Otvori glavni meni
Christian Doppler
Cdoppler.jpg
Rođenje 29. 11. 1803.
Salzburg, Austrija
Smrt 17. 3. 1853.
Venecija, Italija
Državljanstvo Austrijanci
Polje Fizika
Matematika
Institucija Sveučilište u Beču
Sveučilište u Chemnitzu
Alma mater Sveučilište u Beču
Poznat po Dopplerov učinak
Dopplerov učinak je promena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Christian Doppler, punim imenom Christian Johann Doppler (Salzburg, 29. 11. 1803. - Venecija, 17. 3. 1853.), austrijski fizičar i matematičar. Profesor fizike u Chemnitzu i Beču. Objavio radove iz astronomije, analitičke geometrije, akustike, elektriciteta i optike. Godine 1842. objavio je raspravu O obojenoj svetlosti dvostrukih zvezda (nem. Über das farbige Licht der Doppelsterne), u kojoj je obradio pojavu koja nosi njegovo ime. [1]

Dopplerov učinakUredi / Уреди

Glavni članak: Dopplerov učinak

Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača. Opaža se kod svakoga valnoga gibanja kao povećanje, odnosno smanjenje frekvencije kada se izvor valova i promatrač međusobno približavaju, odnosno udaljavaju. Umesto frekvencije izvora f0, opaža se frekvencija f:

 

gde je:

  - brzina valova u sredstvu (na primer u zraku);
  -relativna brzina promatrača; pozitivna ako se promatrač približava prema izvoru (negativna za udaljavanje);
  - relativna brzina izvora; pozitivna ako se izvor približava prema promatraču (negativna za udaljavanje).

Kod zvučnih valova Dopplerov učinak opaža se kao povišenje ili sniženje tona: na primer ton raznih vozila čini se viši za vreme približavanja a niži prilikom udaljavanja. Kod svetlosnih valova spektralne linije pomaknute su prema ljubičastomu delu spektra ako se izvor približava (plavi pomak), a prema crvenome (crveni pomak) ako se udaljava. Prema teoriji relativnosti u tom slučaju vredi:

 

gde je: c - brzina svetlosti, a α - kut izvora prema promatraču: α = 90° kod transverzalnoga gibanja, pa se to naziva transverzalni (poprečni) Dopplerov učinak. U astronomiji se primenom Dopplerova učinka meri brzina radijalnoga gibanja nebeskih tela (na primer male promene brzine zvezda pod uticajem planeta, brzine gibanja galaktika) ili njihovih delova (brzina rotacije, brzina pulsiranja). U prometu se s pomoću Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila; u medicini, brzina protoka krvi (ehosonografija). [2]

Crveni pomakUredi / Уреди

Glavni članak: Crveni pomak

Crveni pomak je pomak spektralnih linija svetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom delu spektra. Općenitije, pomak spektralnih linija elektromagnetskih valova prema većim valnim duljinama u spektru. Nastaje kad se izvor elektromagnetskih valova udaljava, što je brže udaljavanje izvor veći je crveni pomak (Dopplerov učinak) ili kad se izvor elektromagnetskih valova nalazi u snažnom gravitacijskom polju, a emitirani se valovi šire prema slabijem gravitacijskom polju. Kozmički crveni pomak odražava opće širenje svemira (Hubbleov zakon). Gravitacijski crveni pomak nastaje gubitkom energije fotona u gravitacijskome polju. Dokazan je Mössbauerovim učinkom i zapažen je u spektrima zvezda s jakim gravitacijskim poljem. [3]

IzvoriUredi / Уреди

  1. Doppler, Christian Johann, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. Dopplerov efekt, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  3. crveni pomak, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.