Godina 1803 (MDCCCIII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru, koji kasni 12 dana.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1770-e  1780-e  1790-e  – 1800-e –  1810-e  1820-e  1830-e
Godine: 1800 1801 180218031804 1805 1806
1803. po kalendarima
Gregorijanski 1803. (MDCCCIII)
Ab urbe condita 2556.
Islamski 1217–1218.
Iranski 1181–1182.
Hebrejski 5563–5564.
Bizantski 7311–7312.
Koptski 1519–1520.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1858–1859.
Shaka Samvat 1725–1726.
Kali Yuga 4904–4905.
Kineski
Kontinualno 4439–4440.
60 godina Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11803.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1803:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 1. 1. - Stupio na snagu danski zakon iz 1792. kojim je zabranjena trgovina robovima - ropstvo u Danskim Zapadnim Indijama traje do 1848.
  • početkom godine - Sastanak knezova u valjevskom kraju, verovatno u manastiru Bogovađi: odlučeno da se ustanak digne posle osam meseci, upućena tužba sultanu protiv dahija, koju su dopunile i spahije[1].
  • 23. 1. (3 pluviôse de l'an XI po f. r. k.) - Bonaparta obnavlja stare akademije u vidu divizija Instituta Francuske.
  • januar, krajem - Aga Konjalija, raniji protivnik dahija, sada im otkrio da se sprema pobuna i spisak narodnih prvaka - ovi još ništa ne preduzimaju[2].
  • 30. 1. (10 Pluviôse) - Le Moniteur Universel objavljuje članak Horaca Sébastianija o tome kako bi Francuska mogla lako ponovo osvojiti Egipat - Britanci i Rusi alarmirani.

Februar/Veljača uredi

  • 19. 2. - Akt Medijacije: Bonaparta obnavlja Švajcarsku Konfederaciju umesto Helvetske Republike. Pored 13 starih kantona, tu je i šest novih: ranije pridruženi Graubünden i St. Gallen i bivši delovi drugih kantona, Aargau, Thurgau, Ticino i Vaud.
  • 20. 2. - Cape kolonija je ponovo pod vlašću Holanđana, tj. Batavijske Republike (do 1806).
  • 21. 2. - U Londonu pogubljen Edward Despard sa saradnicima, koji je jesenas planirao ubiti kralja i osvojiti ključne tačke u gradu, kao početak narodne pobune.
  • 20. 2. - Britanci ulaze u glavni grad Kraljevine Kandy na Cejlonu ali su zbrisani u kontranapadu sledećeg meseca.
  • 24. 2. - Marbury v. Madison: odluka Vrhovnog suda SAD uspostavlja praksu sudske revizije - sudovi imaju mogućnost oboriti neustavne zakone i propise.

Mart/Ožujak uredi

 
Napoleondor
  • 1. 3. - Ohio postaje 17. država SAD - prestaje postojati Sjeverozapadni teritorij, čiji je preostali dio pripao Teritoriju Indiana.
  • 4. 3. (20. 2. po j.k.) - Tzv. Dekret o slobodnim oračima omogućuje oslobađanje kmetova u Rusiji pod nekim uslovima - u vreme Aleksandra I oslobođeno ih je oko 0,5%.
  • 11. 3. - Britanske trupe napustile Egipat.
  • 13. 3. (22 Ventôse) - Napoleon se izvikao pred celim dvorom i diplomatskim korom na britanskog poslanika Whitwortha jer Britanija nikako da napusti Maltu.
  • 24. 3. - Reichsdeputationshauptschluss ("Glavni zaključak deputacije Rajha"), poslednji je značajan zakon donesen u Svetom Rimskom Carstvu (potpisan 27. aprila). Sekularizacija skoro 70 crkvenih država, ukidanje 45 carskih gradova radi nadoknade nemačkim knezovima za zemlju zapadno od Rajne (→ Nemačka medijatizacija).
  • 28. 3. (7 Germinal) - Ovlašćeno izdanje zlatne kovanice Napoléon, tj. napoleondor, od 20 franaka. Uveden je bimetalno definisan Franc germinal.
  • 28. 3. - Parobrod Charlotte Dundas Williama Symingtona, koji je prvi put zaplovio prošlog januara, vuče dve barže na kanalu u Škotskoj, što ga čini prvim korisnim parobrodom.
  • mart, druga polovina - Hasan-aga, novi vezir, konačno stigao u Beograd, ali služi samo kao figura, dahije imaju svu vlast[3].

