20. 10.

20. listopada/oktobra (20. 10.) je 293. dan godine po gregorijanskom kalendaru (294. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 72 dana.

Događaji

1740. — Marija Terezija postala austrijska carica.
1860. — Car Franjo Josip I. objavljuje “Listopadsku diplomu”, ustavni dokument kojim je vratio je ustav, te ukinuo devetogodišnji Bachov apsolutizam. Diplomom je predviđeno da sve krunovine dobiju svoje sabore. O zajedničkim poslovima za čitavu monarhiju raspravljat će Carevinsko vijeće u Beču, kad u njemu budu vijećnici iz Ugarske i Hrvatske. Tzv. uže Carevinsko vijeće, odnosno bez zastupnika iz Ugarske i Hrvatske, moglo je donositi zakone koji nisu važili u Ugarskoj i Hrvatskoj. Listopadskom diplomom ponovo je otvoreno riječko pitanje.
1803. — Američki Senat ratificirao ugovor o kupnji Louisiane.
1941. — Drugi svjetski rat: tisuće civila u Kragujevcu u okupiranoj Srbiji ubijeno u kragujevačkom masakru.
1943. — Ju 390 je poletio. On je bio prvi interkontinentalni ratni avion.
1944. — partizanska vojska oslobodi Dubrovnik.
1944. — Crvena armija i partizani oslobodili Beograd.
1944. — američka vojska zauzima Aachen.
1944. — američka vojska iskrcava se na Leytu na Filipinima.
1977. — u Misisipiju (SAD) sruši se avion sa amerikom rock grupom Lynyrd Skynyrd na krovu.
1995. — U Rijeci eksplodirao automobil-bomba ispred Policijske uprave. Poginuo je jedan atentator, drugi je teško ozlijeđen, a 28 ljudi je lakše ozlijeđeno. Događaj se povezuje s hrvatskim izručenjem SAD-u Tal'at Fu'ad Qasim.
2003. — Haški tribunal objavio optužnice protiv generala bivše Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića za zločine počinjene na Kosovu 1999. godine. Pavković, Lazarević i Lukić dobrovoljno se predali tom sudu 2005, a Đorđević je uhapšen 17. juna 2007. u Budvi, u Crnoj Gori, i izručen Tribunalu. Haški tribunal je 23. januara 2014. Pavkoviću potvrdio kaznu od 22 godine zatvora,Lukiću 20, a Lazareviću 14 godina zatvora. Vlastimir Đorđević je 2011. smanjena kazna sa 27 na 18 godina zatvora. Po istoj optužnici Nikoli Šainoviću, koji se predao 2. aprila 2002, potvrdio je 18 godina zatvora.
2005. — Umrla Shirley Horn, jazz-pjevačica i dobitnica nagrade Grammy, poznata po svojim intimnim, šapućim vokalima i po virtuoznom sviranju na klaviru.

Rođenja

1469. — Guru Nanak Dev, osnivač sikizma.
1632. — sir Christopher Wren, engleski astronom, matematičar i arhitekt († 1723.).
1677. — Stanislaus I. Leszczyński, poljski kralj.
1770. — Janko Drašković, hrvatski političar i preporoditelj.
1854. — Arthur Rimbaud, francuski pesnik, koji se rodio u Charleville u Francuskoj. Bio je predstavnik pokreta dekadencije i imao jak uticaj na savremenu književnost, muziku i umetnost († 1891.).
1882. — Béla Lugosi, znameniti mađarski kazališni i filmski glumac najpoznatiji po ulozi Grofa Drakule († 1956.).
1889. — Edwin Hubble, američki astronom († 1953.).
1891. — sir James Chadwick, engleski fizičar i nobelovac.
1891. — Jomo Kenyatta, kenijski političar, borac za nezavisnost Kenije i prvi predsjednik Kenije († 1978.).
1915. — Mirče Acev, makedonski narodni heroj.
1917. — Jean-Pierre Melville, francuski filmski režiser, scenarist i glumac († 1973.).
1951. — Claudio Ranieri, talijanski nogometni trener i igrač.
1958. — Ivo Pogorelić, hrvatski pianist.
1959. — Boris Strel, slovenski alpski skijaš.
1961. — Dragiša Binić, jugoslovenski nogometaš, klupski prvak Europe sa Crvenom Zvezdom iz Beograda.
1961. — Ian Rush, umirovljeni velški nogometaš.
1964. — Nenad Nenadović, srpski glumac.
1966. — Abu Musab al-Zarqawi, Al-Qaeda-in vođa i terorist.
1967. — Monica Ali, engleska književnica.
1971. — Snoop Dogg, američki reper.
1972. — Dmitrij Aleničev, ruski nogometaš i trener.
1982. — José Acasuso, argentinski teniser.
1982. — Ana Mihajlovski (Grubin), srpska voditeljka.
1984. — Matija Capar, hrvatski malonogometaš.
1988. — Candice Swanepoel, južnoafrička manekenka i foto-model.
1989. — Yanina Wickmayer, belgijska teniserka.

.

Smrti

1740. — Karlo VI., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (* 1685.).
1920. — Max Bruch, njemački kompozitor.
1964. — Herbert Hoover, 31. predsjednik Sjedinjenih američkih država.
1984. — Paul Adrien Maurice Dirac, britanski fizičar i nobelovac.
1987. — Andrej Nikolajevič Kolmogorov, ruski matematičar.
1992. — Koča Popović, srpski političar, publicista i sudionik španjolskog građanskog rata (r. 1908).
1994. — Burt Lancaster, američki glumac (r. 1913).
1997. — Dragan Nikitović, srpski sportski komentator, novinar i urednik sportske redakcije Radio televizije Beograd (r. 1930.).
2001. — Nebojša Popović, srpski košarkaš i trener (r 1923.)
2003. — Miodrag Petrović Čkalja, srpski glumac i komičar (r. 1924).
2005. — Shirley Horn, američka jazz-pjevačica i pijanistkinja (r. 1934).
2011. — Moamer Gadafi, libijski vođa (* 1942.)
2011. — Iztok Puc, slovenski-hrvatski rukometaš i osvajač zlata na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996 (r. 1966.).
2013. — Jovanka Broz, žena predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. (r 1924).
2014. — Oscar de la Renta, američko-dominikanski modni dizajner (r. 1932.).
2016. — Junko Tabei, japanska planinarka, prva žena koja se popela na Mount Everest (r. 1939.).

.

Blagdani

Sveti mučenici Sergije i Vakho-Srđevdan

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar