1750

godina
(Preusmjereno sa stranice 1750.)
Ovo je članak o godini 1750.

Godina 1750 (MDCCL) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1720-e  1730-e  1740-e  – 1750-e –  1760-e  1770-e  1780-e
Godine: 1747 1748 174917501751 1752 1753
270pxwKarta svijeta izrađena u Nizozemskoj 1750.
1750. po kalendarima
Gregorijanski 1750. (MDCCL)
Ab urbe condita 2503.
Islamski 1163–1164.
Iranski 1128–1129.
Hebrejski 5510–5511.
Bizantski 7258–7259.
Koptski 1466–1467.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1805–1806.
Shaka Samvat 1672–1673.
Kali Yuga 4851–4852.
Kineski
Kontinualno 4386–4387.
60 godina Yang Metal Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11750.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

U posljednje vrijeme se godina 1750. koristi kao okvirna razdjelnica, odnosno posljednja godina predindustrijskog i/li prva godina industrijskog doba.

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

 
Brazil 1750
  • 13. 1. - Sporazum u Madridu između španskog kralja Ferdinanda VI i portugalskog kralja Joaoa kojim su uvedene nove granice kolonijalnih posjeda dviju država u Južnoj Americi. Portugalcima je ozvaničeno ono što su zauzeli, dobijaju i dio Misiones Orientales, odakle se jezuiti moraju iseliti, a što će dovesti do Guaraní rata 1754-56.
  • 14. 1. - Sulejman II Safavid je zbačen posle manje od mesec dana vladavine u Mešhedu na severoistoku Persije. Vraća se, u međuvremenu oslepljeni, Shahrokh Shah Afšarid (do 1796), ali više je figura posvađanih plemenskih poglavara.
    • Afganski vladar Ahmed Šah Durani je 1750-51 na kampanji u Horasanu, osvaja Herat, neuspešno opseda Mešhed, zatim Nišapur.
  • početkom god. - Regulacija Banske krajine: Marija Terezija određuje da se urede dvije pukovnije, kostajnička i glinska, zbog povećanih rashoda je povišena dika (porez) - Hrvatski sabor prima "preko volje", a krajišnici su uznemireni, šalju poslanstvo na dvor koje je uhvaćeno i u Zagrebu bačeno u okove, dogodine otvorena buna.[1]
  • 4. 2. - Veliki požar u Carigradu, počevši od Kučukpazara. Ove godine je izgoreo i Bitpazar, sa zdanjem šeih-ul-islama u Bahčekapiji.[2]
  • 25. 3. - Trojica ruskih oficira srpskog porekla došla u južnu Ugarsku u vrbovanje, pošto je razvojačenje šančeva svršena stvar - za sada nemaju uspeha.[3]

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 7. 4. ? - Maveeran Alagumuthu Kone, vladar u današnjem Tamil-Naduu, odbija plaćati porez Britancima - doći će do sukoba 1751-59. u kojem je poražen.
  • april - Thomas Walker i družina istražuju zapad Kolonije Virdžinije za račun Lojalne kompanije koja spekuliše zemljom za naseljavanje - prvi su belci koji su prošli kroz Cumberland procep i u današnjem Kentakiju naišli na reku Kamberlend.
  • 17. 4. - Revidirana Generalna privilegija za Jevreje u Pruskoj: podeljeni su u šest klasa, oni najbogatiji imaju praktično ista prava kao i ostali (u Brandenburgu živi svega 4.716 Jevreja, nešto manje od polovine u Berlinu).
  • 7. 6. - Seid Abdulah-paša stigao u Sarajevo[4], u gradu dolazi do nereda nakon što je paša naredio da se zapali kuća Abdurahmana Muharemije, koji onda pokreće bunu u selima oko Tešnja.[5] Ove godine su zabranjene "pare dinaruše", one od "dobre rude" idu po dve jaspre, inače nipošto, što je velika šteta za mnoge, naročito siromašne.[4]
  • 29. 6. - Nakon što su poglavari Ali Mardan Khan Bakhtiari i Karim Khan Zand zauzeli Isfahan u centralnoj Persiji, za persijskog šaha je proglašen Ismail III, unuk safavidskog vladar Soltan Hoseyna - vlada kao figura do 1773, a Karim-kan preuzima stvarnu vlast sledeće godine.
  • sredinom god. - Porta izdaje ferman kojim se zabranjuje vršenje pritiska na raju da ustupa svoje zemlje čitluk-sahibijama. Janičari su "prvi u grabljenju čitluka", od raje koja se pod pritiskom poreza predaje pod "zaštitu" ili beži u Austriju[6] (→ čitlučenje).
  • polovinom godine - Voltaire odlazi u Prusku, kao gost Fridriha Velikog - ostaje do 1752.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