April/Travanj uredi

 
Emirat Dirija (prva Saudijska država)
  • april - Vahabitska vojska dirijskog emira Sauda ušla u Meku - uništavaju mauzoleje i džamije sa kupolama u ovom gradu opuštenog morala[4].
  • 18. 4. (28 Germinal) - U Francuskoj donesen zakon kojim je deci dozvoljeno davanje imena samo svetaca i likova iz drevne istorije (na snazi do 1993, uz izmene 1966. i 1981)[5].
  • 26. 4. (6 Floréal) - Pljusak od 3.000 meteorskih fragmenata pada na normandijsko selo L'Aigle - Jean-Baptiste Biot piše izveštaj za akademiju nauka i ističe nebesko poreklo meteorita.
  • 30. 4. - Kupovina Louisiane: potpisan ugovor po kojem SAD kupuju od Francuske 2,1 milion kv. km. zemlje u srcu kontinenta - "SAD je udvostručio teritorij ". Napoleon Bonaparte prodao je za 60 miliona franaka SAD-u teritorij Louisiane jer mu je trebao novac kako bi mogao financirati osvajačke pohode u Europi. SAD su Louisianu proglasile svojim teritorijem te na svu koloniziranu zemlju zapadno od Mississippija do Rocky Mountainsa (Stjenjaka) dopustili naseljavanje.
  • proleće - Hadži Ruvim je morao bežati u Studenicu pa Svetu goru, nakon jednog dogovora o ustanku na Turke[6].

Maj/Svibanj uredi

  • 6. 5. - Tahir-paša, komandant albanskih bašibozuka, postaje v.d. guverner Egipta, nakon što je porazio osmanskog guvernera Kodža Husref Mehmed-pašu, ali ubrzo je ubijen od janičara koji su tražili platu - njegovo mesto zauzima Muhamed Ali.
  • 13. 5. - Arthur Wellesley je vratio Baji Raoa na položaj u Puni - doći će do Drugog anglo-maratskog rata.
  • 13. 5. - Britanci zahtevaju da zadrže Maltu na deset godina, zahtevaju da Francuzi napuste Nizozemsku.
  • 18. 5. (28 Floréal) - Ujedinjeno Kraljevstvo, koristeći kao povod odbijanje ultimatuma kojim se tražilo da Britanija dobije desetogodišnji najam nad Maltom, objavljuje rat Francuskoj, čime počinje Rat Treće koalicije, odnosno period Napoleonskih ratova.
  • 22. 5. - Hapšenje nekoliko stotina britanskih državljana koji su se našli u Francuskoj, koristeći odredbe prethodne godine sklopljenog Amienskog mira - odgovor na sličnu britansku akciju od 17. 5..
  • 26. 5. (6 Prairial) - Francuzi ulaze u Elektorat Hanover, nemačku kneževinu u personalnoj uniji sa Britanijom.

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • 4. 6. (15 Prairial) - Francuzi zauzeli grad Hanover.
  • 9. 6. - Vrativši se u Sidnej, Matthew Flinders je dovršio prvu cirkumnavigaciju Australije.
  • 13. 6. (24 Prairial) - Propisano da se u anektiranim područjima Francuske (Rajnska oblast, Belgija, Pijemont) od juna 1804. koristi francuski jezik u zvaničnim dokumentima[7].
  • jun - Planirana invazija Ujedinjenog Kraljevstva: u Boulognu se okuplja Armée des côtes de l'Océan ("Armija okeanskih obala") ili Armée d'Angleterre ("Engleska armija"), osnova buduće Grande Armée.
  • 17. 6. - Richard Trevithick predstavlja Londonsku parnu kočiju, koja može prevesti osam putnika.
  • 21. 6. i 1. 7. - Britanci zauzimaju Svetu Luciju i Tobago[8].
  • 22. 6. - Prvi berberski rat, Akcija od 22. juna 1803: američka pomorska pobeda nad Tripolitancima.
  • 26. 6. - Švedska vraća grad Wismar Vojvodstvu Mecklenburg-Schwerin na 99 godina (od 1903. i formalno deo Nemačke).
  • jun - avgust - Karađorđe kontaktira sa zemunskim trgovcima radi nabavke ratnog materijala, takođe i sa knezovima u Šumadiji radi priprema ustanka i okupljanja ljudi[9].

