ove godine je proradio Transarabijski naftovod od Saudi Arabije do Sidona u Libanu.
Tokom/tijekom godineUredi
- Velika suša, istočna blokada i skok cena usled izbijanja Korejskog rata otežavaju situaciju u Jugoslaviji (nestašica hrane)[3]. Ali premašena proizvodnja iz 1939[15].
- U Minhenu osnovan Hrvatski narodni odbor, na čelu Branimir Jelić (tu su i S. Buć, M. Frković, E. Bauer, K. Draganović i dr.) - protive se Pavelićevom vođstvu.
- U prodaji prvi daljinski upravljač za televizor - Lazy Bones firme Zenith Radio Corporation.
- Osnovano Narodno pozorište u Zenici (prvi naziv je bio "Oblasno pozorište").
- Izgrađen gradski muzej u Travniku.
- 1950-52 - U Zagrebu izlazi "Filmska revija".
1950. u temamaUredi
- Rukovodstvo FNRJ:
- Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: Ivan Ribar
- Predsednik Vlade: Josip Broz Tito (takođe i Generalni sekretar KPJ)
- Predsednik Narodne skupštine: Vladimir Simić
- Neki domaći filmovi: "Čudotvorni mač" (→ Kategorija:Filmovi 1950.).
RođenjaUredi
Januar/SiječanjUredi
- 3. 1. - Victoria Principal, glumica
- 3. 1. - Vesna Vulović, stjuardesa († 2016)
- 18. 1. - Gilles Villeneuve, auto-trkač († 1982)
- 18. 1. - Dino Meneghin, košarkaš,
- 21. 1. - Billy Ocean, muzičar
- 23. 1. - Milan Erak, glumac († 1995)
- 24. 1. - Daniel Auteuil, glumac
- 26. 1. - Jörg Haider, austrijski političar († 2008)
- 26. 1. - Dragan Maršićanin, srpski političar
- 27. 1. - Miodrag Karadžić, TV scenarista († 2020)
- 31. 1. - Duško Valentić, hrvatski glumac
Februar/VeljačaUredi
- 1. 2. - Zoran Kalezić, pevač
- 2. 2. - Barbara Sukowa, glumica
- 3. 2. - Milo Hrnić, hrvatski pjevač
- 6. 2. - Natalie Cole, pevačica († 2015)
- 6. 2. - Branimir Đokić, harmonikaš
- 10. 2. - Mark Spitz, američki plivač
- 12. 2. - Michael Ironside, glumac
- 13. 2. - Peter Gabriel, muzičar
- 14. 2. - Josipa Lisac, hrvatska pjevačica
- 18. 2. - Cybill Shepherd, američka glumica
- 22. 2. - Julius Erving, košarkaš
- 25. 2. - Néstor Kirchner, predsednik Argentine († 2010)
- 26. 2. - Helen Clark, premijerka Novog Zelanda
Mart/OžujakUredi
- 8. 3. - Seid Memić Vajta, bosanskohercegovački pjevač
- 9. 3. - Milić Vukašinović, bosanskohercegovački muzičar
- 11. 3. - Bobby McFerrin, muzičar
- 12. 3. - Javier Clemente, španjolski nogometni trener
- 13. 3. - William H. Macy, glumac
- 21. 3. - Sergej Lavrov, ruski diplomata
- 22. 3. - Goran Bregović, bosanskohercegovački glazbenik i skladatelj
- 26. 3. - Martin Short, glumac, komičar
- 29. 3. - Mory Kanté, muzičar
- 30. 3. - Robbie Coltrane, glumac, komičar
April/TravanjUredi
- 1. 4. - Franko Simatović, obaveštajac
- 5. 4. - Predrag Manojlović, srpski glumac
- 5. 4. - Agnetha Fältskog, članica ABBA-e
- 8. 4. - Milenko Pavlov, glumac
- 12. 4. - Zoran Amidžić, novinar RTB († 1991)
- 12. 4. - David Cassidy, pjevač († 2017)
- 13. 4. - Ron Perlman, glumac
- 13. 4. - Žarko Radić, glumac
- 14. 4. - Peđa D'Boy, muzičar
- 23. 4. - Đurđica Barlović, hrvatska pjevačica († 1992)
- 28. 4. - Jay Leno, komičar, TV voditelj
Maj/SvibanjUredi
- 2. 5. - Muharem Serbezovski, pevač
- 8. 5. - Slobodan Bićanin, glumac
- 10. 5. - Miodrag Krstović, glumac
- 12. 5. - Gabriel Byrne, glumac
- 13. 5. - Stevie Wonder, muzičar
- 17. 5. - Janez Drnovšek, predsednik Predsedništva SFRJ, premijer, predsednik Slovenije († 2008)
- 23. 5. - Martin McGuinness, lider IRA, severnoirski političar († 2017)
- 29. 5. - Biljana Ristić, imitatorka
Jun/Juni/LipanjUredi
- 2. 6. - Momčilo Vukotić, fudbaler Partizana
- 3. 6. - Deniece Williams, pevačica
- 3. 6. - Vladislav Kaćanski, glumac († 2006)
- 8. 6. - Kathy Baker, glumica
- 13. jun - Radomir Mihajlović - Točak, rok gitarista
- 13. 6. - Rade Marjanović, glumac
- 14. 6. - Rowan Williams, Canterbury-ski nadbiskup
- 15. jun - Ivan Golac, srpski fudbaler, trener
- 19. 6. - Nata Mesarović, sudija
- 19. 6. - Neca Falk, pevačica
- 20. 6. - Nouri al-Maliki, premijer Iraka
- 30. 6. - Biserka Ipša, hrvatska glumica
Jul/Juli/SrpanjUredi
- 4. 7. - Miljenko Brlečić, hrvatski glumac
- 9. 7. - Viktor Janukovič, predsednik Ukrajine
- 18. 7. - Richard Branson, preduzetnik
- 19. 7. - Sima Avramović, profesor na Pravnom fak. u Bg.