 
Važni trenuci markiza Pombala
  • 15. 8. - Dvor doneo odluku o potpunom razvojačenju Potiske i Pomoriške granice, uprkos žalbi graničara, kojima se ostavlja do Miholjdana 1751. da se odluče za vojnički ili civilni stalež (tj. preseljenje ili ostanak na mestu).[7] Mnogi će dogodine otići u Banat, zatim i u Rusiju.
  • 22. 8. - Patrijarh Atanasije II hirotonisao u Beogradu crnogorskog vladiku Vasilija (do 1766), pored strica Save. Vasilije zatim odlazi u Beč.[8] U Crnu Goru se vraća iduće godine, preko Beča.[9] Atanasije II je slao Vasilija u karlovačku mitropoliju zbog milostinje i da vrati neke crkvene stvari koje je sa sobom poneo Arsenije IV.
  • 10. 9. - Sindiči inkvizitori u mletačkoj Dalmaciji izdali naredbu da srpski sveštenik može vršiti parohijsku službu tek posle ispita u kuriji biskupa.[10]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 10. - Dekretom Marije Terezije date povlastice Glavnoj trgovačkoj kompaniji Trsta i Rijeke, uključujući dozvolu za osnivanje kompanije koja se imala baviti industrijom šećera - riječka rafinerija šećera.[11]
  • 5. 10. - Madridskim ugovorom su regulisani trgovački odnosi Britanije i Španjolske, popravljeni su odnosi dvije zemlje nakon Rata Jenkinsovog uha 1739-48.
  • 14. 10. - Luj XV je odlučio izložiti 96 slika u Luksemburškoj palati - galerija postoji do 1780, anticipira muzej Louvre.
  • oktobar - Nicolas-Louis de Lacaille kreće na misiju merenja meridijanskog luka na jugu Afrike (do 1752), vrši i astronomska istraživanja, imenovao je 14 južnih sazvežđa.
  • jesen-zima - Protestni zborovi i zahtevi protiv ukidanja Potisko-pomoriške granice (Bečej, Čurug, Nadlak i dr.), na plebiscitarnom izjašnjavanju većina je za militarski stalež.[12]
  • novembar - Zbor na Dalmatinskom Kosovu: Srbi Dalmacije i Boke kotorske biraju, bez mletačke dozvole, Simeona Končarevića za svog episkopa (hirotonisan 1751, proteran 1753).[10]
  • 7. 11. - U austrijskim zemljama je uveden konvencijski talir, deset u finoj marci srebra (23,385 g), umesto rajhstalira.
  • 11. 11. - Neredi u Lhasi: qingovski ambani su ubili Gyurme Namgyala, u očekivanju da će se ovaj pobuniti. Dolazi do nereda u kojima su ubijeni ambani, njihova kineska straža i jedan broj kineskih civila. Plemstvo ne podržava pobunu, Dalaj Lama VII preuzima kontrolu, kineska vojska dolazi u januaru i brutalno kažnjava vođe pobunjenika.
  • 18. 11. - U Londonu otvoren Westminsterski most (novi most od 1862).
  • 28. 11. - Razoran potres u Rijeci, naknadni udari do 17. 12..

