< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1918. | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | > | >>

Godina 1922 (MCMXXII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju.

1922. po kalendarima
Gregorijanski 1922. (MCMXXII)
Ab urbe condita 2675.
Islamski 1340–1341.
Iranski 1300–1301.
Hebrejski 5682–5683.
Bizantski 7430–7431.
Koptski 1638–1639.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1977–1978.
Shaka Samvat 1844–1845.
Kali Yuga 5023–5024.
Kineski
Kontinualno 4558–4559.
60 godina Yang Voda Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11922.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1922:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 1. 1.? - Zakon o prinudnoj nagodi (poravnanju) van stečaja proširen sa Hrvatske-Slavonije na Srbiju, kako bi se izbegao moratorijum na dugove.
  • 3. 1. - Obustavljen saobraćaj na više pruga u Kraljevini SHS zbog nedostatka uglja. Takođe, većina pragova je dotrajala, treba ih zameniti šest miliona, mnogi mostovi su privremeni, stanice neadekvatne, nedovoljno vagona i lokomotiva.[1]
  • januar - Istočnokarelijski ustanak: kontranapad Crvene armije razbija glavnu grupu finskih i karelskih trupa - sukob Sovjeta i crvenih Finaca sa karelskim ustanicima i finskom vojskom će biti okončan do marta.
  • 6 - 13. 1. - Konferencija u Kanu: predloženo da se umanje nemačke reparacije u zamenu za britanske garancije Versajskog ugovora, što izaziva nezadovoljstvo javnog mnenja u Francuskoj.
  • 7. 1. - Skupština Irske Republike podržala Anglo-irski ugovor sa 64 prema 57 (potvrđeno na formalnom sastanku 14. januara).
  • 8. 1. - Izbori u Republici Srednjoj Litvi (Vilniuski region) na koje najviše izlaze Poljaci a Litavci ih bojkotiraju.
  • 9. 1. - U Sinaji objavljena veridba kralja SHS Aleksandra i rumunske princeze Marije, svečani dočeka kralja u Beogradu 12-og.
  • 11. 1. - Rifski rat: Španci povratili pozicije na marokanskom priobalju, nalaze leševe poginulih prošle godine kod Annuala.
  • 12. 1. - Francuski premijer Aristide Briand odstupa u korist Raymonda Poincaréa (do 1924), konferencija u Kanu je raspuštena.
  • 13. 1. - Gen. Milutin Vučinić predsednik crnogorske vlade u egzilu nakon gen. Anta Gvozdenovića, ali Gvozdenović se vraća već poslije mjesec dana a vlada je ukinuta u julu.
  • 14. 1. - Hrvatski blok usvojio memorandum namenjen Đenovskoj konferenciji.[2]
  • januar - Ukinute plemićke titule u Kraljevini SHS?[3]
  • 16. 1. - Michael Collins postaje predsednik Privremene vlade Irske Slobodne Države (tj. Južne Irske) i komandant Nacionalne armije.
  • 16. 1. - "Gavranova" afera u francuskom mestu Tulle: kolektivnim diktatom je otkrivena žena koja je od 1917. poslala preko stotinu anonimnih pisama, koja su uzbudila grad i postala nacionalna vest. (→ fr)
 
Britanska imperija 1921.

Februar/Veljača uredi

 
Papa Pio XI. (1922-39)

