Otvori glavni meni

José Francisco Morazán Quezada (španski izgovor: [fɾanˈsisko moɾaˈsan]; Tegucigalpa, 3. listopada 1792.San José, 15. rujna 1842.) bio je izrazito utjecajni honduraški i centralnoamerički političar i vojni zapovjednik, koji je od 1827. do svoje smrti 1842. godine obnašao niz izvršnih funkcija diljem Centralne Amerike.

Francisco Morazán
Francisco Morazán


Mandat
27. studenog 1827. – 30. lipnja 1828.
2. prosinca 1829.24. prosinca 1829.
22. travnja 1830.28. srpnja 1830.
Zamjenik Diego Vigil (v.d.; 1828–1829)
Juan Ángel Arias (v.d.; 1829–1830)
Prethodnik José Jerónimo Zelaya
Nasljednik José Santos Díaz del Valle

Mandat
16. rujna 1830. – 16. rujna 1834.
Prethodnik  José Francisco Barrundia (v.d.)
Nasljednik José Cecilio del Valle

Mandat
14. veljače 1835. – 1. veljače 1839.
Prethodnik  José Gregorio Salazar (v.d.)
Nasljednik Diego Vigil Cocaña (v.d.)

Mandat
11. srpnja 1839. – 16. veljače 1840.
Prethodnik  José María Silva
Nasljednik Antonio José Cañas

Mandat
8. travnja 1842. – 15. rujna 1842.
Prethodnik  Braulio Carrillo Colina
Nasljednik Antonio Pinto Soares

Rođenje 3. listopada 1792.
Honduras Tegucigalpa, Honduras
(tada Španjolski Imperij)
Smrt 15. rujna 1842.
San José, Kostarika
Supruga María Josefa Lastiri
Zanimanje pravnik, general

Potpis
Firma G.Morazan.JPG
1 Morazán je 1827. godine postao v.d. državnog poglavara, prije nego je 1829. godine službeno izabran za državnog poglavara; u dva je navrata bio službeno odsutan, kada su vršitelji dužnosti kratko obnašali njegovu funkciju. Stricto sensu, njegov je mandat trajao u kontinuitetu od 1827. do 1830. godine, dok su dva prekida bili samo odsustva, a ne formalno odricanje od vlasti.
2 Morazánu je ovo bio drugi, mada formalno prvi pravi mandat na čelu Salvadora. Od 3. travnja do 13. svibnja 1832. godine također je bio državni poglavar, mada samo u svojstvu vršitelja dužnosti.

Rodio se u relativno imućnoj obitelji u Tegucigalpi, a školovao se samostalno i po privatnim školama. Kasnije je dobio i obrazovanje iz osnovnih pravnih disciplina te se upoznao s liberalnim nazorima prosvjetitelja i Francuske revolucije, koji su značajno utjecali na njegovo ideološko formiranje. Značajan utjecaj na njega imao je i njegov ujak, Dionisio de Herrera, koji mu je u jednoj fazi bio i mentor.

Početkom 1820-ih godina pridružio se vojsci, a 1824. godine je postao generalni tajnik u administraciji svog ujaka, Herrere, koji je iste godine postao prvi državni poglavar Hondurasa. Morazán je slavu stekao nakon značajne pobjede u bitci kod La Trinidada u studenom 1827. godine, gdje je porazio pučista Joséa Justa Millu, koji je nekoliko mjeseci ranije svrgnuo Herreru i dao ga zatvoriti u Gvatemali. U narednom je periodu započeo ponovnu uspostavu liberalne vlasti u Hondurasu te je 1829. godine oslobodio svog ujaka iz zatvora; od 1827. do 1830. je u nekoliko navrata, što kao vršitelj dužnosti što kao redovni dužnosnik, bio državni poglavar Hondurasa.

Godine 1830., Morazán se aktivirao na političkoj sceni Savezne Republike Centralne Amerike, čiji je predsjednik po prvi puta postao upravo te godine. Slavljen kao vizionar i veliki mislioc (između ostalih, o njemu je pozitivnio govorio u kubanski revolucionar José Martí), Morazán je liberalnim reformama (sloboda medija, sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti) nastojao pretvoriti Centralnu Ameriku u progresivnu državu. Uz to je i ograničio utjecaj klera te proveo sekularne reforme.

U svom drugom mandatu, od 1835. do 1839. godine, nastavio je s reformama, koje su mu, dakako, donijele brojne neprijatelje. Uz to, Savezna Republika postepeno je propadala, a nakon neuspješnog pokušaja obnove unije 1840. godine, otišao je u egzil u Južnu Ameriku; vratio se 1842. godine te je sudjelovao u vojnim kampanjama u tada već samostalnim srednjoameričkim republikama. U travnju iste godine postao je državni poglavar Kostarike, međutim je svrgnut u rujnu iste godine nakon narodnog ustanka što ga je poveo portugalski general Antonio Pinto Soares. Morazán je uhapšen i osuđen na smrt; presudu je nazvao "ubojstvom". Pogubljen je 15. rujna 1842. godine u San Joséu.