Dnjestar
Dnjestar (ukrajinski: Дністер, moldavski: Nistru, rumunjski: Nistrul, turski: Turla) je velika rijeka u Istočnoj Evropi dugačka 1 352 km. [1]
| Rijeka Dnjestar | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države |  Ukrajina,  Moldavija |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | Karpati (Ukrajina) 1 000 m |
| Ušće – aps. visina – vrsta | kod grada Odese (Ukrajina) 0 m liman (tip estuarija) |
| Dužina | 1 352 [1] km |
| Pritoke | Strij, Zolota Lipa, Stripa, Seret, Zbruč, Smotrič, Ušica, Murafa, Reut, Bik i Botna |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 310 m³/s |
| Sliv – površina | 72 000 [1] km² |
| Ulijeva se u | Crno more |
| Transport | |
| Plovnost | 1 200 km (od ušća do ukrajinskog grada Soroki) [1] |
| Karta | |
 | |
Dnjestar je druga po veličini rijeka Ukrajine i najveća rijeka Moldove. [1]
Geografske karakteristike uredi
Rijeka Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, pored grada Drohobiča blizu granice sa Poljskom, nakon tog teče prema jugoistoku prema svom ušću u Crno more.
U svom srednjem toku formira prirodnu granicu između Ukrajine i Moldove, nakon toga teče kroz Moldovu u dužini od 398 km, dijeleći tako Moldovu od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldove. Dnjestar se ulijeva u Crno more , pored grada Odese, na ušću formira - estuarij - Dnjestarski liman (jezero na ušću u more, jer mu je protok blokiran sedimentima).
U svom donjem toku, desna obala Dnjestra je brdovita i viša od niske lijeve obale koju često plavi za jesenskih i proljetnih kiša.
Dnjestar sa svojim pritocima ima porječje od oko 72 000 km², i preko 15 pritoka dužih od 95 km, to su; Strij, Zolota Lipa, Stripa, Seret, Zbruč, Smotrič, Ušica, Murafa, Reut, Bik i Botna. [1]
Dnjestar je plovan u dužini od oko 1 200 km od ušća do ukrajinskog grada Soroki. [1]
Historija uredi
Za antičke geografe i historičare - Dnjestar, je bio najvažnija rijeka stare Sarmatije. Grčki autori su rijeku nazivali Tyras (tur. ὁ Τύρας). Prema caru Konstantinu VII., Varjazi su koristili čamce na svom trgovačkom putu do Grka, duž Dnjestra i Dnjepra te duž obale Crnog mora. U Srednjem vijeku, istočna obala rijeke je se zvala Podolia. Od 14. stoljeća do 1812. jedan dio Dnjestra je činio istočnu granicu Kneževine Moldavije.
Etimologija uredi
Grci su rijeku zvali Tiras (starogrčki: Τύρας) prema skitskom imenu rijeke - Tiras što je značilo Brza. U kasnijem periodu počeli su je zvati Danastris ili Danastus, po sarmatskom imenu rijeke - Danu nazdja, što je značilo Bliska rijeka.