Mart/Ožujak uredi

 
Šuhovljev toranj (2006)
  • 19. 3. - "Politika" javlja da su prve grupe kačaka, ove sezone, prešle albansku granicu, kod Babaj Boksa.[11]
  • 19. 3. - Sa novoizgrađenog Šuhovljevog tornja u Moskvi, visine 160 m, počele radio emisije.
  • 20. 3. - U službu ulazi USS Langley, prvi nosač aviona Ratne mornarice SAD.
  • 21. 3. - Finsko-sovjetski sukob okončan potpisivanjem sporazuma o nepovredivosti granica (još jedan sporazum 1. juna).
  • 21. 3. - Hrvatski blok je dostavio memorandum stranim vladama.[12] Memorandum Hrvatskog bloka (Stjepan Radić) Međunarodnoj konferenciji u Đenovi - želja za internacionalizacijom hrvatskog pitanja (pominje se i 25. 3.).
  • 22. 3. - Poljski Sejm odobrio prošlomesečni zahtev Sejma Republike Srednje Litve (Vilniuski region) za priključenje Poljskoj.
  • 22. 3. - "Dalmacija pred glađu": cene namirnica su najviše u državi, a vino je neprodato zbog previda u trgovačkom ugovoru sa Čehoslovačkom i dr.[13] (u aprilu: "Dalmacija gladuje"[14]).
  • 24. 3. - Lazarevački zemljotres je jak potres u Srbiji, epicentar kod sela Venčane (M 6.0, Int. IX); najjači naknadni udar 1. aprila.
  • 24. 3. - Vlada KSHS odlučila da prizna nezavisnost Albanije.
  • 24. 3. - Ubistvo McMahonovih u Belfastu: nepoznati policajci upali u kuću te ubili 6 i ranili dvojicu muškaraca iz katoličke porodice, dan nakon što je IRA ubila dvojicu policajaca.
  • 25. 3. - Udruženje bivših austrougarskih oficira, čiji je predsednik odnedavno Salis-Sevis, okupacioni guverner u Beogradu, drži zabavu u zgradi Hrvatskog sokola. Ispred se okupila (jugoslovenska) nacionalistička omladina - dolazi do sukoba i pucnjave.[15] Blokaška omladina sutradan remeti nacionalistički zbor.[16]
  • 25. 3. - Osnovana Brazilska sekcija Komunističke Internacionale (od 1962. KPB).
  • 26. 3. - Grupa oficira IRA-e na čelu sa Rory O’Connorom objavljuje da ne priznaje irsku skupštinu Dáil koja je prihvatila Anglo-irski ugovor.
  • 26. 3. - Londonska konferencija, druga faza: saveznici predlažu Turskoj olakšane uslove ugovora iz Sèvresa, što ova svejedno odbija.
  • 27. 3. - 2. 4. - XI kongres RKP(b), kraj "Radničke opozicije".
  • 28. 3. - Dvojica ruskih ekstremnih desničara pokušala atentat na Pavela Miljukova u Berlinu - ubijen Vladimir Dmitrijevič Nabokov, otac književnika.
  • 31. 3. - Stupa na snagu Anglo-irski ugovor, potpuno sproveden u decembru.

April/Travanj uredi

  • 1. 4. - Sinod SPC primio od Vaseljenske patrijaršije kanonsko pismo i tomos o priznanju patrijaršijskog ranga srpske crkve i prisajedinjenju eparhija koje su ranije bile pod jurisdikcijom VP.[17])
  • 1. 4. - Bivši austrougarski car Karlo umro na Maderi. Glava doma Habsburga postaje 10-godišnji Otto (do 2007), udova Zita ubrzo prelazi u Španiju sa decom.
  • 1. 4. - Ubistva u ulici Arnon: policajci ubili šestoricu katolika u Belfastu.
  • 2. 4. - Rumunska kraljica Marija stigla u posetu Beogradu.
 
Staljin, generalni sekretar RKP(b)
  • 3. 4. - Na Lenjinovu sugestiju, Josif Staljin postaje generalni sekretar Ruske komunističke partije (boljševika).
  • 7. 4. - Skandal Teapot Dome: sekretar unutrašnjih poslova SAD iznajmio privatnicima mornaričke naftne rezerve na mestu Teapot dome, iz čega će se izroditi korupcijski skandal, najveći do Votergejta 1972-74.
  • 7. 4. - Prvi sudar dva aviona u vazduhu, dva putnička dvokrilca iznad Francuske.
  • 10. 4. - 19. 5. - Đenovska konferencija o monetarnoj politici, obnovi Evrope i odnosima sa sovjetskom Rusijom.
  • 10. 4. - 18. 6. - Prvi Zhili–Fengtianski rat za kontrolu Pekinga, pobeđuje klika Zhili (Cao Kun i Wu Peifu), dok se Zhang Zuolinova Fengtianska klika povlači u Mandžuriju.
  • 13. 3. - 12. 4. - Treće suđenje Roscoe Arbuckleu se okončava oslobađajućom presudom i pismenim izvinjenjem porote - ali glumčeva karijera i finansije su upropašćeni.
  • 12. 4. - Velike poplave oko Ohridskog jezera.
  • 14. 4. - Irski republikanci protivni Anglo-irskom ugovoru zauzeli zgradu Four Courts u Dablinu.
  • 16. 4. - Potpisan Rapalski ugovor između Nemačke i sovjetske Rusije - uspostavljeni diplomatski odnosi, oproštene ratne štete. Kraj potpune izolacije dve sile, izazov versajskom poretku. Več počinje vojna saradnja dve zemlje: fabrike i poligoni u Rusiji za nemačko tehničko znanje.
  • 16. 4. - Centralni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije glasao sa 36:13 za struju Mehmeda Spahe, protiv grupe Maglajić-Karamehmedović - povratak autonomističkom programu.[18]
  • 18. 4. - Niz eksplozija i višednevni požari od nekoliko stotina vagona municije pored železničke stanice u Bitolju - 10 poginulih i 12,5 miliona dinara štete.[19]
 
