17. 10.

17. oktobra/listopada (17. 10.) je 290. dan godine po gregorijanskom kalendaru (291. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 75 dana.

Događaji uredi

1744. — Umro italijanski graditelj violina Đuzepe Gvarneri, uz Antonija Stradivarija najveći majstor izrade klasičnih violina.
1787. — u Philadelphiji (SAD) 38 saveznih država potpisuje ustav.
1797. — ukinuta Venecijanska republika.
1842. — Rođen srpski političar, ekonomista i historičar Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije. Kao šef srpske diplomatije sa Austro-Ugarskom 1881. potpisao Tajnu konvenciju, kao ministar finansija uveo dinar kao novčanu jedinicu u Srbiji i metarski sistem mjera.
1855. — Henry Bessemer patentira postupak za proizvodnju čelika.
1888. — Thomas Edison patentirao Optički fonograf (prvi film).
1912. — Bugarska, Grčka i Srbija objave rat Osmanlijskom carstvu.
1917. — Prvo britansko bombardiranje Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
1990. — Prva službena utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije, protiv SAD-a na Maksimiru. Završilo 2:1 za Hrvatsku.
1990. — Osnovana u Sinju prva borbena zrakoplovna grupa koja je prerasla u zrakoplovni vod u sastavu 4. brigade ZNG-a, a imao je 6 pilota i 12 padobranaca. Utemeljivači prve borbene zrakoplovne grupe bili su Matko Raos, Ante Siniša Kozina, Mladen Krstulović, Zvonko Kovačević i Goran Kovačević .
1998. — uhapšen Augusto Pinochet, čileanski diktator.
2003. — Haški tribunal ratnog predsjednika Opštine Bosanski Šamac Blagoja Simića osudio na 17 godina zatvora, a njegove bliske saradnike Miroslava Tadića i Simu Zarića na osam, odnosno šest godina zatvora za zločine tokom rata u BiH.

Rođenja uredi

1760. — Saint-Simon (Henri de Saint-Simon), francuski rani socijalistički teoretičar (* 1825.).
1815. — Emanuel Geibel, njemački književnik.
1897. — Antun Zuppa (Antun Zupa), hrvatski slikar i grafičar
1897. — Cata Dujšin-Ribar, hrvatska slikarica (* 1994.).
1898. — Simon Vestdijk, holandski književnik.
1912. — Ivan Pavao I, rimski papa. (* 1978.).
1915. — Arthur Miller, američki književnik (* 2005.).
1917. — Mehmedalija Mak Dizdar, veliki bosanskohercegovački pjesnik.
1917. — Sumner Locke Elliott, australijski pisac.
1918. — Rita Hayworth, američka glumica.
1919. — Džao Dzjang, kineski političar.
1920. — Montgomery Clift, američki glumac.
1922. — Luíz Bonfá, brazilski gitarist i skladatelj bossa nove.
1948. — Robert Jordan, američki pisac.
1960. — Mladen Vojičić, bosanskohercegovački muzičar.
1963. — Sergio Goycochea, umirovljeni argentinski nogometaš.
1965. — Amir Kazić Leo, bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike.
1972. — Eminem, američki reper i glumac.
1977. — André Villas-Boas, portugalski nogometni trener.
1978. — Junior Lefevre, belgijsko-hrvatski karatist.
1979. — Kimi Räikkönen, finski vozač Formule 1.
1979. — Kostas Tsartsaris, umirovljeni grčki košarkaš.
1980. — Yekaterina Gamova, ruska odbojkašica.

. .

Smrti uredi

1744. — Giuseppe Guarneri, talijanski graditelj violina (* 1698.).
1757. — Rene Reaumur, francuski biolog i fizičar.
1849. — Frédéric Chopin, poljski skladatelj (* 1810.).
1887. — Gustav Robert Kirchhoff, njemački fizičar i kemičar (* 1924.).
1889. — Nikolay Chernyshevsky, ruski pisac, književni kritičar i revolucionar (* 1828.).
1929. — Vladimir Gortan, hrvatski politički djelatnik (* 1904.).
1934. — Santiago Ramon y Cajal, španjolski znanstvenik (* 1852.).
1967. — Pu Yi (Henry Pu Yi), posljednji kineski car i dvanaesti te posljednji vladar dinastije Qing. (* 1906.).
2005. — Ba Jin (Li Yaotang), (* 1904.).
2007. — Joey Bishop, američki tv-voditelj talk show programa (* 1918.).
2017. — Danielle Darrieux, francuska glumica (* 1917.).

.

Blagdani uredi

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar