20. 11.

20. novembra/studenog (20. 11.) je 324. dan godine po gregorijanskom kalendaru (325. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 41 dana.

Događaji Uredi

284. — Dioklecijan izabran za Rimskog imperatora.
284. — Vojskovođa Dioklecijan, porijeklom Ilir, rodom iz mjesta Diokle kod Salone, izabran za rimskog imperatora.
1272. — Princ Edward biva okrunjen za kralja Engleske (nakon smrti njegovog oca Henryja III..
1531. — Zemaljskim mirom iz Kappela propisano je konfesionalno cijepanje Švicarske. Odluka o vjeri prepuštena je svakom kantonu. Katolici su ipak bili u prednosti jer su 11. listopada kod Kappela pobijedili züriške reformatore.
1818. — Južnoamerički revolucionar i državnik Simón Bolívar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.
1894. — Umro ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorevich Rubinstein, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19.vijeka.
1925. — Umro je ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana ruske i svjetske književnosti. Romanom "Rat i mir" stvorio je tip romana "vremena i prostora" (roman-epopeja). Umjetnik analitičar zaokupljen je moralno-etičkim i socijalnim problemima, a kao književni estetičar zalaže se za didaktičku umjetnost za narod ("Ana Karenjina", "Sevastopoljske priče", "Narodne priče", "Šta je umjetnost").
1910. — Meksička revolucija: Francisco I. Madero se proglasio predsjednikom te pozvao na revoluciju i svrgavanje meksičke vlade.
1914. — Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svjetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo je, kao oficir, Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji.
1917. — Ukrajina je proglašena republikom.
1917. — U bici kod Kanbreja u Prvom svjetskom ratu Britanci su prvi put u borbu uključili veći broj novog oružja - 324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici na Somi 1916.
1923. — Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.
1924. - U Turskoj je ugušena pobuna Kurda, čija je teritorija ugovorom u Lozani posle Prvog svjetskog rata, podeljena između nekoliko država.
1925. — Rođena je ruska balerina Maya Plisetskaya, zvijezda Boljšoj teatra gotovo pola vijeka. Sa 11 godina pocela je da igra u baletskom horu, 1943. postala je solista, a potom primabalerina ostvarivši niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.
1945. — započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u Nurembergu.
1945. — U Nirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svjetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovječanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.
1945. — Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu zapreseljenje šest miliona Nijemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Njemačku.
1947. — princess Elizabeta se udala za poručnika Philipa Mountbattena u Westminsterskoj Opatiji u Londonu.
1952. — Prvi zvanični putnički let preko Severnog pola iz Los Anđelesa u Kopenhagen.
1959. — Generalna skupština UN-a je usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i pol.
1959. — U Stockholm su Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine).
1966. — premijera kazališne predstave Cabaret u New Yorku.
1975. — Umro španski diktator Francisco Franco, koji je 36 godina diktatorski upravljao Španijom. Dva dana kasnije Huan Karlos postao je kralj Španije.
1979. — Oko 200 suni muslimana se pobunilo u Saudijskoj Arabiji tokom hadža u Meki i uzelo za taoce oko 6.000 hadžija. Saudijska vlada je ugušila ustanak uz pomoć francuskih specijalaca.
1980. — U Kini je počelo suđenje "četvoročlanoj bandi", koju je predvodila Đang Ching, udovica predsjednika Mao Cedunga. Oni su optuženi za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije 1966 - 76.
1983. — 100 millijuna ljudi je gledalo kontroverzni TV-film "Dan poslije". Film oslikava početak nuklearnog rata.
1985. — Američka softverska kompanija Microsoft je pustila u prodaju novi operativni sistem za personalne računare Windows 1.0.
1994. — vlada Angole i UNITA-ini pobunjenici u Zambiji potpisuju Protokol iz Lusake te time završava građanski rat koji je trajao 19 godina (no, 1995. se lokalne borbe nastavljaju).
1995. — Na predsjedničkim izborima u Poljskoj kandidat levice, bivši komunista Aleksandar Kvašnjevski pobijedio je dotadašnjeg šefa države Leha Valensu.
1998. — lansirana Zarya, prvi modul Međunarodne Svemirske Postaje.
1998. — Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao 60 milijardi dolara.
1998. — talibanski sud u Afganistanu oslobodio Osamu bin Ladena optužbe za bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji.
1999. — NR Kina lansirala svoju prvu svemirsku letjelicu.
2001. — Prvi predsjednik Predsjedništva BiH i osnivač i dugogodišnji lider SDA Alija Izetbegović dobio međunarodnu nagradu Islamska ličnost godine.
2001. — Na opštim izborima u Danskoj socijaldemokrate su prvi put posle 80 godina izgubile vlast. Pobijedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.
2002. — Savjet za radiodifuziju Turske predložio je državnom radiju i televiziji da počnu sa emitovanjem emisija na, ranije zabranjenom, kurdskom jeziku, što je korak napred ka članstvu u EU.
2003. — detonirano nekoliko bombi u turskom Istanbulu. Bombe su uništile Britanski konzulat.
2003. — Michael Jackson uhićen zbog navodnog seksualnog iskorištavanja maloljetnika.
2003. — U eksploziji automobila bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavništva londonske banke HSBC, poginulo je 27 osoba, među kojima je i generalni konzul Velike Britanije Rodžer Šhort, a više od 450 ljudi je povrijeđeno.
2003. — Umro bivši predsjednik Centralnoafričke Republike Dejvid Dacko (73), kojeg je sa vlasti svrgnuo diktator Žan-Bedel Bokasa.
2003. — U Beogradu je preminuo poznati fotoreporter i fotograf Radivoje Vican Vicanović (56).
2004. — Predsjednik Šri Lanke Čandrika Kumaratunga ukinuo je 28-godišnji moratorijum na smrtnu kaznu, nakon što je ubijen sudija Vrhovnog suda.
2005. — Umro američki pjevač i tekstopisac Kris Vajtli. Svoj prvi album "Living with the law" objavio je 1991. godine.
2006. — Umro američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oskara za životno djelo.
2009. — Umrla švedski sopran i svjetski poznata operska zvijezda Elizabet Soderstrom.

