1750
godina
- Ovo je članak o godini 1750.
Godina 1750 (MDCCL) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru. U posljednje vrijeme se godina 1750. koristi kao okvirna razdjelnica, odnosno posljednja godina predindustrijskog i/li prva godina industrijskog doba.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1720-e 1730-e 1740-e – 1750-e – 1760-e 1770-e 1780-e |
Godine: | 1747 1748 1749 – 1750 – 1751 1752 1753 |
Gregorijanski | 1750. (MDCCL) |
Ab urbe condita | 2503. |
Islamski | 1163–1164. |
Iranski | 1128–1129. |
Hebrejski | 5510–5511. |
Bizantski | 7258–7259. |
Koptski | 1466–1467. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1805–1806. |
• Shaka Samvat | 1672–1673. |
• Kali Yuga | 4851–4852. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4386–4387. |
• 60 godina | Yang Metal Konj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11750. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
- 13. 1. - Sporazum u Madridu između španskog kralja Ferdinanda VI i portugalskog kralja Joaoa kojim su uvedene nove granice kolonijalnih posjeda dviju država u Južnoj Americi.
- početkom god. - Regulacija Banske krajine: Marija Terezija određuje da se urede dvije pukovnije, kostajnička i glinska, zbog povećanih rashoda povišena dika (porez) - Hrvatski sabor prima "preko volje", a krajišnici su uznemireni, šalju poslanstvo na dvor koje je uhvaćeno i u Zagrebu bačeno u okove, dogodine otvorena buna.[1]
- mart? - Vasilije Petrović je bio u Beogradu, patrijarh Atanasije II je hirotonisao za mitropolita crnogorskog, pored strica Save. U Crnu Goru se vraća iduće godine, preko Beča.[2] Atanasije II je slao Vasilija u karlovačku mitropoliju zbog milostinje i da vrati neke crkvene stvari koje je sa sobom poneo Arsenije IV.[3]
- 25. 3. - Trojica ruskih oficira srpskog porekla došli u južnu Ugarsku u vrbovanje, pošto je razvojačenje šančeva svršena stvar - za sada nemaju uspeha.[4]
- 7. 6. - Seid Abdulah-paša stigao u Sarajevo[5], u gradu dolazi do nereda nakon što je paša naredio da se zapali kuća Abdurahmana Muharemije, koji onda pokreće bunu u selima oko Tešnja.[6] Ove godine su zabranjene "pare dinaruše", one od "dobre rude" idu po dve jaspre, inače nipošto, što je velika šteta za mnoge, naročito siromašne.[5]
- sredinom god. - Porta izdaje ferman kojim se zabranjuje vršenje pritiska na raju da ustupa svoje zemlje čitluk-sahibijama. Janičari su "prvi u grabljenju čitluka", od raje koja se pod pritiskom poreza predaje pod "zaštitu" ili beži u Austriju.[7]
- 15. 8. - Dvor doneo odluku o potpunom razvojačenju Potiske i Pomoriške granice, uprkos žalbi graničara, kojima se ostavlja do Miholjdana 1751. da se odluče za vojnički ili civilni stalež (tj. preseljenje ili ostanak na mestu).[8]
- 10. 9. - Sindiči inkvizitori u mletačkoj Dalmaciji izdali naredbu da srpski sveštenik može vršiti parohijsku službu tek posle ispita u kuriji biskupa.[9]
- 1. 10. - Dekretom Marije Terezije date povlastice Glavnoj trgovačkoj kompaniji Trsta i Rijeke, uključujući dozvolu za osnivanje kompanije koja se imala baviti industrijom šećera - riječka rafinerija šećera.[10]
- jesen-zima - Protestni zborovi i zahtevi protiv ukidanja Potisko-pomoriške granice (Bečej, Čurug, Nadlak i dr.), na plebiscitarnom izjašnjavanju većina je za militarski stalež.[11]
- novembar - Zbor na Dalmatinskom Kosovu: Srbi Dalmacije i Boke kotorske biraju, bez mletačke dozvole, Simeona Končarevića za svog episkopa (hirotonisan 1751, proteran 1753).[9]
- 21. 11. - U tibetanskoj prijestolnici Lhasi izbijaju neredi prilikom kojih su ubijeni kineski carski vojnici i kineski civili.
Kroz godinuUredi
- Stanovništvo svijeta (suvremene procjene): 791,000.000
- Afrika: 106,000.000
- Azija: 502,000.000
- Evropa: 163,000.000
- Latinska Amerika: 16,000.000
- Sjeverna Amerika: 2,000.000
- Oceanija: 2,000.000
- Talir Marije Terezije: monetarna reforma srebrnog novca, 24 nove forinte = 22 i 6/21 starih.[12] Do ovog vremena u Hrvatskoj su cirkulirali i dubrovački dinar, solide i "stari horvatski novac".[13]
- Kraljica Marija Terezija obećala da će vratiti Hrvatskoj Rijeku sa Primorjem (ostvareno 1776).[14]
- Posebni odbor počinje rad na stalnom urbaru u Virovitičkoj županiji.[15]
- Počinje kampanja za unijaćenje pravoslavaca u Žumberku.
- Mitropolit Pavle Nenadović osnovao klerikalni fond za izdržavanje škola prilozima crkvenih i narodnih krugova, radi i na osnivanju štamparije (knjige se štampaju u Rimniku u Maloj Vlaškoj)[16]
- Proslavljen završetak radova na beogradskoj tvrđavi, da bi ubrzo bilo ustanovljeno da je "nezavršeno preko sto hiljada neimarskih aršina tvrde gradnje" - ponovo slede pozivi po Balkanu za doprinos.[17]
RođenjaUredi
- 26. 3. - Gilbert Romme, fracuski političar i matematičar.
- 25. 7. - Henry Knox, američki knjižar.
- 28. 7. - Fabre d'Églantine, francuski glumac, dramatičar te političar iz perioda francuske revolucije.
- 12. 8. - Matija Petar Katančić, hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike.
SmrtiUredi
- 28. 7. - Johann Sebastian Bach, nemački kompozitor.
- 2. 9. - Nikola Lašvanin, franjevački ljetopisac (* ca. 1703)
ReferenceUredi
- ↑ Historija n. J. II, 1039-40
- ↑ Historija n. J. II, 1264-5
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 542
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 240
- ↑ 5,0 5,1 Lašvanin, 233
- ↑ Historija n. J. II, 1328
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 327
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 198
- ↑ 9,0 9,1 Istorija s. n. IV-2, 51
- ↑ Upravna zgrada Rafinerije šećera. rijekaheritage.org
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 237
- ↑ Historija n. J. II, 944
- ↑ Historija n. J. II, 1084
- ↑ Historija n. J. II, 1095
- ↑ Historija n. J. II, 1065
- ↑ Historija n. J. II, 1162-3
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 320
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), tom 2 (IV-2)
- Nikola Lašvanin: Ljetopis, priredio dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, Zagreb 2003