Vojnomedicinska akademija

Vojnomedicinska akademija (VMA) u Beogradu je zdravstvena ustanova i centar za postdiplomsko školovanje medicinskog kadra u Srbiji.[1] Kompleks akademije se prostire na površini od 21 hektara, a zgrada ustanove je podeljena na 60 tehničko-tehnoloških celina. U svom sastavu ima 27 klinika i 17 instituta, dijagnostičko-poliklinički centar, centar za kontrolu trovanja, trauma centar, centar hitne pomoći, centar za transplantaciju organa i kostne srži itd. Godišnje se na njoj zbrine oko 30.000 pacijenata (vojnih i civilnih osiguranika), obavi isto toliko hirurških intervencija i više od 500.000 specijalističkih pregleda.[2]

Vojnomedicinska akademija
Informacije
Lokacija Srbija Banjica, Beograd, Srbija
Status završena
Sagrađena 1980.

VMA ima oko 2.500 zaposlenih, od čega preko 500 lekara i 160 profesora i drugog nastavnog osoblja. U njoj se školuje oko 400 lekara (na specijalističkim studijama iz oblasti medicine, stomatologije, farmacije, biohemije, molekularne biologije, veterine, fizičke hemije),[3] domaći i strani studenti, a obavlja se i praktična nastava srednjih i viših medicinskih škola.

Istorijat uredi

 
Grb VMA iz perioda VJ

Vojnomedicinska akademija je osnovana ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića 2. marta 1844. godine, kao prva centralna vojna bolnica. Jedan od njenih lekara je bio i dr Vladan Đorđević, osnivač srpske hirurgije. Godine 1909. ustanova je preseljena u novu zgradu sa 400 bolesničkih postelja, laboratorijom, kabinetom za rentgen, stomatološkim odeljenjem i sl. Već u to vreme je važila za najmoderniju zdravstvenu ustanovu na Balkanu. Nakon završetka I svetskog rata, lekari ove bolnice su učestvovali u osnivanju Medicinskog fakulteta u Beogradu.[2]

Poliklinika VMA je počela sa radom 1. aprila 1930. godine, a njen prvi upravnik je bio sanitetski general dr Sava Popović. Imala je i prijemno odeljenje na čijem čelu je bio sanitetski potpukovnik Aleksandar Milanović. U to vreme je Stalna bolnica Prve armije preimenovana u Glavnu vojnu bolnicu Kraljevine Jugoslavije. Godine 1948. osnovana je Specijalistička poliklinika čiji je načelnik bio general-major Andrija Dejak, a godinu dana kasnije i prijemno odeljenje koje je spojeno sa polikliničkom službom u jedinstvenu celinu. Godine 1950. ustanova je ponovo preimenovana i dobila je naziv Vojnomedicinska akademija.

U periodu od 1949. do 1976. godine osoblje bolnice su činili medicinski tehničari, dok su lekari imali stalna postavljenja na matičnim klinikama i odeljenjima. Vremenom se menjala organizaciona struktura ustanove i otvoren je veliki broj novih kabineta, posebno posle 1976. godine kada je znatno uvećan broj vojnih osiguranika. Od 1945. do 1962. godine na VMA su lečeni i civili, a zatim je otvorena posebna Specijalistička poliklinika za građanska lica. Nova zgrada bolnice je izgrađena 1980. godine i nalazi se na Banjici.

Odlukom Vlade Srbije od 1. januara 2008. godine izvršena je funkcionalna integracija VMA u sistem javnog zdravstva Srbije. Time su stvoreni uslovi za besplatno medicinsko zbrinjavanje civilnih osiguranika, pod istim uslovima kao u Kliničkom centru Srbije.[4]

Aktivnosti uredi

 
Grb Vojnomedicinske akademije

Najznačajnije aktivnosti VMA su dijagnostika i lečenje pacijenata. Na njoj se sprovodi oko 5.000 različitih dijagnostičkih i terapijskih procedura, od najjednostavnijih do veoma složenih poput transplantacije tkiva i organa. Svakodnevno se obavi oko 70-90 složenih hirurških intervencija, a ustanova ima i mobilnu ekipu za hitne medicinske intervencije i vanredne situacije (masovna trovanja, akcidentna zračenja, upotreba bioloških agenasa i sl).

Značajan aspekt rada VMA predstavlja prevencija različitih oboljenja. U sektoru preventivne medicine su zaposleni stručnjaci sa Instituta za higijenu, epidemiologiju, medicinu rada, vazduhoplovnu medicinu, odeljenja za mentalno zdravlje i vojnu psihologiju i odeljenja za medicinsku statistiku.

Pod pokroviteljstvom ustanove rade i Institut za medicinska istraživanja, genetiku i Institut za farmaciju, koga čine odeljenja za kontrolu, ispitivanje i proizvodnju lekova, kao i klinička i poliklinička apoteka.[2]

Dostignuća uredi

Godine 1990. na VMA je u dijagnostičke svrhe prvi put primenjen genetički inženjering, a tokom 2005. izvršena je prva transplantacija jetre sa živog davaoca.

Reference uredi

  1. „Ustanove Vojske Jugoslavije”. Pristupljeno 1. 3. 2008. 
  2. 2,0 2,1 2,2 „Brendovi Srbije”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-07. Pristupljeno 1. 3. 2008. 
  3. „Izlagači 2007.”. Arhivirano iz originala na datum 2008-03-11. Pristupljeno 1. 3. 2008. 
  4. „Ne tražimo privilegije”. Pristupljeno 1. 3. 2008. [mrtav link]

Spoljašnje veze uredi


  Načelnici Vojnomedicinske akademije

Herbert Kraus (1949-1953) | Salomon Levi (1953-1954) | Herbert Kraus (1954-1956) | Ivo Kralj (1956-1958) | Tomislav Kronja (1959-1971) | Đorđe Dragić (1971-1979) | Borivoj Vračarević (1979-1982) | Vladimir Vojvodić (1982-1988) | Mihajlo Đuknić (1989-1992) | Jovan Bijelić (1992-1996) | Aco Jovičić (1996-2001) | Momčilo Krgović (2001-2002) |
Zoran Stanković (2002-2005) | Miodrag Jevtić (2005-2011) | Marijan Novaković (2011-danas)