Ovo je članak o godini 1731.

Godina 1731 (MDCCXXXI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1700-e  1710-e  1720-e  – 1730-e –  1740-e  1750-e  1760-e
Godine: 1728 1729 173017311732 1733 1734
1731. po kalendarima
Gregorijanski 1731. (MDCCXXXI)
Ab urbe condita 2484.
Islamski 1143–1144.
Iranski 1109–1110.
Hebrejski 5491–5492.
Bizantski 7239–7240.
Koptski 1447–1448.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1786–1787.
Shaka Samvat 1653–1654.
Kali Yuga 4832–4833.
Kineski
Kontinualno 4367–4368.
60 godina Yin Metal Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11731.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • 8. 1. - Odron izaziva megacunami od 100 metara u norveškom fjordu Storfjorden.
  • 20. 1. - Umro Antonio Farnese, posljednji vojvoda Parme i Pjačence iz te obitelji. Austrijske trupe ulaze nekoliko dana kasnije, Antoniova udovica Enrichetta je navodno trudna, što se ispostavlja netačnim.
  • 28. 1. - Ustanak Natcheza: Francuzi su ih zarobili 427, od čega će ih 160 u maju biti prodato u roblje na Santo Domingu. Lujzijana se ove godine vraća pod državnu upravu.
  • januar-februar - Patrijarh Arsenije IV u kanonskoj poseti na tursko-mletačkoj granici - ne može je preći, zatvorena je, jer skadarski, ohridski i kosovski paša napadaju neka plemena u Skadarskoj Malesiji.[1]
 
Evropa
 
Srednji tok Dunava po Homannu
 
Vićentije Jovanović

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 20. 4. - Španska obalska straža je odsekla uho britanskom trgovcu Robertu Jenkinsu pred Havanom - reakcije su u početku mlake, ali će događaj poslužiti za poticanje Rata Jenkinsovog uha 1739-48.
  • proleće - Počinje gradnja Ukrajinske linije, odbrane od tatarskih upada.
 
Majka Božja od Kamenitih vrata
  • 30/31. 5. - Veliki požar u Zagrebu. Slika Majke Božje od Kamenitih vrata je ostala sačuvana pa su je stanovnici Gradeca, a kasnije i Zagreba, na poseban način štovali, a 31. svibnja je Dan grada Zagreba.
  • 5. 6. - Prošlogodišnja pobuna krajišnika i kmetova na Banskoj krajini: vojska od 10.000 ljudi, krajišnika, banderijalaca i banskih četa, zatvorila gotovo sa svih strana ustaničko područje - biće spaljena katolička sela Pavlovec, Glina, Žuti Potok i Budrovec i pravoslavna Mošćenica i istoimeni Budrovec.[5][6]
  • 14. 6. - Osnovana Švedska Istočnoindijska kompanija, prva ekspedicija prema Kini kreće sledeće godine.
  • 28. 6. - Paroh Simeon Končarević sazvao narodni zbor u Benkovcu: odbijaju se liturgičke veze sa katoličkom crkvom, traži se odobrenje od mletačkog senata za izbor episkopa - gen. providur Sebastijan Vendramin ih podržava, ali Venecija osnažuje naredbu iz 1686. o zavisnosti pravoslavnog sveštenstva od latinskog biskupa.[7][8]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 13. 7. - Car/kralj Karlo potvrđuje Vićentija Jovanovića za mitropolita "karlovačkog, beogradskog i onih ostalih novozadobijenih oblasti" - preokret u stavu austrijskih vlasti, koji su se ranije protivili jedinstvu crkve.[9]
 
Italija: gornje H - Milano, B - Parma, ljubičasto - Modena, južno - Luka i Toskana
  • 22. 7. - Španija se priključuje Bečkom sporazumu tj. Anglo-austrijskoj alijansi. Mladi španski princ Carlos, praunuk Ranuccia II Farnesea, priznat je za naslednika Parme, za sada i Toskane - u Parmu stiže tek u oktobru 1732, nakon dugog putovanja i proslava u Firenci. Španjolci priznaju i Pragmatičnu sankciju.
  • 23 - 27. 7. - Džungarsko-ćingovski ratovi: Džungari su uništili jednu manju kinesku vojsku kod jezera Hoton, na zapadu dan. Mongolije.
  • 9. 8. - Na zahtev Đenove, habsburške carske trupe iz Italije stižu na Korziku.
  • 8. 9. - Bački episkop Visarion Pavlović otvorio u Novom Sadu Latinsko-slovensku školu, s odlikama niže realne gimnazije.
  • 10. 9. - Topal Osman-paša je imenovan za velikog vezira - samo šest meseci, pokušava da stabilizuje situaciju u Carigradu. Za muhafiza Niša je upućen Mehmed-paša Džanum-hodža - ali stiže tek posle 11 meseci[10].
  • septembar - Oberkapetanu Dapu je dozvoljeno da protiv ličkih pobunjenika upotrebi vojsku iz karlovačkog generalata - vođe pokreta su pohvatane.[11]
  • 29. 9. - Bivši sardinski kralj Viktor Amadeus II., koji je abdicirao prošle godine, uhapšen je pošto je poručio sinu da se želi vratiti na presto.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 21. 10. (10. 10. po j.k.) - Kan kazaške Mlađe horde, u današnjem zapadnom Kazahstanu, zaklinje se sa još nekim poglavarima na vernost ruskoj carici. Kazasi su pod pritiskom Džungara.
  • 31. 10. - Salzburški nadbiskup Firmijan izdao Patent o emigraciji, na osnovu kojeg će do sledeće godine biti proterano preko 30.000 protestanata s prostora nadbiskupije - uglavnom odlaze u Prusku.
  • novembar - Objavljen novi poredak zijameta i timara u Osmanskom carstvu.[12]
  • 21. 11. - Isaija Dimitrijević Tucak je prizrenski mitropolit.[13]
  • 29. 12. - Kneginja Monaka Louise Hippolyte umire od boginja. Njen nepopularni muž Jacques I i budući knez Honoré III (11) se vraćaju u Pariz u maju. Honoré će biti knez dok ga francuski revolucionari ne uhapse 1793.

Kroz godinu uredi

 
de Troy: "Izjava ljubavi"

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1731.

Reference uredi

  1. Istorija s. n. IV-2, 50
  2. Istorija s. n. IV-1, 94
  3. Istorija s. n. IV-1, 130
  4. Istorija s. n. IV-2, 78
  5. Historija n. J. II, 1030
  6. Istorija s. n. IV-1, 179
  7. Istorija s. n. IV-2, 50
  8. Savinske čitulje novskih familija. rastko.rs
  9. Istorija s. n. IV-1, 130
  10. Istorija s. n. IV-1, 103
  11. Istorija s. n. IV-1, 181
  12. Istorija s. n. IV-1, 96
  13. Историјат Епархије рашко-призренске и косовско-метохијске. rastko.rs
  14. Istorija srpskog naroda - Ruski uticaj među Srbima. rastko.rs
  15. Novopazarski zapisi Dubrovčanina Sima Budmanija iz 1734. godine. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)

Primjedbe uredi

  1. Zapis iz manastira Devič: "Tožde leto izide Topal Osman-paša tevtiš, diže se s Bosne i otide po Arnautluku, i mnogo Arnauta poseče, i popleni bez čisla, paki se ne vrati na Bosnu, no otide u Niš" - tj. u Carigrad za velikog vezira