Foggia je glavni grad talijanske regije Apulije. Grad ima 147.036 stanovnika,[1] ali sa širom okolicom tj. provincijom Foggijom broji 626.072 stanovnika.[1] Od 1999. Foggia je i univerzitetski grad.

Foggia
Comune di Foggia
Ulica Trento u centru grada
Ulica Trento u centru grada
Koordinate: 41°27′N 15°32′E / 41.450°N 15.533°E / 41.450; 15.533
Država  Italija
Regija Apulija
Vlast
 - Gradonačelnik Franco Landella
Površina
 - Ukupna 507 km²
Visina 76
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 147.036
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 71100
Pozivni broj 0881
Službena stranica www.foggia
Karta
Foggia na karti Italije
Foggia
Foggia
Foggia na karti Italije

GeografijaUredi

Foggia leži u obalnoj ravnici Tavoliere delle Puglie, udaljena oko 25 km sjeverno od Jadranskog mora,[2] 135 km zapadno Barija i oko 380 istočno od Rima. Južno od grada izdižu se planine južnog kraka masiva Apenina. Grad leži na vrlo trusnom području, pa su česti potresi.

EtimologijaUredi

Grad je nazvan prema latinskoj riječi foveae što znači jama (danas se zovu foggie), pretpostavlja se da su se koristile ili za skladištenje žita, ili kao rezervari za vodu, za napajanje ovaca.[2]

HistorijaUredi

 
Centar grada

Arpi (grčki: Argos Hippion), prvi grad na području današnje Foggie, osnovali su grčki kolonisti, a nalazio se nešto sjevernije od današnjeg grada. Njegov je značaj nakon Drugog punskog rata u 3. vijeku pne. potpuno nestao.[2]

Foggia je bila jedna od omiljenih prijestolnica Fridrika II., kontraverznog cara Svetog Rimskog Carstva koji je porušio gradske bedeme nakon što je grad podržao papu u borbi s njim. Nakon tog perioda Foggia je bila pod vlašću Karla I., kralja Napulja i Sicilije, sve dok nije umro 1285.[2]

Od 1447. do 1806. Foggie je bila centar za prikupljanje poreza na ovce, jer su njihovi pastiri uvijek prolazili kroz Foggiu u svojim sezonskim selidbama sa planina na toplu morsku ravnicu (i obrnuto).[2] Nakon restauracije Kraljevine dviju Sicilija poslije Napoleonskih ratova, Foggia je postala centar karbonara (tajnog revolucionarnog društva) i oni su organizirali snažne pobune 1820., 1848. i 1860. protiv monarhije.[2]

Zauzimanje vojnog aerodroma pored Foggie 1943. bio je jedan od ključnih momenata za konsolidaciju saveznika u južnoj Italiji za Drugog svjetskog rata.[2]

ZnamenitostiUredi

Foggia je novo podignuti grad jer je dobrano porušena u potresu 1731. godine, a nakon toga i za Drugog svjetskog rata. Tako da su od Palače Fridrika II. ostala samo vrata. S druge strane, katedrala koju je počeo graditi još Vilijam II. u 12. vijeku, kasnije barokizirana, uspjela preživiti sve nedaće.[2] Kao i svaki drugi veći grad i Foggia ima muzeje, galerije, biblioteke i arhiv koji ima puno dokumenata o plaćanju poreza za ovce.[2]

PrivredaUredi

Foggia leži na magistralnoj željezničkoj pruzi BolognaBari, a povezana je željeznicom i sa Napuljem. Još i danas je grad (kao i u prijašnjim vjekovima) centar za trgovanje vunom, te centar bogatog poljoprivrednog kraja u kom se uzgaja pšenica, povrće, masline, grožđe, voće, duhan i sir.[2]

Pored najbrojnije prehrambene industrije, Foggia ima tvornicu celuloze i papira.[2]

Gradovi partneriUredi

Foggia ima ugovore o bratimljenju sa slijedećim gradovima::

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 "ITALY: Marche" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Italy-Puglia.html. Pristupljeno 4. 4. 2013. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 "Foggia" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/211938/Foggia. Pristupljeno 4. 4. 2013. 

Vanjske vezeUredi