Jul/Juli/Srpanj uredi

  • 5. 7. (16 Messidor) - Artlenburška konvencija: Elektorat Hanover se predaje francuskim snagama na čelu s Mortierom - predaja bez ispaljenog metka. Francuzi zauzimaju i Saxe-Lauenburg, vojvodstvo u personalnoj uniji sa Hanoverom i Britanijom.
  • 23. 7. - Robert Emmet pokreće pobunu u Dublinu, koja je odmah ugušena (pogubljen je u septembru).
  • leto - Prota Matija Nenadović pregovara u Sarajevu o ustanku protiv dahija. Priča se da Karađorđe u ovo vreme pregovara sa zemunskim trgovcima radi nabavke praha i olova[6].

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 7. 8. - Ivan Kruzenštern krenuo na prvu rusku cirkumnavigaciju (do 1806).
  • 9. 8. (21 Thermidor) - Robert Fulton isprobava parobrod na Seni u Parizu - potonuo je.
  • 19. 8. - Engleska odbija ruski predlog posredovanja u ratu sa Francuskom.
  • 23. 8. (5 Fructidor) - Lider šuana Georges Cadoudal prevezen engleskim brodom u Francusku - trebalo bi da organizuje zaveru sa bivšim generalom Pichegrujem, uhapšeni su sledećeg februara.
  • 29. 8. (17. 8. po j.k.) - U Crnoj Gori dovršen Zakonik sa Stegom (Zakonik Petra Cetinjskog)[10].

Septembar/Rujan uredi

  • 14. 9. - Britanske trupe ušle u Delhi nakon bitke.
  • 23. 9. - Bitka kod Assayea: prvi vojni uspeh generala Wellesleya, porazio je mnogobrojnije maratske snage na zapadu Indije.

Oktobar/Listopad uredi

  • 9. 10. - Velika poplava na Madeiri, najmanje 600 mrtvih.
  • 14. 10. - Saudijski vladar Abdul-Aziz bin Muhammad ubijen od strane jednog šiita, iz osvete za masakr u Karbali, nasleđuje ga sin Saud.
  • oktobar - Haićani opseli Port-au-Prince, Francuzi će ga napustiti.
  • 18. 10. - Britanci zauzeli Agru.
  • 23. 10. (30 Vendémiaire An XII) - Gospođa de Stal odlazi u Nemačku, pošto ju je Napoleon proterao - bio je nezadovoljan njenim romanom Delphine, podozrevao je da bi se oko nje mogla formirati zavera.

Novembar/Studeni uredi

  • novembar (Aranđelovdan?) - Sastanak Karađorđa i uglednijih ljudi Šumadije u Orašcu, dogovoreno da se sledećeg proleća digne ustanak protiv dahija[12]. Među dahijama je došlo do ozbiljnog sukoba, između Aganlije i Kučuk Alije ima i mrtvih glava[6].
  • 18. 11. (26 Brumaire) - Bitka kod Vertièresa: odlučujuća haićanska pobeda nad Francuzima, koji do 4. decembra odlaze iz zemlje. Jean-Jacques Dessalines proglašava nezavisnost početkom sledeće godine.
  • 21. 11. - Vođa razbojnika Johann Bückler i njegovih 19 pratilaca giljotinirani su u Mainzu: Bückler je uživao veliku popularnost kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate trgovce i priređivala veselice za obični puk.
  • 30. 11. - Iz Španije kreće Balmisova ekspedicija, tj. Kraljevska filantropska ekspedicija vakcinacije s ciljem zaštite od boginja u današnjoj Latinskoj Americi i Filipinima.
  • 30. 11. (8 Frimaire) - Formalna predaja vlasti u Lujzijani: iz španskog u francuski posed, prema ugovorima iz 1800. i 1801.
  • novembar/decembar - Pivski arhimandrit Arsenije Gagović stigao do ruske carske kancelarija, ima plan o stvaranju "Slaveno-serbskog carstva" uz pomoć Rusije[13], na čelu sa ruskim princem[6].