Oblasti KSHS
  • 23. 4. - Pedesetak vojnika Hrvata pokušalo pobunu u pljevaljskom garnizonu, želeći da se vrate u Hrvatsku, jedan poginuo[20] - kolovođe osuđene na tri godine zatvora u maju 1923[21].
  • 24. 4. - Između Engleske i Egipta uspostavljen prvi deo Imperijalnog bežičnog lanca, komunikacione mreže između britanskih poseda.
  • 24. 4. - Lenjinu iz ramena uklonjen metak koji je Fani Kaplan ispalila 1918.
  • 26. - 28. 4. - Dunmanwayska ubistva: na jugu Irske ubijena 13-orica muškaraca i dečaka protestanata.
  • 27. 4. - Uredba o podeli Kraljevine SHS na 33 oblasti, kojima je na čelu veliki župan, predstavnik vlade (do njihovog organizovanja ostaju okruzi u Srbiji, okružja u BiH i županije u Hrvatskoj i Vojvodini).
  • 27. 4. - Proglašena Jakutska ASSR unutar Ruske SFSR (od 1992. JASSR je Republika Saha (Jakutija) unutar RF). Deo teritorije je pod kontrolom Belih Rusa (Jakutska pobuna).
  • 29. 4 - 3. 5. - Sovjetske vlasti šalju oružje, municiju i novac Turskoj.

Maj/Svibanj uredi

 
Lincolnov memorijal

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • 1. 6. - Boljševička vojska nanela poraz snagama basmačestva pod Ismail Enver pašom.
  • 1. 6. - Osnovano Kraljevsko alstersko redarstvo (od 2001. Policijska služba Severne Irske).
  • 3. 6. - Prva britanska Bela knjiga o Palestini, nazvana Churchillova: predviđeno ograničenje teritorije jevrejskog nacionalnog doma (Transjordanija će pripasti emiru Abdulahu), kao i useljavanja Jevreja.
  • 5. 6. - Ministar finansija KSHS potpisao ugovor o zajmu od 100 miliona dolara sa američkim Blerovim sindikatom banaka, za građenje železnica i pristaništa (100 miliona iz 1922. je ekvivalentno 1,7 milijardi dolara 2022).[27]
  • 6. 6. - U Ruskoj SFSR osnovan Glavlit (Glavna uprava zaštite državnih tajni u štampi), bavi se cenzurom i sprečavanjem objavljivanja poverljivih informacija (prvi direktor Pavel Lebedev-Poljanski).
  • 6. 6. - Ponovo otvorena zgrada Narodnog pozorišta u Beogradu.
  • 7. 6. - Otvorena peta jugoslovenska umetnička izložba: oko 800 radova u prostorijama Druge beogradske gimnazije.
 
Aleksandar i Marija
  • 8. 6. - Venčanje kralja Aleksandra i rumunske princeze Marije.
  • 8. 6. - Povodom kraljevskog venčanja, jugoslovenska fudbalska reprezentacija odigrala prvu međunarodnu utakmicu na svom terenu (FK "Soko", kasniji FK BASK), sa Rumunijom (RTS Vremeplov).
  • 8. 6. - Sukob između "frankovaca i nacionalističke omladine" u Zagrebu, ima ranjenih iz revolvera. Zatim nemiri i 10. i 11. 6..[28]
  • 8. 6. - Počinje Moskovsko suđenje eserima, članovima centralnog komiteta socijalističkih revolucionara, jedan od prvih montiranih procesa u sovjetskoj Rusiji.
  • 10. 6. - Prva italijanska regrutacija u Opatiji, fašisti napadaju Hrvate regrute, takođe i u Voloskom. Zapaljen narodni dom "Zora".[29]
  • 11. 6. - U SAD prikazan dugometražni dokumentarac Nanook of the North.
  • 15. 6. - Zemaljska skupština JMO: pobjeda Spahove frakcije nad Maglajlićevom.
  • jun - Hiperinflacija u Vajmarskoj republici: pošto konferencije nemaju rešenja za reparacije, dolazi do hiperinflacije - kurs marke ide od 320 do 7.400 za dolar u decembru, index troškova života raste sa 41 na 685.
  • 20. 6. - Poljska vojska ulazi u šleske Katowice, u skladu sa prošlomesečnim sporazumom.
  • 21. 6. - Novi izborni zakon u KSHS favorizuje jače stranke.
  • 21. 6. - Herrinski masakr: u sukobima između rudara štrajkača i štrajhbrehera u Herrin, Illinois gine 23 ljudi.
  • 22. 6. - Agenti IRA-e ubili u Londonu feldmaršala i poslanika Henryja Wilsona.
  • 24. 6. - Ubijen nemački ministar inostranih poslova Walther Rathenau, počinitelji su iz ultranacionalističke Organizacije Consul. Oni su ranije tokom meseca pokušali ubiti i socijaldemokratskog političara Philippa Scheidemanna, jedan njihov član je i Hans Ulrich Klintzsch, komandant SA.
  • 24. 6. - Japanska intervencija u Sibiru: pod pritiskom domaćeg mnenja i velikih troškova, Japan objavljuje da će se povući iz Sibira, sem Sahalina (Vladivostok napuštaju 15. oktobra).
  • 24. 6. - Hitler započeo jednomesečnu zatvorsku kaznu zbog prošlogodišnjeg napada na bavarskog secesionistu Otta Ballerstedta.
  • 26. 6. - Presuda na suđenju bugarskim komitima i pomagačima u Skoplju: pet smrtnih presuda, 84 robije od čega sedam na 20 godina, 83 oslobođeni. Komitske čete su aktivne ovih dana i beleži se više ubistava.[30]
  • 27. 6. - Louis II je novi knez Monaka (do 1949).
  • 28. 6. - Irski građanski rat između pristalica i protivnika sporazuma sa Britancima o Irskoj Slobodnoj Državi počinje Dablinskom bitkom, napadom Privremene vlade na zgradu Four Courts.
  • 28. 6. - Francuski mandat u Siriji i Libanu: udruživanjem država Damask, Alep i Latakija (Alavitska) formirana Sirijska federacija, sa glavnim gradom u Homsu. Država Druza ostaje zasebna do 1936.
  • 30. 6. - Stupio na snagu novi Dunavski statut, koji reguliše transport na Dunavu.

