Godina 1802 (MDCCCII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru, koji kasni 12 dana.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1770-e  1780-e  1790-e  – 1800-e –  1810-e  1820-e  1830-e
Godine: 1799 1800 180118021803 1804 1805
1802. po kalendarima
Gregorijanski 1802. (MDCCCII)
Ab urbe condita 2555.
Islamski 1216–1217.
Iranski 1180–1181.
Hebrejski 5562–5563.
Bizantski 7310–7311.
Koptski 1518–1519.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1857–1858.
Shaka Samvat 1724–1725.
Kali Yuga 4903–4904.
Kineski
Kontinualno 4438–4439.
60 godina Yang Voda Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11802.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1802:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

 
Znak Legije časti
  • 19. 5. (29 Floréal) - Napoleon Bonaparte uvodi francusku Legiju časti - dobija se na osnovu zasluge i hrabrosti a ne društvene klase.
  • 20. 5. - Zakon od 20. maja 1802: u Francuskoj poništen zakon iz 1794. kojim je ukinuto ropstvo - na neke posede se ne odnosi, na neke nije primenjen.
  • 20. 5. - Pariski ugovor između Francuske i Vojvodstva Württemberg - ovo dobija neke carske gradove i duhovne teritorije kao nadoknadu za teritorije na levoj obali Rajne. Tri dana kasnije su Pruskoj priznate neke teritorije na severozapadu Nemačke, iz istog razloga.
  • 22. 5. (10. 5. po j.k.) - Beogradske dahije obaveštene da je za novog vezira imenovan Hasanaga-paša, bivši janičarski aga (stiže tek u martu 1803), dobili oproštaj od sultana pod uslovom da ostanu u miru. U beogradskom pašaluku je strahovlada, zbog zuluma se "poajduči desetina naroda" a iz "Bosne i Arnautske" dolaze sumnjivi elementi koji se bogate. Dahije daju izgraditi 600 hanova, tj. utvrđenih stražara, u pašaluku, koji služe nadzoru stanovništva i kao početne tačke zlostavljanja.[2]
  • 28. 5. (8 Prairial) - Vođa gvadalupskih ustanika Louis Delgrès i njegovi sledbenici potpalili barut da ne bi pali Francuzima u ruke.
  • 31. 5. - Uhvaćen najpoznatiji nemački odmetnik Schinderhannes.

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • 2. 6. - Ubijen Pemulwuy, vođa aboridžinskog otpora u sidnejskom kraju.
  • 2. 6. - U V. Britaniji donesen Zakon o zdravlju i moralu šegrta: prvi potez u suočavanju sa dečijim radom u fabrikama.
  • 4. 6. - Kralj Sardinije Karlo Emanuel IV. abdicirao u korist brata Viktora Emanuela I. (do 1821) - vlada samo ostrvom Sardinija, u Torino će doći 1814.
  • 8. 6. (19 Prairial) - Francuski gen. Brunet uhapsio Toussainta Louvertura - poslat je u Francusku gde umire sledećeg aprila.
  • jun - U Parizu otvorena prva pedijatrijska bolnica, Hôpital des Enfants-Malades.
  • jun? - Pokušaj ustanka protiv dahija u Beogradskom pašaluku: Tosun-aga je kod Požarevca, Konjalija i Hasan-beg kod Ćuprije, a srpski seljaci kod Avale - ali Tosun je poražen od janičara, tako da ne dolazi do njihovog spajanja[1].
  • 20. 6. - Tlingiti napali rusko naselje Sitka na Aljasci - Rusi će se za masakr i paljevina osvetiti dve godine kasnije.
  • 23. 6. - Alexander von Humboldt i Aimé Bonpland se penju na Chimborazo do 5875 m (od 6263 m), moraju odustati zbog visinske bolesti.
  • 25. 6. (6 Messidor) - Pariski ugovor: franko-otomanski mir i savez.

Jul/Juli/Srpanj uredi

  • leto - Dositej Obradović stiže u Trst, gde ostaje do 1806[3]. U domu je trgovca Drage Teodorovića, vlasnika 14 galija koje plove i u Ameriku i Indiju.

