Gustav IV Adolf od Švedske

Gustav IV Adolf (Stockholm, 1. novembar 1778. - Sankt Gallen, 7. februar 1837.), bio je švedski kralj od 1792. do 1809.[1]

Gustav IV Adolf
Portret Gustava Adolfa
Kralj Švedske
Vladavina 29. mart 1792. - 29. mart 1809.
Krunidba 3. april 1800.
Prethodnik Gustav III
Nasljednik Karl XIII
Vladavina .
Supruge Frederica od Badena
Djeca Gustav
Sofia Wilhelmina
Cecilia
Amalia
Dinastija Holstein-Gottorp
Otac Gustav III
Majka Sophia Magdalena Danska
Rođenje 1. novembar 1778.
Stockholm
Smrt 7. februar 1837
Sankt Gallen (Švicarska)
Vjera luteran

Gustav Adolf bio je monarh koji je provodio lošu vanjsku politiku, što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i Finske. Zbog tog je skinut s trona nakon državnog udara - 1809.[1]

Biografija uredi

Kao sin ubijenog Gustava III - Gustav Adolf uspeo se na tron 1792. u vrijeme dok je kao regent vladao njegov ujak Karl vojvoda od Södermanlanda.[1]

Vladavinu Gustava Adolfa obilježili su Napoleonski ratovi, pa se i on 1805. pridružio anti-napoleonskoj koaliciji Kad je Carska Rusija postala saveznik Francuske sklopivši sa njom Tilsitski mir - 1807., ruski car Aleksandar pokušao je nagovoriti Gustava da se pridruži kontinentalnoj blokadi protiv Velike Britanije.[1]

Situacija je postala daleko ozbiljnija kad su tad ujedinjene Danska i Norveška - objavile rat Švedskoj 1807. i tako je potpuno izolirale. I pored tog Gustav je odbio postati rusko - francuski saveznik, pa je Rusija napala Švedsku 1808. Taj rat je završio 1809. švedskim porazom, i predajom Finske Rusiji.[1]

U takvim prilikama određene skupine liberalnih vladinih funkcionera i oficira švedske zapadne armije organizirale su državni udar - 13. marta 1809. u kojem je Gustav svrgnut. Njegovoj djeci uskraćeno je pravo da ga nasljede na tronu, pa su on i njegova porodica napustili Švedsku i otišli u egzil.[1]

Nakon dosta lutanja Gustav se konačno skrasio i naselio u Švicarskoj pod imenom pukovnik Gustafsson.[1]

Historičari su dugo opisivali Gustava kao nesposobnog, tvrdoglavog, a ponekad i kao mentalno retardiranog čovjeka - kreatora katastrofalne vanjske politike. Novija analiza njegove vladavine, prikazuje ga u drugom svijetlu, uz sugestiju da je njegov anti-francuski stav bio uzrokovan zbog velike švedske ovisnosti u trgovini sa Velikom Britanijom.[1]

Uz to Gustav je za svoje vladavine uspio provesti i važne ekonomsko - zemljišne reforme, donošenjem Zakona o zemljištu - 1807.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Gustav IV Adolf (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 04. 08. 2015. 

Vanjske veze uredi

Prethodnik: Kralj Švedske Nasljednik:
Gustav III Karl XIII