Jul/Juli/Srpanj uredi

  • 1. 7. - Počeo veliki štrajk železničarskih radnika u SAD - slomljen do septembra nakon nasilja i oštrih mera.
  • 3. 7. - Uveče pokušano izazivanje iskliznuća voza Beograd - Zagreb, kod Kuzmina.[31]
  • 3 - 17. 7. - Prva zemaljska konferencija KPJ u Beču - rasprava o uzrocima poraza nakon Obznane.
  • 5. 7. - Na Međuvladinoj konferenciji o certifikatima identiteta za ruske izbeglice u Ženevi odlučeno da se izdaju tzv. Nansenovi pasoši - narednih par decenija oko 450.000 apatrida dobilo ove dokumente.
  • 5. 7. - Prvi izbori sa univerzalnim pravom glasa u Holandiji, uključujući žene.
  • 5 - 6. 7. - Tzv. Pobuna 18-orice u tvrđavi Kopakabana, prvi čin tenentizma, pokreta mlađih oficira u Brazilu.
  • 6. 7. - Fašisti Roberta Farinaccija okupirali Kremonu.
  • 6. 7. - Kraljevim ukazom, Spasoju Stejiću je smrtna kazna zamenjena sa 20 godina u teškom okovu.
  • 9. 7. - Johnny Weissmuller je prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minuta.
  • 13. 7. - Ukinuta crnogorska vlada u egzilu.
  • 14. 7. - Anarhista pucao na povorku francuskog predsednika Milleranda, ali na potpuno pogrešna kola.
  • jul - Nakon prošlomesečnih izgreda, zagrebačka policija zatvorila "Hrvatsko sokolsko društvo" i "Hrvatsku ženu" (rad im je ponovo dozvoljen vladinom odlukom sledećeg januara).[32]
  • 19. 7. - Pad Factine vlade u Italiji, ali pošto niko ne može sastaviti novu, novi Factin kabinet je ustoličen 1. avgusta.
  • 20. 7. - Bivši nemački Togoland i formalno podeljen na Britanski i Francuski Togoland, prema mandatu Društva naroda (Britanski je od 1957. deo Gane a Francuski je od 1960. nezavisni Togo).
  • 21. 7. - Reagujući na Rathenauovo ubistvo, u Nemačkoj donesen Zakon za zaštitu republike.
  • 22. 7. - Narodna skupština KSHS je usvojila Blerov zajam - opozicija nije učestvovala u glasanju, radikalski disidenti su tvrdili da im je nuđen novac za glasanje (ugovor je potpisan 10. avgusta).
    • KSHS zaklјučila Blerov zajam od 100 miliona dolara na američkom finansijskom tržištu za gradnju Jadranske železnice i popunu kase - iskorišćeno 46 miliona, od pruge se odustalo[33] (pruga je trebala da ide trasom Beograd-Višegrad-Kotor, što je izmenjeno 1924[34]).
  • 24. 7. - Društvo naroda ratifikovalo mandate za Palestinu i za Siriju. Na istom zasedanju, savet je utvrdio miroljubive namere bugarskih suseda, nakon što je Bugarska tražila komisiju za ispitivanje prilika na granicama.
  • 26 - 27. 7. - Fašista Italo Balbo je zauzeo Ravenu povodom ubistva jednog fašiste - dolazi do krvavih nereda, zapaljen je hotel, sedište socijalista.
  • 27. 7. - U RSFSR osnovana Čerkeska (Adigejska) autonomna oblast (od 1991-92. Republika Adigeja unutar RF).
  • 28. 7. - Tripolitanske plemenske vođe ponudile vlast kirenaičkom emiru Idrisu al Sanusiju - ovaj se premišlja jer će time izazvati neprijateljstvo Italije, pristaje u novembru, ali ubrzo odlazi u Egipat.
  • 30. 7. - Dodatak Programu HRSS: suverena Hrvatska u konfederaciji sa Srbijom.
  • 31. 7. - 7. 8. - Savez rada organizovao u Italiji generalni štrajk protiv fašističkog nasilja ali je suzbijen.

