Mirovni ugovor iz Jašija
Mirovni ugovor iz Jašija (ruski: Ясский мирный договор, turski: Yaş Antlaşması) je mirovni sporazum kojim je završen Rusko-turski rat (1787–1792).[1] Sporazum je potpisan 9. januara 1792. između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva u Iaşiju u današnjoj Rumunjskoj. [1]
| Mirovni ugovor iz Jašija | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Iscrtani dijelovi na karti pripali su Ruskom Carstvu | ||||||||
| Generalno | ||||||||
| Tip sporazuma | mirovni ugovor | |||||||
| Jezici | ruski, osmanski turski jezik | |||||||
| Potpisivanje | 9. januar 1792. Iaşi, Rumunjska | |||||||
| Stranke | ||||||||
| ||||||||
Tim sporazumom potvrđena je ruska dominacija na Crnom moru.[1] U ime Osmanskog Carstva sporazum je potpisao Veliki vezir Kodža Jusuf paša, a u ime Ruskog Carstva knez Bezborodko, koji je nasljedio kneza Potemkina.
Karakteristike sporazuma uredi
Ruska carica Katarine Velike ušla je rat koji je trebao dovesti do daljnjeg komadanja Osmanskog Carstva između Carske Rusije i Austrije i dovesti do uskrsnuća (grčkog) Bizantskog Carstva u Istanbulu.[1] Njezin plan je propao, nakon što se Austrija povukla iz rata potpisavši u augustu 1791. Svištovski mir sa Osmanskim Carstvom, ali i zbog pomankanja organizirane i masovne podrške balkanskih kršćana. Tako je ugovor iz Jašija uglavnom potvrdio stanje iz ranije sklopljenog Kučukkainardžijskog mira, sklopljenog između dvaju carstava 1774.[1]
Carska Rusija pomakla je svoje granice prema rijeci Dnjestar uključujući i utvrdu Očakov, a Osmansko Carstvo zadržalo je Besarabiju, Vlašku i Moldaviju.[1]