António Agostinho Neto (Bengo, 17. rujna 1922. - Moskva, 10. rujna 1979.), prvi predsjednik Angole (1975. - 1979.), vođa MPLA-a tijekom rata za nezavisnost i građanskog rata i pisac. Netov značaj u rodnoj domovini izrazito je velik, zbog čega se njegov rođendan Angoli slavi kao Nacionalni dan heroja.

António Agostinho Neto
Agostinho Neto

Mandat
11. studenog 1975. – 10. rujna 1979.
Prethodnik nitko
Nasljednik José Eduardo dos Santos

Rođenje 17. rujna 1922.
Angola Bengo, Angola
(tada Portugal Portugalska Zapadna Afrika)
Smrt 10. rujna 1979.
Rusija Moskva, Rusija
(tada  Sovjetski Savez)
Politička stranka MPLA
Supružnik Maria Eugénia da Silva

Neto je rođen 17. rujna 1922. u malom mjestu Ícolo e Bengo u istoimenoj provinciji. Srednju školu završio je u Luandi, a studij medicine u Portugalu gdje je uspješno kombinirao akademski uspjeh s političkim aktivizmom, zbog kojeg je bio i uhićen od strane PIDE-a, Salazarove sigurnosne policije. Nakon odsluženja sedmogodišnje kazne, diplomirao je i oženio se Marijom Eugénijom da Silva da bi se 1959. vratio u rodnu Angolu.

U prosincu 1956. dolazi do spajanja Angolske komunističke partije i Stranke ujedinjene borbe Afrikanaca u Angoli u jedinstvenu stranku pod nazivom Narodni pokret za oslobođenje Angole (MPLA) s Netom kao predsjednikom i Viriatom da Cruzom kao generalnim sekretarom. Neto se ubrzo našao na meti vlasti u Lisabonu (koja je tada još uvijek držala Angolu), tako da je ponovo uhićen već 1960. godine. Njegovi pacijenti i advokatori održali su prosvjednu povorku kako bi spriječili uhićenje, ali su ubrzo zaustavljeni od strane portugalske vojske koja je, pucajući na prosvjednike, ubila 30 i ranila 200 ljudi. Taj se događaj danas pamti kao Masakr u Ícolo e Bengu. Neto je isprva poslan na Cape Verde, ali je kasnije odveden u Lisabon. Nakon nekog vremena, zbog pritiska javnosti, pušten je na kućni pritvor, ali je uspio pobjeći, sakrivši se isprva u Maroku, a onda u Zairu.

Godine 1962. posjećuje Washington, DC i traži pomoć od predsjednika Kennedyja, ali predsjednikova se administracija okrenula i podršku pružila antikomunističkoj FNLA koju je predvodio Holden Roberto. Godine 1965. upoznaje Che Guevaru, a nakon nekoliko posjeta Havani i Fidela Castra koji mu je pružio otvorenu podršku.

Nakon što je 1974. Revolucija karanfila u Portugalu svrgnula Salazarovog nasljednika Marcela Caetana s vlasti, u Angoli je došlo do profiliranja triju struja koje su htjele preuzeti vlast. Netov MPLA je bio jedan od njih. Nakon 14 godina borbe za nezavisnost, Angola je službeno nastala 11. studenog 1975., a Agostinho Neto postao je njezin prvi predsjednik. Neto je uspostavio čvrste veze i njegovao dobre odnose sa Sovjetskim Savezom i ostalim zemljama Istočnog bloka te drugim komunističkim zemljama, posebice Kubom. Iako je njegova službena politika bila marksističko-lenjinistička, Netov režim bio je puno bliži socijalističkom, nego komunističkom sustavu. Rezultat toga bilo je represivno gušenje pokreta frakcionista 1977. prilikom pokušaja državnog udara.

Odmah po dolasku na vlast izbio je u Angoli oštar građanski rat između Netovih snaga i antikomunističkih snaga koje je podržavao Zapadni blok. Neto je ubrzo obolio od karcinoma te je odveden u Moskvu na operaciju. Tu je i umro, tijekom operacije, 10. rujna 1979., sedam dana prije svog 57. rođendana. Na čelu države ga je naslijedio Jose Eduardo dos Santos koji je nastavio voditi MPLA u građanskom ratu.