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Bonaparta - doživotni konzul
  • 2. 8. (14 Thermidor) - Napoleon Bonaparte plebiscitom potvrđen za doživotnog Prvog konzula Francuske republike.
  • 4. 8. - (16 Thermidor) - Francuska dobija Ustav godine X: Bonapartina vlast je pojačana.
  • 24. 8. - Prvi sastanak nemačke Carske deputacije u Regensburgu, podnesen joj je plan za medijatizaciju - velika teritorijalna rekonstrukcija do 1814. smanjuje broj nemačkih država sa blizu 300 na 39.
  • 26. 8. (8 Fructidor) - Elba priključena Francuskoj.
  • 28. 8. - Završeni prvi izbori za parlament Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske - pobeda torijevaca premijera Addingtona.
  • avgust-oktobar - Stecklikrieg (Rat štapova) je vrhunac nestabilnosti u Helvetskoj Republici koji vodi povratku konfederacije sledeće godine.
    •   Napoleon ove godine odvaja zapadni deo republike pod nazivom Rodanska Republika (priključena Francuskoj 1810).
    • Ovakvo Napoleonovo mešanje u ex-Švajcarsku, kao i širenje u Italiji, doprinose obnovi rata sa Engleskom dogodine.

Septembar/Rujan uredi

  • 2. 9. (15 Fructidor) - Otvoren Pariski salon: prvi put izlaže Jean-Auguste-Dominique Ingres, ove godine dolaze i engleski posetitelji.
  • 6. 9. - Nemačka medijatizacija: bavarski vojnici ušli u Kneževsku Biskupiju Bamberg - u narednih godinu dana biće ukinute skoro sve crkvene kneževine.
  • 8. 9. - Reforme Aleksandra I: u Rusiji uveden Senat, raniji kolegiji zamenjeni sa osam ministarstava.
 
Francuski departmani 1802-04
  • 11. 9. (24 Fructidor) - Subalpinska Republika, ranije Pijemontska, većim delom anektirana od Francuske (departmani Pô, Stura, Sésia, Doire, Marengo i Tanaro) dok je Novara (deparman Agogna) pripala Italijanskoj Republici.
  • 15. 9. (28 Fructidor) - Joseph Fouché je smenjen s položaja ministra policije (a i ministarstvo je ukinuto), vratiće se 1804.
  • septembar - Konfrontacija Tosun-age sa Mula Jusufom i Mehmed-agom Fočićem kod Ćuprije, Tosun se na kraju pomirio sa dahijama i primljen je u Beograd. Srba je bilo na obe strane, dahije su im pucale u leđa[4].
  • septembar - Neki oborknezovi iz istočne Srbije mole Austriju za protektorat, ali ova to odbija[5].
  • septembar - Sultanovi hatišerifi u vezi Vlaške i Moldavije: kneževi se postavljaju na sedam godina, ne mogu se svrgavati bez pristanka Rusije.

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

  • 2. 11. (11 Brumaire) - Francuski komandant na Haitiju Charles Leclerc umire od žute groznice, nasleđuje ga još brutalniji Donatien de Rochambeau.
  • 9. 11. - Tranzit Merkura: između ostalih, u Peruu ga posmatra von Humboldt. Takođe proučava svojstva guana kao đubriva, koji će kasnije biti izvožen u Evropu.
  • 16. 11. - U Londonu uhapšen Edward Despard sa saradnicima, koji je planirao ubiti kralja i osvojiti ključne tačke u gradu, kao početak narodne pobune (pogubljen u februaru).

Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

 
Franzov kanal, Veliki bački kanal

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1802.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 Istorija s. n. IV-1, 423
  2. Aleksandar Petrović. THE ROLE OF BANDITRY IN THE CREATION OF NATIONAL STATES IN THE CENTRAL BALKANS DURING THE 19TH CENTURY A CASE STUDY: SERBIA. rastko.rs
  3. Нада Савковић. Боравак Доситеја Обрадовића у Трсту. rastko.rs
  4. Istorija s. n. IV-1, 423-4
  5. Istorija s. n. IV-1, 424
  6. Historija n. J. II, 1181
  7. Kanalska mreža u Vojvodini: Jožef i Gabor Kiš Arhivirano 2021-04-23 na Wayback Machine-u. becejski-mozaik.co.rs 06 januar 2017
  8. Historija n. J. II, 1166
  9. Istorija s. n. IV-1, 482-3
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)