Afšaridska Monarhija

Afšaridska Monarhija
(fa) سلسله افشار
  Safavid Flag.svg
 
  Black flag.svg
1736.1796. Zand Dynasty flag.svg  
 
Flag of Herat until 1842.svg  
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Afšaridske Monarhije
Karta Afšaridske Monarhije
Glavni grad Mašhad
Jezik/ci perzijski
Religija šijitizam
Vlada Monarhija
Šah
 - 1736.-1747. Nader-šah (prvi)
 - 1747.-1748. Adel-šah
 - 1748.-1748. Ebrahim Afšar
 - 1748.-1796. Šaroh Afšar (zadnji)
Historija Novi vijek
 - Osvajanja Nader-šaha 1726.1729.
 - Uspostavljena 1736.
 - Ukinuta 1796.
Površina
 - 1747. 4.000.000 km² (1.544.409 mi² )

Afšaridska Monarhija (perz. سلسله افشار) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod afšaridskom dinastijom. Afšaridi su vladali Iranom od 1736. do 1750. godine, a na vrhuncu njihove vojno-političke moći monarhija se protezala i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, Rusije, Iraka, Afganistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Kazahstana, zapdne Kine, istočne Turske, Pakistana i Indije, te istočne obale Arapskog poluotoka.

Osnivač afšaridske dinastije bio je Nader-šah, genijalni vojskovođa podrijetlom iz turkmenskog plemena Afšar koji je iskoristio politički vakuum nakon sukoba Safavida i Hotakija i proglasio se šahom Irana te započeo seriju uspješnih ratova protiv Osmanlija, Rusa i Mogula što je u konačnici rezultiralo najvećim iranskim teritorijalnim opsegom nakon vremena Sasanidske Monarhije.

Njegovim najvećim uspjehom smatra se pohod protiv mogulske Indije zbog čega ga se u evropskoj historiografiji naziva i „perzijskim Napoleonom”. Nakon smrti Nader-šaha njegova dinastija doživljava pad što je navelike otvarilo vrata zandijskoj dinastiji u Iranu odnosno duranijskoj u Afganistanu, dok su Afšaridi nastavili vladati u Horasanu sve do uspona Muhamed-hana Kadžara 1796. godine.

LiteraturaUredi

Vanjske vezeUredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Afšaridska Monarhija