Ovo je članak o godini 1868.

Godina 1868 bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom odn. prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1830-e  1840-e  1850-e  – 1860-e –  1870-e  1880-e  1890-e
Godine: 1865 1866 186718681869 1870 1871
1868. po kalendarima
Gregorijanski 1868. (MDCCCLXVIII)
Ab urbe condita 2621.
Islamski 1284–1285.
Iranski 1246–1247.
Hebrejski 5628–5629.
Bizantski 7376–7377.
Koptski 1584–1585.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1923–1924.
Shaka Samvat 1790–1791.
Kali Yuga 4969–4970.
Kineski
Kontinualno 4504–4505.
60 godina Yang Zemlja Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11868.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 2. 1. - Na Tenerifi se u oluji srušilo zmajevo drvo za koje se mislilo da je najstarije na svetu.
  • 3. 1. - Meiji restauracija: japanski car Meiji objavljuje restauraciju carske vlasti nakon perioda Tokugawa šogunata - ubrzo dolazi do Bošinskog rata između pristalica cara i šogunata.
  • 8. 1. - Austrijski konzul Ferdinand Has umro u Busovači, na putu prema Sarajevu, gde će biti sahranjen.[1]
  • 8. 1. - Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora kojim dominiraju unionisti, opozicija napušta sabor.
  • 9. 1. - U Zapadnu Australiju stigao poslednji brod sa britanskim osuđenicima (od 1788. ih je prevezeno oko 162.000).
  • 30. 1. - U hrvatsku regnikolarnu deputaciju (kraljevinski odbor), koja treba pregovarati sa Ugarskom, izabrani isključivo unionisti ("mađaroni").

Februar/Veljača uredi

  • februar - Srpsko-rumunski ugovor, uglavnom o potrebi unapređenja trgovine.
  • 3. 2. - Osnovana Tehničarska družina Srbije, danas Savez inženjera i tehničara Srbije.
  • 8. 2. - Pogubljen Lai Wenguang, lider slomljene Nianske pobune u Kini.
  • februar - Posle zapadnih konzula, i Rusija poručuje Srbiji da popusti u ratnoj spremi, zbog evropske situacije.
  • 24. 2. - Predstavnički dom SAD glasa za opoziv predsednika Johnsona - prvi takav slučaj u istoriji SAD, posledica političke borbe predsednika, južnog demokrate, i radikalnih republikanaca (stvar se prosleđuje Senatu).
  • 27. 2. - Benjamin Disraeli prvi put postaje britanski premijer (do decembra).

Mart/Ožujak uredi

 
Prva varoška bolnica u Beogradu

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

 
Ubijen knez Mihailo Obrenović
  • 1. 5. - Otvorena zgrada Bolnice varoši i okruga Beograda (kasnije Očna klinika).
  • 16. 5. - Senat SAD oslobodio predsednika Johnsona jednim glasom razlike.
  • 18. 5. - Islam postao zakonom priznata veroispovest u Kneževini Srbiji, s punim pravom i slobodom veroispovedanja.
  • 26. 5. - Fenijanac Michael Barrett je poslednja osoba javno obešena u UK - Parlament je tri dana kasnije ukinuo javna pogubljenja.
  • 30. 5. - Poslednje javno pogubljenje u Beču.
  • 31. 5. - Pariski biciklistički klub održao valjda prvu biciklističku trku na svetu, u Saint-Cloudu.

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Milan Obrenović

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 10. 8. - Carskim reskriptom Franje Josifa potvrđena Uredba o uređenju autonomnih srpskih crkveno-školskih poslova (izglasana 1865), ali sa umanjenim nadležnostima[6].
  • 13. 8. - Aricanski zemljotres: potres kod Arice (tada Peru, danas Čile) ubija preko 25.000 ljudi i izaziva cunami.
  • avgust - U Srbiji osnovan Odbor za škole i učitelje u Staroj Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini[7].
  • 18. 8. - Pomračenje Sunca vidljivo iz Indije i Jugoistočne Azije: Jules Janssen registrovao spektralnu liniju helijuma, mada je pomislio da se radi o natrijumu; sijamski kralj Mongkut je tačno proračunao pomračenje i zarazio se malarijom posmatrajući ga.
  • 22 - 23. 8. - Neredi u Yangzhou: kineska rulja napala prostorije britanskih hrišćanskih misionara.
  • 22. - 25. 8. - Treća skupština Ujedinjene omladine srpske održana u Velikom Bečkereku: izraženo žaljenje zbog Mihajlovog ubistva (neki omladinski prvaci uhapšeni pod optužbom da su njegovi pokretači), donesen "ustav" organizacije[8].
  • 29. 8. (18. 8. po j.k.) - Položen kamen temeljac Narodnog pozorišta u Beogradu.[9]

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

 
Hrvatska 1868.
 
Corpus separatum

Decembar/Prosinac uredi

  • 3. 12. - William Ewart Gladstone prvi put postaje britanski premijer (do 1874), nakon što su liberali pobedili na izborima.
  • 5. 12. - Ugarsko-hrvatski sabor donio zakonski članak 41. o Domobranstvu: osobit položaj Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
  • 8. 12. - Prougarski banski namjesnik Hrvatske Levin Rauch imenovan za bana, unionista Koloman Bedeković prvi hrvatski ministar u Pešti; kralj Franjo Josip dostavio hrvatskom saboru krunidbenu zavjernicu u hrvatskom izvorniku[5].
  • 9. 12. - U Londonu instaliran prvi semafor, sa gasnim svetlima - ubrzo je eksplodirao.
  • 11. 12. - Petersburška deklaracija o zabrani eksplozivnih projektila ispod 400 g.
  • 14. 12. (2. 12. po j.k.) - Srbija zaključila poštanski ugovor sa Austrougarskom (nezavisno od Porte).
  • decembar - Vrhunac Kritske krize, prekid diplomatskih odnosa Grčke i Osmanske carevine, turska flota blokira grčku luku Siru[12].
  • 26. 12. - Prvi broj dvojezičnog sedmičnog lista "Sarajevski cvjetnik", urednik Mehmed Šaćir Kurtćehajić (izlazi do 1872).
  • 18 - 31. 12. (6-19. 12. po j.k.) - Nikoljski odbor - činovnici i inteligencija se izjašnjavaju o promenama ustava Srbije.

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1868.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Reference uredi

  1. "Politika", 5. avg. 1939
  2. Istorija s. n. V-1, 356-7
  3. Srpske novine, 2. jul (po starom) 1868[mrtav link]
  4. Istorija s. n. V-1, 353-4
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Horvat, Ponovni savez s Ugarskom
  6. Istorija s. n. V-2, 202
  7. Istorija s. n. V-1, 499
  8. Istorija s. n. V-2, 185-7
  9. "Politika", 16. jan. 1923
  10. Istorija s. n. V-1, 354
  11. Frejdzon. V.I. Hrvatsko-ruski dodiri 1868-1870.[mrtav link]. historiografija.hr
  12. Istorija s. n. V-1, 351
  13. Tomić, Svetozar (1946). Piva i Pivljani. rastko.rs
Literatura