Kroz godinu uredi

 
Thomas Gainsborough: Gospodin i gospođa Andrews, c. 1750
  • Stanovništvo svijeta (suvremene procjene): 791,000.000
  • Talir Marije Terezije: monetarna reforma srebrnog novca, 24 nove forinte = 22 i 6/21 starih.[13] Do ovog vremena u Hrvatskoj su cirkulirali i dubrovački dinar, solide i "stari horvatski novac".[14]
  • Hrvatska:
    • Kraljica Marija Terezija obećala da će vratiti Hrvatskoj Rijeku sa Primorjem (ostvareno 1776).[15]
    • Izgrađena cesta Zagreb - Karlovac.
    • Posebni odbor počinje rad na stalnom urbaru u Virovitičkoj županiji.[16]
    • Počinje kampanja za unijaćenje pravoslavaca u Žumberku.
    • Dubrovački novac: prestaje kovanje perpere (još jedan period 1801-03).
    • Splitski nadbiskup Pacific Bizza osnovao glagoljaško sjemenište u Priku kod Omiša, uz crkvu sv. Petra (ukinuto 1879).
  • Srbija:
    • Mitropolit Pavle Nenadović osnovao klerikalni fond za izdržavanje škola prilozima crkvenih i narodnih krugova, radi i na osnivanju štamparije (knjige se štampaju u Rimniku u Maloj Vlaškoj)[17]
    • Proslavljen završetak radova na beogradskoj tvrđavi, da bi ubrzo bilo ustanovljeno da je "nezavršeno preko sto hiljada neimarskih aršina tvrde gradnje" - ponovo slede pozivi po Balkanu za doprinos.[18]
    • Približno vreme osnivanja Gnjilana, na mestu srušenog manastira.
  • Prema istoriji vladike Vasilija, turska vojska Bošnjaka i Hercegovaca je napadala Crnu Goru (u "Ogledalu srpskom II" postoje pesme "Sinovi Obilića" i "Stan polako, Rogoje, mnogo ti je oboje" pod ovom godinom)[19]; narod je ubio Kajmak-pašu Mahmudbegovića i njegovog brata.[20]
  • Graumannov standard novca u Pruskoj: od jedne fine kelnske marke srebra će se kovati 14 talira.
  • Carstvo Ašanti: umire Opoku Ware I, nasleđuje ga Kusi Obodom (do 1764).
  • 1750-70 - U srpskom crkvenom slikarstvu se ispoljava uticaj ukrajinskog ikonopisa.[21]
  • 1750-69 - Vrhunac prosperiteta cincarskog naselja Moskopolja, na jugoistoku današnje Albanije - 12.000 domaćinstava sa oko 50.000 stanovnika.[22]
  • Nauka i tehnika:

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1750.

Reference uredi

  1. Historija n. J. II, 1039-40
  2. ISTANBUL FIRES DURING THE OTTOMAN PERIOD AND THEIR EFFECT ON THE CITY’S TOPOGRAPHY. istanbultarihi.ist
  3. Istorija s. n. IV-1, 240
  4. 4,0 4,1 Lašvanin, 233
  5. Historija n. J. II, 1328
  6. Istorija s. n. IV-1, 327
  7. Istorija s. n. IV-1, 198
  8. GLAVA III Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
  9. Historija n. J. II, 1264-5
  10. 10,0 10,1 Istorija s. n. IV-2, 51
  11. Upravna zgrada Rafinerije šećera. rijekaheritage.org
  12. Istorija s. n. IV-1, 237
  13. Historija n. J. II, 944
  14. Historija n. J. II, 1084
  15. Historija n. J. II, 1095
  16. Historija n. J. II, 1065
  17. Historija n. J. II, 1162-3
  18. Istorija s. n. IV-1, 320
  19. Ogledalo srpsko II. rastko.rs
  20. ISTORIJA O CRNOJ GORI. rastko.rs
  21. ПОЛОЖАЈ СРПСКОГ НАРОДА У AУСТРИЈИ ТОКОМ XVIII ВЕКА. rastko.rs
  22. Moskopolje - uništena hrišćanska varoš u Albaniji. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), tom 2 (IV-2)
  • Nikola Lašvanin: Ljetopis, priredio dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, Zagreb 2003

Vanjske poveznice uredi