Ovo je članak o godini 1792.

Godina 1792 (MDCCXCII) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1760-e  1770-e  1780-e  – 1790-e –  1800-e  1810-e  1820-e
Godine: 1789 1790 179117921793 1794 1795
1792. po kalendarima
Gregorijanski 1792. (MDCCXCII)
Ab urbe condita 2545.
Islamski 1206–1207.
Iranski 1170–1171.
Hebrejski 5552–5553.
Bizantski 7300–7301.
Koptski 1508–1509.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1847–1848.
Shaka Samvat 1714–1715.
Kali Yuga 4893–4894.
Kineski
Kontinualno 4428–4429.
60 godina Yang Voda Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11792.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

 
Franjo II

April/Travanj uredi

 
Francuska i susjedi 1792.
 
"Polazak dobrovoljaca 1792." ili "Marseljeza" na Trijumfalnoj kapiji

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Poljsko-ruski rat
  • 11. 7. - Objava francuske Skupštine: La patrie en danger (Braunšvajgova armija se okuplja kod Koblenca).
  • 14. 7. - Defanzivni savez Austrije i Rusije[7].
  • 14. 7. - Krunidba Franje II. u Frankfurtu.
  • jul, druga polovina - Bećir-paša premešten u Bitolj, a novi beogradski vezir je Mehmed Pekmedži-paša - zabranjuje janičarima da se pojavljuju na putu Niš-Beograd, i drugim Turcima da nose oružje i rđavo postupaju prema raji. Janičari se povezuju sa Vidinom, gde se uzdiže Pazvanoglu.[2].
  • 18. 7. - Bitka kod Dubienke: Poljaci na čelu sa Kościuszkim odoleli napadu petostruko brojnijih Rusa.
  • 25. 7. - Braunšvajgov manifest preti Parizu da će biti sravnjen sa zemljom ako se nešto desi kraljevskoj porodici.
  • 27. 7. - Okončan Poljsko-ruski rat: kralj Stanislav II zatražio primirje iako vojska nije poražena, nadajući se dobrom diplomatskom rešenju - međutim dogodine dolazi do Druge podjele Poljske.
  • jul, krajem - Izdat sultanov ferman o zabrani čitluka u Beogradskom pašaluku, na osnovu zahteva spahija i raje[8].
  • 30. 7. - Početak austro-prusko-emigrantske invazije na Francusku; dobrovoljci iz Marseja ulaze u Pariz pevajući pesmu "Marseljezu".

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 1. 8. - U Parizu se čulo za Braunšvajgov manifest - dočekan sa strahom i gnevom, tumači se kao dokaz Lujeve saradnje sa agresorom.
  • 9. 8. - Pariska komuna (Danton, Demulen, Eber) zauzela Gradsku većnicu.
 
Juriš na Tiljerije 10. avgusta

Septembar/Rujan uredi

 
"Bitka kod Valmyja"

Oktobar/Listopad uredi

  • 2. 10. - Kinesko-nepalski rat završen mirovnim sporazumom: Tibet i Nepal priznaju sizerenstvo ćingovske Kine, mada je to u slučaju Nepala više formalno.
  • 8. 10. - Austrijanci napustili opsadu Lilla.
  • 13. 10. - Postavljen kamen temeljac Bele kuće (izgrađena 1800).
  • oktobar - General de Custine zauzima više gradova u Nemačkoj, uključujući Frankfurt.
  • 20. 10. - Ruski oficir Adam Laxman stiže na Hokaido kako bi vratio dvojicu japanskih brodolomnika i pokušao isposlovati trgovački ugovor (neuspešno).
  • 21. 10. - Francuzi zauzeli Majnc.
  • 23. 10. - Posle tronedeljne opsade, Hadži-Bišćovi i Kara-Hasanovi janičari zauzimaju Beogradsku tvrđavu. Porta će uputiti vojske iz Bosne i Niša, Kara-Hasan će razbiti bosansku vojsku kod Paleža (Obrenovca)[12].