- 19. 7. - Dragan Sakan, pionir advertajzinga u regionu († 2010)
- 22. 7. - Žarko Trebješanin, psiholog i profesor BU
- 23. 7. - Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice
- 24. 7. - Jadranka Stojaković, bosanska kantautorica († 2016)
- 27. 7. - Simon Jones (glumac)
- 30. 7. - Jovica Stanišić, šef SDB Srbije
Avgust/August/KolovozUredi
- 3. 8. - Waldemar Cierpinski, dvostruki Olimpijski pobjednik u maratonu
- 3. 8. - John Landis, filmski režiser
- 11. 8. - Steve Wozniak, suosnivač Apple-a
- 15. 8. - Anne, Princess Royal, kćerka kraljice Elizabete
- 16. 8. - Mirko Cvetković, srpski ekonomista, premijer
- 16. 8. - Neda Ukraden, pevačica
Septembar/RujanUredi
- 1. 9. - Mihail Fradkov, premijer Rusije, direktor Spoljne obaveštajne službe
- 2. 9. - Zvonimir Serdarušić, hrvatski rukometni trener i bivši rukometaš
- 2. 9. - Lakshmi Mittal, industrijalac čelika
- 4. 9. - Aleksandar Berček, glumac
- 7. 9. - Julie Kavner, glumica
- 14. 9. - Ademir Kenović, bosanskohercegovački režiser
- 17. 9. - Narendra Modi, premijer Indije
- 18. 9. - Miroslav Lazanski, novinar, vojno-politički komentator
- 21. 9. - Bill Murray, irsko-američki glumac, režiser i producent
- 22. 9. - Lino Červar, hrvatski rukometni trener
Oktobar/ListopadUredi
- 1. 10. - Randy Quaid, glumac
- 5. 10. - Milomir Minić, srpski političar
- 6. 10. - Zoran Erić, kompozitor
- 6. 10. - Rade Ćaldović, kriminalac († 1997)
- 7. 10. - Desimir Stanojević, glumac († 2020)
- 16. 10. - Miloš Bojanić, pevač
- 20. 10. - Tom Petty, američki kantautor i gitarist († 2017)
- 26. 10. - Drago Vabec, hrvatski nogometaš
- 29. 10. - Abdullah Gül, predsednik Turske
- 31. 10. - John Candy, kanadski komičar i glumac († 1994)
- 31. 10. - Zaha Hadid, arhitektica († 2016)
Novembar/StudeniUredi
- 2. 11. - Ljubomir Ljubojević, šahovski velemajstor
- 2. 11. - Marina Koljubajeva, glumica († 2004)
- 14. 11. - Vladimir Smiljanić-Babura, hrvatski rukometaš († 1972.)
- 15. 11. - Dejan Lučić, vladar iz senke
- 23. 11. - Filip Cepter (Milan Janković), privrednik
- 24. 11. - Nikica Valentić, premijer Hrvatske
- 24. 11. - Zlata Numanagić, srpska glumica
- 28. 11. - Boris Bizetić, muzičar
- 28. 11. - Ed Harris, glumac
Decembar/StudeniUredi
- 10. 12. - Miroslav Ilić, pevač narodne muzike
- 13. 12. - Wendie Malick, glumica
- 15. 12. - Stjepko Gut, džez-muzičar
- 20. 12. - Joan Flora, rumunski književnik iz Vojvodine († 2005)
- 22. 12. - Zijah Sokolović, bosanskohercegovački glumac i režiser
- 23. 12. - Vicente del Bosque, fudbaler, trener
- 30. 12. - Bjarne Stroustrup, kompjuterski stručnjak i tvorac C++ programskog jezika.
