1730
godina
- Ovo je članak o godini 1730.
Godina 1730 (MDCCXXX) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1700-e 1710-e 1720-e – 1730-e – 1740-e 1750-e 1760-e |
Godine: | 1727 1728 1729 – 1730 – 1731 1732 1733 |
Gregorijanski | 1730. (MDCCXXX) |
Ab urbe condita | 2483. |
Islamski | 1142–1143. |
Iranski | 1108–1109. |
Hebrejski | 5490–5491. |
Bizantski | 7238–7239. |
Koptski | 1446–1447. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1785–1786. |
• Shaka Samvat | 1652–1653. |
• Kali Yuga | 4831–4832. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4366–4367. |
• 60 godina | Yang Metal Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11730. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
- 29. 1. - Ana Ivanovna nakon smrti svog rođaka Petra II preuzima prijestolje i počinje vladati kao carica Rusije.
- 15. 5. - Britanski ministar vanjskih poslova Charles Townshend podnosi ostavku nakon čega njegov dotadašnji suradnik i prijatelj, a sada veliki suparnik, premijer Robert Walpole preuzima potpuni nadzor nad vladom postavši i de factom šefom britanske vlade, odnosno prvim premijerom u modernom smislu riječi.
- 1 - 7. 6. - Crkveno-narodni sabor u Beogradu: odbacuje se i druga deklaratorija, iz 1729, kojim se sužavaju srpske povlastice.[1]
- 24. 6. - Pobuna pokupskih kmetova na imanjima prepošta (glavara) zagrebačkoga Kaptola, Gori i Međureču, pridružili se biskupski kmetovi u susjedstvu, potaknuti od krajišnika Kostajničke i Zrinske krajine[2] (upoznali su kmetove između Kupe i Petrove gore sa regulamentom Kostajničke kapetanije iz 1728.[3]) - skršeni vojskom sljedeće godine.[4]
- 27. 7. - Umro mitropolit beogradski Mojsije, naslediće ga Vićentije Jovanović (1731-37).
- septembar - Katolički biskup u Beogradu Anton grof Thurn-Valsassina je dobio jednu bivšu džamiju za crkvu; ove godine su u gradu postavljeni još četvorica kanonika.[5]
- 30. 9. - 2. 10. - Ustanak Patrone Halila u Carigradu tokom koga janjičari na čelu sa Patronom Halilom osmanskog sultana Ahmeda III prisiljavaju na abdikaciju u korist njegovog nećaka Mahmuda I. Buna u Carigradu podstiče nerede i u unutrašnjosti Carstva.[6]
- septembar-oktobar - Pobuna na spahiluku Pakrac grofa Imbsena - slavonski komandant gen. Lokateli prvo istražuje a zatim guši pobunu.[7]
- 22. 10. - U Rusiji dovršena izgradnja Ladoškog kanala kojim su se spojile rijeke Neva i Svir.
- 25. 11. - Mahmud I daje pogubiti Patronu Halila i 7000 njegovih pristaša.
Kroz godinuUredi
- Obnovljena Stara pravoslavna crkva u Sarajevu.
- U Komogovini rađene dveri za crkvu u Obljaju.
- Gradi se crkva franjevačkog samostana u Subotici.
- Mirko Vujić iz Petrovaradinskog Šanca pokreće borbu protiv zlostavljačkih komorskih arendatora, ali će provesti četiri godine u tamnici.[8]
- Pečujsko-mohačko-sigetska episkopija spojena sa Budimskom - baranjski Srbi se osećaju sve slabije.[9]
- Iz Carigrada u Niš poslato 20 velikih i lakih tvrđavskih topova.[10]
RođenjaUredi
- 10. 3. - Vićentije Jovanović Vidak, karlovački mitropolit († 1780)
- ca. 16. 4. - Henry Clinton, britanski komandant u Severnoj Americi († 1795)
- 13. 5. - Lord Rockingham, britanski političar i premijer († 1782)
- 26. 6. - Charles Messier, astronom († 1817)
- 12. 7. - Josiah Wedgwood, osnivač keramičke firme († 1795)
- 27. 8. - Johann Georg Hamann, filozof († 1788)
- 17. 9. - Friedrich Wilhelm von Steuben, američki general († 1794)
- 24. 11. - Aleksandar Suvorov, ruski generalisumus († 1800)
- Kiril Živković, pakrački episkop († 1807)
SmrtiUredi
- 29. 1. - Petar II., ruski car (* 1715)
- 12. 2. - Luca Carlevarijs, pionir venecijanskih veduta (* 1663)
- 21. 2. - Benedikt XIII., papa (* 1649)
- 20. 3. - Adrienne Lecouvreur, glumica (* 1692)
- 22. 3. - Benedetto Pamphili, kardinal, pokrovitelj umetnosti (* 1653)
- 7. 7. - Olivier Levasseur, pirat (* 1688-90)
- 12. 10. - Frederik IV, kralj Danske i Norveške (* 1671)
- 16. 10. - Antoine de la Mothe Cadillac, istraživač Amerike (* 1658)
- 23. 10. - Anne Oldfield, glumica (* 1683)
- 1. 11. - Luigi Ferdinando Marsili, vojnik, naučnik (* 1658)
ReferenceUredi
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)