Dubrovački novac

Točan datum početka kovanja u kovnici novca u Dubrovniku nije utvrđen. Najstariji posredni dokaz o radu kovnice je napis iz 1294. koji se nalazi u Statutu grada. To je naredba o zabrani kovanja i upotrebe starijih minci iskovanih prije te godine.

Artiluk, 17. stoljeće

Dubrovačka Republika je od osnutka kovnice novca, krajem 13. stoljeća, pa do francuskog osvajanja grada 1806. izdala 18 različitih vrsta bakrenog i srebrenog kovanog novca.[1]

Naziv Materijal Godina kovanja Vrijednost
Minca bakar kraj 13. - polovica 17. st. 1/30 dinara ili dinarića
Dinar srebro početak 14. - početak 17. st. 30 minci ili 6 solada
Poludinar srebro 1370. - polovica 17. st. 15 minci ili 3 solada
Dinarić srebro 1626.-1761. 30 minci ili 6 solada
Artiluk srebro 1627.-1701. 3 dinarića ili 18 solada
Solad bakar 1678.-1797. 5 minci ili 1/6 dinarića
Perpera srebro 1683.-1750. i 1801.-1803. 12 dinarića ili 72 solda
Škuda srebro 1708.-1750. 3 perpere ili 36 dinarića
Poluškuda srebro 1708.-1750. 1,5 perpere ili 18 dinarića
Dukat srebro 1723.-1797. 40 dinarića
Bradan (talir) srebro 1725.-1743. 1,5 dukata ili 5 perpera
Polubradan (polu-talir) srebro 1731.-1735. 30 dinarića
Stari Vižlin (talir) srebro 1743.-1748. 1,5 dukata ili 5 perpera
Novi Vižlin (talir) srebro 1751.-1779. 1,5 dukata ili 5 perpera
Poluvižlin (polu-talir) srebro 1747.-1749. 30 dinarića
Libertina srebro 1791.-1795. 2 dukata ili 80 dinarića
Poludinarić bakar 1795.-1796. 15 minci ili 3 solda
Poluperpera srebro 1801. 6 dinarića ili 36 solda

Usporedne vrijednosti dubrovačkog novcaUredi

Vrijeme kovanja dubrovačkog novcaUredi

IzvoriUredi

  1. Bože Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, Rijeka 1992.