Kroz godinuUredi
- Živojin Andrejić, srpski istoričar
- Ratislav Đelmaš, bubnjar
- Dušan Trifunčević - Lepi Bora, basista "Slatkog greha" († 2014)
- Risto Kubura, novinar († 2014)
- Miljenko Dereta, režiser, osnivač "Građanskih inicijativa" († 2014)
SmrtiUredi
Januar/Siječanj – Mart/OžujakUredi
- 2. 1. - Emil Jannings, glumac (* 1884)
- 8. 1. - Joseph Schumpeter, ekonomista, politikolog (* 1883)
- 15. 1. - Henry H. Arnold, američki general sa pet zvezdica (* 1886)
- 16. 1. - Gustav Krupp von Bohlen und Halbach, industrijalac (* 1870)
- 21. 1. - George Orwell, britanski književnik i novinar (* 1903.)
- 14. 2. - Karl Guthe Jansky, začetnik radio-astronomije (* 1905)
- 18. 2. - Prežihov Voranc, književnik (* 1893)
- 5. 3. - Sid Grauman, ugostitelj (* 1879)
- 6. 3. - Albert Lebrun, bivši predsednik Francuske (* 1871)
- 11. 3. - Heinrich Mann, književnik (* 1871)
- 19. 3. - Edgar Rice Burroughs, književnik (* 1875)
- 30. 3. - Léon Blum, bivši premijer Francuske (* 1872)
April/Travanj – Jun/LipanjUredi
- 3. 4. - Kurt Weill, kompozitor (* 1900)
- 7. 4. - Walter Huston, glumac (* 1883)
- 8. 4. - Vaclav Nižinski, poljski baletski igrač (* 1889-90)
- 10. 4. - Fevzi Çakmak, maršal Turske, bivši premijer (* 1876)
- 1. 5. - Lothrop Stoddard, istoričar, rasijalistički teoretičar (* 1883)
- 7. 5. - Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić) (* 1881)
- 24. 5. - Archibald Wavell, britanski maršal (* 1883)
Jul/Srpanj – Septembar/RujanUredi
- 21. 7. - Rex Ingram (režiser) (* 1892)
- 22. 7. - William Lyon Mackenzie King, bivši premijer Kanade (* 1874)
Oktobar/Listopad – Decembar/ProsinacUredi
- 20. 10. - Henry L. Stimson, bivši državni sekretar SAD (* 1867)
- 23. 10. - Al Jolson, muzičar, glumac (* ca. 1886)
- 24. 10. - Đorđe Dunđerski, bivši industrijalac i zemljoposednik (* 1873)
- 29. 10. - Gustaf V, kralj Švedske (* 1858)
- 2. 11. - George Bernard Shaw, englesko-irski pisac, nobelovac (* 1856.)
- 30. 11. - Marija Tomšić-Im, hrvatska književnica (* 1870.)
- 5. 12. - Sri Aurobindo, indijski guru (* 1872)
- 15. 12. - Vallabhbhai Patel, indijski političar (* 1875)
- 29. 12. - Jaroslav Černi, hidrotehnički inženjer (* 1909)
- 31. 12. - Karl Renner, predsednik Austrije (* 1870)
Kroz godinuUredi
- Živojin Pavlović Žikišon, satiričar (* 1885)
- Petar Mišković, izumitelj (* 1885)
- Božidar Bećarević, ratni šef antikomunističkog odeljenja policije (* 1910)
Nobelova nagrada za 1950. godinuUredi
- Fizika: Cecil Powell (razvoj fotografskog metoda proučavanja nuklearnih procesa i otkrića u vezi mezona ovom metodom)
- Kemija: Otto Paul Hermann Diels i Kurt Alder (otkriće i razvoj sinteze diena)
- Fiziologija i medicina: Edward Calvin Kendall, Tadeus Reichstein i Philip Showalter Hench (otkrića u vezi hormona adrenalnog korteksa, njihove strukture i bioloških efekata, → kortizon)
- Književnost: Bertrand Russell (priznanje njegovih raznolikih i značajnih zapisa u kojima zastupa humanitarne ideale i slobodu misli)
- Mir: Ralph Bunche (posredovanje u Arapsko-izraelskom ratu)
ReferenceUredi
- ↑ IZLOŽBA SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI NARODA JUGOSLAVIJE. krlezijana.lzmk.hr
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 117
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Collier's Year Book za 1950. (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ U Narodnoj skupštini FNRJ: polaganje zakletve i čitanje ekspozea u ime nove Vlade. foto.mij.rs
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 139
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 210
- ↑ Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije... str. 181
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 144
- ↑ Documents 168 through 208, Assessing the Soviet Threat: The Early Cold War Years (Document 174), cia.gov
- ↑ Ostojić, Stevo. Naše godine - Nova Jugoslavija s naslovnih strana 1943-1983, str.138. znaci.net
- ↑ Tito VS. Moscow: 25 Years After (1948-1973), Part Two, page 7, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- ↑ Zar zabranjen samo u ličnoj karti. danas.rs 02. februara 2010
- ↑ Ostojić, Stevo, str. 143
- ↑ The Saudi-Aramco "50/50" Agreement, December 30, 1950. wps.pearsoncustom.com
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 142
LiteraturaUredi
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
Spoljne vezeUredi
- Tito Trial in Rumania, Open Society Archives - Radio Free Europe (1956)