Decembar/Prosinac uredi

 
SAD 1803.
  • krajem godine?[6] - Knez Aleksa Nenadović uputio pismo kapetanu Miteseru u Zemun u kome se govori o planovima protiv dahija - presretnuto u Ostružnici i dostavljeno Mehmed-agi Fočiću kasnije tokom godine[2] - pismo koje "seče glavu knezu Aleksi" u Seči knezova u januaru.
  • 1. 12. (9 Frimaire) - Stupile su u Francuskoj na snagu nove odredba o pravu na rad po kojima su radnici morali imati radnu knjižicu potvrđenu od policije ili gradskih činovnika. S takvim dokumentom, bez koje više nitko nije mogao dobiti posao, omogućena je državna kontrola radništva. Radnik bez knjižice se smatra skitnicom i tako se postupa prema njemu.
  • 10. 12. (kalendar?) - Sastanak trojice srpskih prosvetitelja u Padovi: Pavle Solarić, Dositej Obradović, Atanasije Stojković.
  • 12. 12. - Sulioti priznaju poraz u borbi sa Ali-pašom Janjinskim - napuštaju Epir pod oružjem.
  • decembar - Gruzijska zemlja Megrelija dolazi pod protektorat Rusije.
  • 16. 12. - Ples iz Zalonga: grupa suliotskih žena sa decom izvršila samoubistvo da ne bi pale u ruke Albancima.
  • 17. 12. - Ugovor iz Deogaona: Britanci uzimaju deo Orisse.
  • 20. 12. (28 Frimaire) - Predaja Lujzijane u iz francuskog u posed SAD.
  • 23. 12. - Republika Sedam Ostrva u Joniji dobija novi ustav: grčki jezik postaje zvaničan, uz italijanski.
  • 25. 12. - Prema jednom poverljivom izveštaju, cetinjski vladika Petar I "od nekoga vremena [se stara] da uznemiri i pobuni svoje susede" - ovo je, sa Gagovićevim predlogom, nagoveštaj planova za stvaranje srpske države[6].

Kroz godinu uredi

  • Gladna godina u Srbiji, hajduci napadaju i lađe natovarene hranom. Najopasnija je družina harambaša Laze, strah i trepet na austrijskoj strani[14].
  • Čitlučenje: zvornički paša Vidaić zlostavlja stanovnike sela Klupci i ostalih sela u svom pašaluku sve dok mu se ne prodaju[15].
  • Početak gradnje ceste između Rijeke i Karlovca, kasnije nazvane Lujzijana.
  • Nadbiskup i vladar Regensburga Karl Theodor Anton Maria von Dalberg jedini je crkveni vladar koji je sačuvao i svetovnu vlast nakon reorganizacije Nemačke.
  • Područje današnje Haryane i Delhija u Indiji došlo pod vlast Britanske istočnoindijske kompanije.
  • U Bavarskoj pronađena zbirka Carmina Burana, uglazbljena 1936.
  • Podignuta američka utvrda Dearborn na mjestu današnjeg Chicaga.
  • Počinje britanska kolonizacija Tasmanije. Tasmanci nestaju u narednim decenijama.
  • Kneževska Biskupija Trento sekularizovana i priključena habsburškoj grofoviji Tirol.
  • Nauka i tehnika:

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1803.

Reference uredi

  1. Istorija s. n. IV-1, 426
  2. 2,0 2,1 Istorija s. n. IV-1, 428
  3. Istorija s. n. IV-1, 422-3
  4. James Wynbrandt (2010). A Brief History of Saudi Arabia. Infobase Publishing. str. 135–. ISBN 978-0-8160-7876-9. 
  5. 25 Years Ago, France Legalized (Nearly) All Baby Names. frenchly.us
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 <Ćorović. Istorija srpskog naroda - Početak ustanka u Srbiji. rastko.rs
  7. The Language Question under Napoleon - Oxford University
  8. Capture of St. Lucia and Tobago, 21st June 1803 - 1st July 1803. threedecks.org
  9. Istorija s. n. IV-1, 426-7
  10. ZAKONIK SVETOG PETRA CETINjSKOG. rastko.rs
  11. Pavić. Био-библиографски прилози о важнијим писцима. rastko.rs
  12. Istorija s. n. IV-1, 427
  13. Istorija s. n. IV-1, 425
  14. Istorija s. n. IV-1, 424
  15. Istorija s. n. IV-1, 324
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)