Novembar/Studeni uredi

 
"Bitka kod Jemappesa" na Trijumfalnoj kapiji
  • 6. 11. - Bitka kod Jemappesa, Dumouriez pobedio Austrijance u Belgiji (Brisel pao 14. 11.).
  • 15. 11. - Manuel Godoy je novi predsednik španske vlade (1792-97. i 1801-08)
  • 19. 11. - Francuski Konvent izražava svoju spremnost da pomogne svim potčinjenim narodima da dobiju slobodu.
  • 20. 11. - Armoire de fer - otkrivena tajna prepiska Luja XVI.
  • 26. 11. - Niška vojska Topal Ahmed-paše ovladala Beogradom, zatim i Smederevom i Požarevcem (od sledećeg januara novi beogradski paša).
  • 27. 11. - Dekret o priključenju Savoje Francuskoj, postaje departman Mont-Blanc.

Decembar/Prosinac uredi

 
Suđenje Luju Kapetu
  • 5. 12. - Završeni drugi po redu izbori za predsjednika SAD na kojima je kao jedini kandidat bio izabran dotadašnji predsjednik George Washington.
  • 11. 12. - Građaninu Luju Kapetu u Konventu pročitana optužnica za veleizdaju i zločine protiv države.
  • 15. 12. - Dekret o francuskoj revolucionarnoj administraciji osvojenih zemalja.
  • 17. 12. - U severnom delu Kneževske Biskupije Basel proglašena Raurakijska Republika, već u martu priključena Francuskoj.
  • 21. 12. - Francuska ekspedicija na Sardiniju: kontraadmiral Laurent Truguet stiže sa flotom ispred Cagliarija: pogađa ga oluja, iskrcani vojnici zauzimaju bez otpora ostrva San Pietro i Sant'Antioco ali su odbačeni sa glavnog kopna otporom domorodaca.

Kroz godinu uredi

  • 1792-97 - Epidemija kuge: najviše pogađa Podunavlje i Pomoravlje u Srbiji, nešto manje u Bosni, naročito po varošima[13].
  • Obnovljen manastir Moštanica na Kozari[14].
  • Turci ubili igumana Mojseja u Tronoši.
  • Državni prihodi Austrijskog carstva 66.400.000 forinti (prema 29.808.000 1754), od čega 56% potiče od indirektnih poreza (prema 41% u ranijoj godini)[15].
  • Raniji policijski agent Ignác Martinovics postaje mađarski jakobinac (pogubljen 1795).
  • 1791/92 - Dovršen kineski roman Hong Lou Meng ("San u crvenom paviljonu").
  • Protofeministkinja Mary Wollstonecraft objavljuje "Opravdanje prava žena" (odgovor na prošlogodišnji Talleyrandov stav pred francuskom skupštinom).
  • Danska zabranjuje trgovinu robovima (počevši od 1803).
  • Sijamci napali Burmu i zauzeli Tenasserimsku obalu (Tanintharyi) ali ubrzo je ponovo gube.
  • Kuga sa Levanta stigla u grad Alžir, narednih godina će pogoditi ceo Magreb, uključujući ranije pošteđeni Tunis[16].
  • Nauka i tehnika

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1792.

Reference uredi

  1. Istorija s. n. IV-1, 231
  2. 2,0 2,1 2,2 Istorija s. n. IV-1, 403
  3. 3,0 3,1 Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Začeci ustanka u Srbiji. rastko.rs
  4. Istorija s. n. IV-1, 282-3
  5. 5,0 5,1 Bojevi na Carevom lazu, Čevu, Martinićima i Krusima. montenegrina.net
  6. Istorija s. n. IV-2, 55
  7. J. H. Jan Hendrik Willem Verzijl (1968). International Law in Historical Perspective: Index. Martinus Nijhoff Publishers. str. 259–. ISBN 90-411-0548-4. 
  8. Istorija s. n. IV-1, 328-9
  9. Istorija s. n. IV-1, 403-4
  10. Istorija s. n. IV-2, 99-100
  11. Ogledalo srpsko II. rastko.rs
  12. Istorija s. n. IV-1, 404
  13. Istorija s. n. IV-1, 419-20
  14. Istorija s. n. IV-1, 461
  15. Historija n. J. II, 870
  16. Daniel Panzac (2005). The Barbary Corsairs: The End of a Legend, 1800-1820. BRILL. str. 305–. ISBN 90-04-12594-9. 
  17. Trebinjsko-mrkanjski biskup Anselmo Katić. dulist.hr 29.2.2012
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)

Vanjske veze uredi