Zandijska Monarhija

Zandijska Monarhija
(fa) سلسله زندیه
  
1750.1794.   
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Zandijske Monarhije
Lokacija Zandijske Monarhije
Karta Zandijske Monarhije
Glavni grad Mašhad (1750.-1762.),
Širaz (1762.-1794.)
Jezik/ci perzijski
Religija šijitizam
Vlada Monarhija
Narodni vladar
 - 1750.-1779. Karim-han (prvi)
 - 1789.-1794. Lotf Ali-han (zadnji)
Historija novi vijek
 - Uspostavljena 1750.
 - Ismail III. Safavidski postavljen za marionetskog vladara 1757.
 - Karim-han se proglašava „narodnim vladarem” 1760.
 - Dvorske spletke i sukobi na zandijskom dvoru 1779.-1789.
 - Ukinuta 1794.
Površina
 - 1760. 2.750.000 km² (1.061.781 mi² )
Valuta toman

Zandijska Monarhija (perz. سلسله زندیه) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod zandijskom dinastijom. Zandijci su vladali Iranom od 1750. do 1794. godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca monarhija se protezala i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, Iraka, Afganistana, Pakistana i istočne Turske.

Zandijska dinastija korijene vuče od istoimenog plemena Zand čije podrijetlo pripada iranskim narodima Lakima ili Lurima. Osnivač dinastije bio je Karim-han čija karijera započinje u vojnoj službi Nader-šaha, vladara afšaridskog Irana. Karim-han se nakon njegove smrti nametnuo kao iranski vladar, no odbio je preuzeti titulu šaha već se predstavljao kao „narodni vladar”.

Kako bi opravdao legitimitet vladavine prvo je 1757. godine na prijestolje postavio Ismaila III. iz safavidske loze, a potom je tri godine kasnije proglasio novu dinastiju Zand. Ubrzo je iskoristio politički vakuum i zavladao većim dijelom Velikog Irana izuzevši Horasan u kojem su još vladali ostaci afšaridske dinastije. Nakon smrti Karim-hana 1779. godine nastupa kaos na vladarskom dvoru i u svega 10 godina na prijestolju se izmijenilo čak osam vladara među kojima je zadnji bio Lotf Ali-han, Karim-hanov rođak kojeg je nakon pet godina vladavine svrgnuo Muhamed-han, osnivač nove kadžarske dinastije.

Za vrijeme zandijskih vladara najviše je napredovao grad Širaz koji je 1762. godine zamijenio Mašhad kao glavni grad Irana. Izgrađena je gradska tvrđava, brojne administrativne građevine, te veliki bazar. Zahvaljujući relativno mirnim odnosima sa tri moćna susjeda (Rusi, Britanci i Osmanlije) na iranskim granicama, gospodarstvo doživljava uspon, a u Bušeheru se otvara zajednička iransko-britanska luka koja je bila pomorskim čvorištem za robu iz Azije.

Literatura uredi

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Zandijska Monarhija