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Michael Collins
  • 2. 8. - Swatow-ski tajfun pogodio kineski grad Shantou u provinciji Guangdong, najmanje 50.000 mrtvih.
  • 3. 8. - Sukobi između fašista i socijalista u Milanu, zapaljena zgrada socijalističkih novina Avanti!.
  • 4. 8. - Crvena konjica ubila Enver-pašu blizu Dušanbea.
 
Novčanica od 10 dinara
 
Front u Turskoj avgusta 1922. (plavo)
  • 28. 8. - Čileanski parobrod Itata potonuo u oluji, preko 400 mrtvih.
  • 30. 8. - Grci potučeni u Bici kod Dumlupinara, beže 400 km do Smirne, možda polovina vojnika u Anadoliji će biti izbačena iz stroja.
  • 31. 8. - Čehoslovačka i Kraljevina SHS obnovili savez iz 1920. - osnova Male Antante.
  • leto - Suša je izazvala glad u Dalmaciji, Crnoj Gori i Hercegovini.[35]

Septembar/Rujan uredi

  • 4. 9. - Ministarstva pravde i unutrašnjih dela naređuju da se od zemljorednika u Dalmaciji naplati dohodak u korist posednika, koji nije naplaćivan četiri godine - kasnije tokom meseca dolazi do nereda u nekoliko mesta.[36]
  • 5. 9. - U Kaliforniji umrla Sarah Winchester, čime posle 38 godina prestaje gradnja Winchester Mystery House-a.
  • 9. 9. - Turci ušli u Smirnu/Izmir, čime je grčko-turski rat praktično okončan.
  • 9. 9. - Dvanaest slučajeva velikih boginja u Beogradu, naređeno "pelcovanje" radnika i učenika.
  • 9 - 28. 9. - Finansijski komitet Društva naroda zadužen za ekonomski spas Austrije. (→ fr)
  • 10. 9. - Kongres javnih radnika u Zagrebu - za Jugoslaviju, traži se revizija ustava. Pošto je prisutan i Ljuba Davidović, dolazi do sukoba sa Pribićevićevom strujom u Demokratskoj stranci.
  • 10. 9. - Prikazan prvi kratki komični film iz serijala Our Gang - 220 filmova do 1944.
  • 11. 9. - U Jerevanu ratifikovan Karski ugovor - Turska dobija Karsku oblast, koju većinom već drži pod kontrolom.
  • 12. 9. - Pola Negri (Apolonia Chalupec), stigla je u New York, kao prva evropska zvezda koja je potpisala ugovor u SAD, sa Paramountom.
  • 13. 9. - Počinje Veliki požar u Smirni, početak etničkog čišćenja i genocida u Turskoj.
  • 13. 9. - U El Aziziji, Libija, izmereno 58 °C u hladu.
  • 15. 9. - Çanakkaleska kriza: neki britanski političari razmišljaju o ratu sa Turcima koji se približavaju neutralnoj zoni u Çanakkaleu i Carigradu - nemaju podršku, čak ni od Kanade.
  • 16. 9. - Trans-jordanski memorandum: Društvo naroda odlučilo da će Transjordanija imati administraciju nezavisnu od Palestine, na čelu sa Abdulahom I; granica je reka Jordan.
  • 16. 9. - Novim trgovinskim ugovorom omogućen izvoz vina u Čehoslovačku i piva u KSHS.[37]
  • 17. 9. - U Beratu proglašena autokefalnost Albanske pravoslavne crkve, što Vaseljenska patrijaršija priznaje 1937.
  • 18. 9. - Mađarska ušla u Društvo naroda (povukla se 1939).
  • 19. 9. - Dragoljub Milovanović, sekretar Centralne uprave SKOJ-a, ubijen prilikom pokušaja povratka iz Austrije u Jugoslaviju. Sima Marković se vratio iz Austrije noću 21/22. 9.[38]
  • 22. 9. - U SAD usvojena Fordney–McCumberova carina, koja povišava stope na mnoge industrijske i poljoprivredne proizvode.
  • 24. 9. (11. 9. po j.k.) - Pokret 11. septembra u Grčkoj: vojna pobuna protiv kralja.
  • 27. 9. - Grčki kralj Konstantin I abdicirao i napustio zemlju, za novog kralja proglašen njegov sin Đorđe II (vl. 1922-24. i 1935-47.).
  • 29. - 30. 9. - Filozofski brod: prvi prevoz nepoćudnih intelektualaca iz SSSR u Nemačku - s još jednim brodom u novembru 160 ljudi, a ukupno ove godine proterano 225 intelektulaca (egzil umesto egzekucije - Lenjinova ideja).