Rođenja Uredi

1602. — Otto von Guericke, njemački fizičar i izumitelj (u. 1686.).
1625. — Paulus Potter, nizozemski slikar (u. 1654.).
1761. — papa Pio VIII (u. 1830.).
1834. — Franjo Kuhač, hrvatski etnomuzikolog i glazbeni povjesničar (u. 1911.).
1853. — Oskar Potiorek, austrijski general (u. 1933.).
1858. — Selma Lagerlöf, švedska književnica (u. 1940.).
1864. — Erik Axel Karlfeldt, švedski pisac (u. 1931.).
1889. — Edwin Hubble, američki astronom (u. 1953.).
1901. — José Andrade, urugvajski fudbaler. (u.1957).
1902. — Mihail Suslov, ideolog KP SSSR (u.1982).
1903. — Aleksandra Danilova, ruska balerina.
1904. — Yevgenia Ginzburg, ruska književnica (u. 1977).
1912. — Otto von Habsburg, njemački političar.
1914. — Emilio Pucci, talijanski modni kreator (u. 1992.).
1917. — Robert Byrd, američki političar poznat po dugovječnosti službe u Senatu (u. 2010.).
1923. — Nadine Gordimer, južnoafrička književnica.
1925. — Robert F. Kennedy, američki političar i pravnik (u. 1968.).
1925. — Maja Plissezkaja, sovjetska plesačica.
1936. — Stevan Gardinovački, srpski pozorišni, televizijski i filmski glumac (u. 2011.).
1937. — René Kollo, njemački tenor.
1938. — Toma Zdravković, srpski pevač narodne muzike (u. 1991.).
1946. — Kiril I., moskovski patrijarh.
1948. — Barbara Hendricks, sopranistica.
1953. — Halid Bešlić, najpoznatiji bosanski pjevač narodne muzike.
1956. — Bo Derek, američka glumica i manekenka.
1960. — Cathy Moriarty, američka glumica.
1962. — Gerardo Martino (Tata Martino), argentinski nogometni trener i igrač.
1963. — Timothy Gowers, engleski matematičar.
1963. — Ming-Na Wen, glumica ("Hitna služba").
1965. — Mike D, američki glazbenik (Beastie Boys)
1970. — Edvin Liverić, hrvatski glumac.
1976. — Francisco Rufete, španjolski nogometaš.
1979. — Bojana Popović-Petrović, bivša crnogorska, jugoslovenska rukometašica, srpskog porijekla.
1979. — Arpad Šterbik, srpsko-španjolski rukometni golman i reprezentativac mađarskog porijekla.
1988. — Dušan Tadić, srpski nogometaš.
1990. — Luka Stepančić, hrvatski rukometaš.
1996. — Blaž Janc, slovenski rukometaš.

.

Smrti Uredi

1612. — John Harington, engleski pisac (r. 1561.).
1758. — Johan Helmich Roman, švedski skladatelj (r. 1694.).
1894. — Anton Rubinstein, ruski pijanist i skladatelj (r. 1829.).
1910. — Lav Tolstoj, ruski romanopisac (r. 1828.).
1925. — engleska kraljica Alexandra (r. 1844.).
1937. — Ivo Badalić, hrvatski glumac i redatelj (r. 1890.).
1945. — Francis William Aston, engleski kemičar (r. 1877.).
1950. — Francesco Cilea, talijanski skladatelj (r. 1866.).
1975. — Francisco Franco, španjolski diktator (r. 1892.).
1978. — Vasilisk Gnedov, ruski pjesnik (r. 1890.).
1978. — Giorgio de Chirico, talijanski slikar (r. 1888.).
1991. — Anton Stipančić, hrvatski stolnotenisač (r. 1949.).
1991. — Siniša Glavašević, hrvatski novinar, publicist i prozaik (r. 1960.).
1991. — Igor Kačić, najmlađa žrtva pokolja na Ovčari (r. 1975.).
2000. — Kalle Päätalo, finski pisac (r. 1919.).
2003. — David Dacko, prvi predsjednik Centralnoafrička republika (r. 1930.).
2003. — Kerem Yılmazer, turski glumac (r. 1945.)
2006. — Robert Altman, američki redatelj, scenarist i producent (r. 1925.).
2012. — Ivan Kušan, hrvatski književnik i akademik (r. 1933.).
2015. — Vlatko Dulić, hrvatski i jugoslavenski kazališni i filmski glumac i kazališni redatelj (r. 1943.).

.

Praznici i dani sećanja Uredi

Meksiko: Godišnjica Revolucije (1910.).
UNICEF: Dan Djece.
Transrodni Dan sjećanja.
Dan Sandžaka (1943. osn. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka).
Aranđelovdan

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar