Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich, Valpovo, 12. 8. 1750. - Budim, 24. 5. 1825), hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Katančićeva bista u Valpovu

Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na grčko i latinsko bukolsko pjesništvo.

Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.

OpusUredi

  • In veterem Croatorum patriam indagatio philologica [Filološko istraživanje o pradavnoj domovini Hrvata] (1790)
  • Fructus auctumnales [Jesenski plodovi] (1791)
  • Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum [Ogled filologije i geografije Panonaca] (1795)
  • Elementa numismaticae [Osnove numizmatike] (1799)
  • De poesi illyrica libellus ad leges aestheticae exactus [Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike] (1817)
  • Sveto pismo starog zakona i Sveto pismo novog zakona (1831)