Oktobar/Listopad uredi

 
Koburška značka
 
Benito Musolini nakon Marša na Rim

Novembar/Studeni uredi

  • 1. 11. - Velika nacionalna skupština Turske ukinula sultanat, poslednji sultan Mehmed VI. odlazi u progonstvo 17. novembra.
  • 1. 11. - Stupa na snagu Stevensonov plan: ograničenje britanske proizvodnje kaučuka na Cejlonu i u Malaji radi podizanja cena - Holanđani će uvećati proizvodnju u Indoneziji i preuzeti većinu američkog tržišta.
 
Ulaz u Tutankamonovu grobnicu (KV62)
  • 4. 11. - Otkriven ulaz u Tutankhamonovu grobnicu (Howard Carter, Lord Carnarvon i dr. ušli unutra 26. 11.).
  • 5. 11.? - Nota Ankarske vlade zahteva povlačenje saveznika iz Carigrada.
  • 9. 11. - Bugarski premijer Stambolijski u poseti Beogradu.
  • ca. 11. 11. - Međunarodna komisija za razgraničenje KSHS i Albanije je završila rad na poslednjem sektoru, Skadarsko jezero - Đeravica, čime je omogućeno ukidanje neutralne zone.[43]
  • 11. 11. - Razorni Vallenarski zemljotres u Čileu, cunami opažen širom Pacifika, nekoliko stotina mrtvih.
  • 11. 11. - Skupština KSHS usvojila kredit za vojni materijal od 800 miliona dinara.
  • 14. 11. - Komercijalna British Broadcasting Company počinje emitovanje (od 1926. to je British Broadcasting Corporation sa kraljevskom poveljom).
  • novembar - Grčka vlada ratifikovala konvenciju o tranzitnoj trgovini preko Soluna i srpskoj/jugoslovenskoj slobodnoj zoni, iz 1914.[44] (tj. u decembru?[45]).
  • novembar - Vrhunac Gruzijske afere, sukoba između lokalnih i moskovskih gruzinskih boljševika.
  • novembar - Pripadnici nacističkog Sturmabteilunga prvi put dobijaju uniforme - još uvek nisu smeđe, košulje te boje su uvedene 1924.
  • 15. 11. - Dalekoistočna Republika priključena Ruskoj SFSR.
  • 15. 11. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, prvi nakon odlaska Irske: većina za konzervativce, veliki napredak laburista, koji postaju glavni takmac torijevcima, umesto liberala.
  • 15. 11. - Arthur Bernardes je novi predsednik Brazila (do 1926), mandat u senci revolucionarnih pretnji.
  • 18. 11. - HSP-F (frankovci) prekidaju pregovore sa demokratama.
  • 18. 11. -   Mahmud Barzanji proglasio Kraljevinu Kurdistan oko Sulejmanije u Iraku, Britanci ga porazili 1924.
  • 19. 11. - Abdul Medžid II. izabran za kalifa (položaj ukinut 1924.).
  • 21. 11. - Prvi zvanični sastanak Lozanske konferencije o zameni sporazuma iz Sevra sa Turskom.
  • 24. 11. - Zemljotres kod Osijeka (M 5.3, Int. VII-VIII).
  • 24. 11. - Književnik i protivnik Anglo-irskog ugovora Robert Erskine Childers streljan u Dablinu zbog posedovanja oružja.
  • 25. 11. - Frankovci izbačeni iz Hrvatskog bloka, Radić ih optužuje da su veleizdajnici koji su želeli priključiti Hrvatsku Mađarskoj.
  • 25. 11. - Italijanski parlament dao Musolinijevoj vladi vanredna ovlašćenja za finansijsku i administrativnu reorganizaciju do kraja 1923.
  • 25. 11. - Turske vlasti preuzimaju Jedrene, a čitavu Istočnu Trakiju do kraja meseca.
  • 27. 11. - Sneg u Dubrovniku i Splitu.[46] Snežnom burom je naročito pogođena Zagora, stradavaju stoka i ljudi,[47] u Kijevu se smrzlo šest čobana.[48]
  • 28. 11. - Suđenje šestorici za veleizdaju u Grčkoj: petorica visokih političara i jedan general osuđeni i streljani istog jutra.
  • 29. 11. - Ljuba Davidović prihvata uslove Hrvatskog bloka, ako ovi prekinu bojkot skupštine (ali oni to još ne žele).
  • 29. 11. - U Rlevcima kod Velesa ubijene vojvode VMRO Ilija Kušev, Ivan Gošev i Mane Kratovski.[49]

Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 12. - U sovjetskoj Rusiji stupio na snagu Zemljišni zakon, žene na papiru dobile jednaka prava.
  • 1. 12. - Blizu Tolosa kod Podgorice uhvaćena razbojnička družina Vuka Radovića.
  • 2. 12. - Pad koalicione radikalno-demokratske vlade KSHS, s obrazloženjem da su demokrate vodili pregovore sa Hrvatskim blokom.
 
Neutralne zone na iračkoj i kuvajtskoj granici sa Saudijom
 
Ahmet Zogu
  • 3. 12. - Ahmet Zogu dolazi na čelo albanske vlade (zatim predsednik 1925-28 i kralj 1928-39).
  • 4. 12. - VMRO pod Todorom Aleksandrovim digao ustanak oko Ćustendila u Bugarskoj. Posle neuspeha se navodno sklonio sa još nekim komitama u bregalnički okrug KSHS, vlasti su ga ucenile za sto hiljada dinara.[50]
  • 4. 12. - Grčki princ Andrija, kome je oproštena smrtna kazna, napušta zemlju britanskim brodom - s njime je i 1,5-godišnji Filip, budući britanski princ.
  • 4. 12. - Ministar saobraćaja prihvatio raskid ugovora sa Srpskim brodarskim društvom, koje se likvidira (radionica Brodarskog sindikata na Čukarici izgorela 21. 12., moguće podmetnutim požarom; novi ministar produžio ugovor sa sindikatom za godinu dana[51]).
  • 5. 12. - Seljaci pljačkaju u Sofiji i napadaju opozicionare.[52]
  • 6. 12. -   Ratifikacijom Anglo-irskog sporazuma i stupanjem na snagu irskog ustava okončana Irska Republika, a ustanovljena Irska Slobodna Država, dominion pod britanskim suverenom (republika od 1937).
  • 7. 12. - Podela Irske: Severna Irska glasala za izuzeće iz Irske Slobodne Države.
  • ca. 8. 12. - Pruga Skoplje-Gostivar-Ohrid prekinuta zbog snežnih smetova.[53] Javlja se 27. 12. da su vukovi pojeli tri vojnika na putu Ohrid - Bitolj i dvojicu Cigana-muzičara između Konjara i Aleksandrovca kod Skoplja. O "nezapamćenim" snežnim nepogodama se javlja i iz Crne Gore i BiH (npr. 13 mrtvih u srezu Livno ca. 12-16. 12.). Nastavlja se glad u Dalmaciji i drugim pasivnim krajevima.
  • 11. 12. - Londonska konferencija o reparacijama prekinuta jer nije bilo sporazuma - nastavlja se u januaru.
  • decembar - Pošto je komisija obavila razgraničenje Albanije i KSHS od Koraba do Ohridskog jezera, neutralna zona je 15. 12. sužena na 500 metara (?). Put Struga-Debar je ostao KSHS, kao i sela Spas, Banište, Hete.[54]
  • 15. 12. - Lenjin doživeo drugi moždani udar zbog koga se povlači iz aktivne politike; sastavlja "testament".
  • 16. 12. - Nikola Pašić formirao homogenu, manjinsku, radikalsku vladu, bez Pribićevićevih demokrata; raspisani izbori za 18. mart (prvi put ministar: Milan Stojadinović, finansije).
  • 16. 12. - Prvi predsednik Poljske republike Gabriel Narutowicz ubijen samo pet dana nakon stupanja na položaj, počinitelj je desničarski slikar Eligiusz Niewiadomski. Za novog predsednika je izabran Stanisław Wojciechowski (do 1926), a Józef Piłsudski raniji naczelnik zemlje je na čelu generalštaba (do 1923, vraća se na vlast pučem 1926).
  • 16. 12. - Bačena bomba na auto bugarskog ministra unutrašnjih poslova Rajka Daskalova, nije povređen.
  • decembar - Emir Kirenaike Idris odlazi u Egipat, otpor Italijanima na čelu sa Omarom al-Mokhtarom traje do 1931. (Idris će biti kralj Libije 1951-69).
  • 18. 12. - Torinski masakr: fašisti zapalili sedište sindikata u Torinu, ubili 11 komunista i sindikalaca.
  • 22. 12. - Balgijski senat odbacio predlog zakona za uvođenje flamanskog jezika na univerzitete; frankofoni studenti su štrajkovali prethodnog dana i sprečili ulazak flamanskih.
  • ca. 22. 12. - Odmetnici upali u Vusanje kod Andrijevice, predali se nakon borbe sa žandarmima.
  • 26. 12. - Nemačke reparacije: nakon mnogih drugih propuštenih isporuka, nije isporučena kvota drveta, saveznici se slažu da je to bilo u lošoj veri. Ovo vodi franko-belgijskoj Okupaciji Rura sledećeg meseca.
  • 27. 12. - Stupio u službu prvi namenski građeni nosač aviona, japanski Hōshō,
  • 30. 12. -   Potpisan Ugovor o obrazovanju SSSR, prve članice su Ruska SFSR, Ukrajinska i Beloruska SSR i Zakavkaska SFSR. Lenjin je prvi predsednik Saveta narodnih komesara (premijer).

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak – April/Travanj uredi

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1922.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Nobelova nagrada za 1922. godinu uredi

Reference uredi

  1. "Politika", 24. jan. 1922
  2. "Politika", 8. feb. 1922
  3. "Politika", 14. jan 1922 - "Šta se govori?"
  4. "Politika", 25. jan. 1922
  5. "Politika", 6. feb. 1922
  6. "Politika", 11. feb. 1922
  7. "Politika", 25. feb. 1922
  8. Robert Conquest (1987). The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-famine. Oxford University Press. str. 201–. ISBN 978-0-19-505180-3. 
  9. "Politika", 3. mart 1922, str. 1-2
  10. Tasic, Dmitar. Paramilitarism in the Balkans: Yugoslavia, Bulgaria, and Albania, 1917-1924, p. 149
  11. "Politika", 21. mart 1922
  12. "Politika", 23. mart 1922, str. 2
  13. "Politika", 22. mart 1922, str. 3
  14. "Politika", 28. apr. 1922
  15. "Politika", 26. mart 1922, str. 7
  16. "Politika", 28. mart 1922
  17. 88 godina od osnivanja SPC. pescanik.net
  18. "Politika", 18. apr. 1922, str. 2
  19. "Politika", 24. maj 1922, str. 4
  20. "Politika", 27. april 1922, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 9.11.2015.)
  21. "Politika", 15. maj 1923
  22. "Politika", 24. maj 1922
  23. "Politika", 25. maj 1922, str. 3
  24. Politika, 31. 5. 1922, str. 2. digitalna.nb.rs
  25. "Politika", 30. maj 1922, str. 2
  26. "Politika", 31. maj 1922, str. 3
  27. "Politika", 17. jun 1922
  28. "Politika", 12. jun 1922, str. 5
  29. "Politika", 14. jun 1922, str. 3
  30. "Politika", 9. jul 1922, str. 4
  31. "Politika", 6. jul 1922, str. 4
  32. "Politika", 18. jan. 1923
  33. Gnjatović, Dragana. DUŽNIČKI TERET KRALJEVINE JUGOSLAVIJE U VREME VELIKE SVETSKE EKONOMSKE KRIZE scindeks-clanci.ceon.rs
  34. "Politika", 21. dec. 1939
  35. "Politika", 4. sept. 1922, str. 5
  36. "Politika", 23, 25, 27. sept. 1922
  37. "Politika", 16. sept. 1922
  38. "Politika", 30. sept. 1922
  39. Andrew Rossos (1 September 2013). Macedonia and the Macedonians: A History. Hoover Press. str. 161–. ISBN 978-0-8179-4883-2. 
  40. "Politika", 31. okt. 1922
  41. "Politika", 31. oktobar 1922, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)
  42. "Politika", 1. nov. 1922
  43. "Politika", 12. nov. 1922
  44. "Politika", 20. nov. 1922, str. 6
  45. "Politika", 10. dec. 1922, str. 9
  46. "Politika", 3. dec. 1922
  47. "Politika", 10. dec. 1922
  48. "Politika", 13. dec. 1922
  49. "Politika", 2. dec. 1922
  50. "Politika", 22. dec. 1922
  51. "Politika", 4. jan. 1923
  52. "Politika", 7. dec. 1922
  53. "Politika", 15. dec. 1922
  54. "Politika", 5. dec. 1922
  55. "Politika", 18. mart 1923
Literatura