1925.

godina
(Preusmjereno sa stranice 1925)

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925.. | 1926. | 1927. | 1928. | 1929. | > | >>

Godina 1925 (MCMXXV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak.

1925.. po kalendarima
Gregorijanski 1925.. (MCMXXV)
Ab urbe condita 2678.
Islamski 1343–1344.
Iranski 1303–1304.
Hebrejski 5685–5686.
Bizantski 7433–7434.
Koptski 1641–1642.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1980–1981.
Shaka Samvat 1847–1848.
Kali Yuga 5026–5027.
Kineski
Kontinualno 4561–4562.
60 godina Yin Drvo Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11925.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1925:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji

uredi

Januar/Siječanj

uredi
 
Šarganska osmica 1970.

Februar/Veljača

uredi
 
Ahmet Zogu, na čelu Albanije 1925-39

Mart/Ožujak

uredi
  • 1. 3. - Izdat austrijski šiling, jedan za 10.000 austrijskih kruna.
  • 4. 3. - Tzv. Hrvatsko narodno zastupstvo donosi zaključak o ulasku HRSS u Blok narodnog sporazuma i seljačke demokracije.
  • 4. 3. - Predsednik SAD Calvin Coolidge inauguriran u sopstveni mandat (bio je potpredsednik Warrenu G. Hardingu koji je umro 1923); ovo je prva inauguracija prenošena preko radija. Vreme je Burnih dvadesetih, Coolidge uglavnom ne pribegava regulaciji, smanjuje federalne poreze; države se smatraju nadležnim za mnoge oblasti zakonodavstva a ne federacija.
  • 6. 3. - Generalni guverner Soluna je predao Srpsku slobodnu zonu delegatu KSHS.
  • 6. 3. - Posle šest godina privremene belgijske administracije, bivši nemački okruzi Eupen-Malmedy potpuno integrirani u Belgiju.
  • 9. 3. - 1. 5. - Pinkov rat: britansko vazduhoplovstvo bombarduje pleme Mahsud u Južnom Vaziristanu (Britanska Indija, danas Pakistan).
  • 10. 3. - Mladi nacista smrtno ranio austrijskog pisca Huga Bettauera jer je ovaj satirizovao antisemitizam u romanu "Grad bez Jevreja".
  • 12. 3. - Umro je Sun Yat-sen; kontrolu nad Kuomintangom će dogodine, nakon unutrašnjeg sukoba, preuzeti Chiang Kai-shek, koji je pri tome istisnuo Wang Jingweija.
  • 12. 3. - Vanredni izbori u Egiptu: uprkos velikih gubitaka, partija Wafd je i dalje najveća u parlamentu - nakon što je za predsednika istog izabran Saad Zaghloul, kralj ga raspušta.
  • 14. 3. - Tzv. Turkish Petroleum Company dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju nafte u Iraku (pronalazi je 1927, menja ime u Iraq Petroleum Company '29, monopol do '61, nacionalizovana '72).
  • mart - Marusijski masakr: čileanska vojska ugušila štrajk rudara šalitre na severu zemlje uz nekoliko stotina mrtvih.
  • 16. 3. - Verifikacioni odbor Skupštine poništio mandate HRSS, opozicija ga napustila.
  • 16. 3. - Zemljotres u kineskoj provinciji Junan, 5.000 žrtava.
  • 18. 3. - Tri-State tornado je najsmrtonosniji koji je ikad pogodio SAD, 695 mrtvih u Ilinoju, Misuriju i Indijani.
  • 18. 3. - Gen. Tang Yijao, lider Yunannske klike, izjavljuje da je on pravi naslednik Kuomintanga - drugi partijski lideri ga smatraju uzurpatorom, pokreće vojni pohod.
  • 20. 3. - Primo da Riverina diktatura raspušta i zabranjuje Katalonsku zajednicu (Mancomunitat de Catalunya).
  • 21. 3. - Guverner Tenesija potpisao Butlerov zakon kojim se zabranjuje predavanje evolucije i poricanje biblijskog opisa nastanka čoveka u državnim školama (ukinut 1967).
  • 22. 3. - Zasedanje parlamenta: Ljuba Davidović izlaže program Bloka narodnog sporazuma i seljačke (ljudske) demokratije - monarhija engleskog tipa i samouprava na svim nivoima. Kasnije u skupštini izbija tuča između radikala i opozicije (radićevci i demokrati), počela kada je hrvatski poslanik Albert Bazala udaren tašnom po glavi, nakon što je upotrebio reč "zastupnici" umesto "poslanici" i insinuirao da su neki od kolega "vladini poslanici".[19][20].
  • 25. 3. - John Logie Baird prikazuje TV sliku sa pokretnim siluetama u londonskoj robnoj kući Selfridges.
  • 27. 3. - Govor Pavla Radića u skupštini: HRSS priznaje Ustav i monarhiju Karađorđevića. Zauzvrat, vlada poništila samo mandate uhapšenog vođstva HRSS (Radić, St. Košutić, A. Košutić, Krnjević, Maček, Predavec).
  • 29. 3. - Prvi krug predsedničkih izbora u Nemačkoj: najviše glasova za Karla Jarresa iz Narodne partije, u drugom krugu će ustupiti mesto generalu Hindenburgu.
  • 29. 3. - Bajram Curi opkoljen na severu Albanije, radije se ubio nego da se preda.
  • 31. 3. - Nesreća prilikom prelaska reke Weser kod Veltheima u Nemačkoj, utopio se 81 vojnik.

April/Travanj

uredi
 
Bauhaus u Dessau
 
Crkva Svete Nedelje u Sofiji posle napada
 
Paul von Hindenburg
 
Leica I
  • proleće - Na sajmu u Leipzigu predstavljena kamera Leica, koja će popularizovati film 35 mm.

Maj/Svibanj

uredi
  • 1. 5. - Kipar proglašen za britansku krunsku koloniju (do 1960).
  • 1. 5. - U italijanskim novinama Il Mondo objavljen Manifest antifašističkih intelektualaca, odgovor na Manifest fašističkih intelektualaca od 21. aprila.
  • 2. 5. - Kraljeviću Đorđu "određeno mesto stanovanja" i lekar.
  • 5. 5. - Nastavnik biologije u Tenesiju John T. Scopes uhapšen zbog predavanja evolucionizma.
  • 5. 5. - Pravo glasa u Japanu prošireno na sve muškarce starije od 25.
  • 6. 5. - Pucnjava u vilnenskoj gimnaziji, tada u Poljskoj - dvojica učenika pucala i bacala bombe, pet mrtvih uključujuči napadače.
  • 8. 5. - U bečkom Burg-teatru ubijen bugarsko-makedonski vojvoda Todor Panica. Ubica je Menča Krničeva, supruga Vanča Mihajlova.
  • 10. 5. - Na Banjici poleteo prvi avion izrađen u Beogradu, u fabrici Rogožarski.
  • 10. 5. - Opštinski izbori u Zagrebu: Hrvatski blok 15 mandata, samostalni demokrati i komunisti po 3, frankovci i Jevreji po 2.
  • 11. 5. - Osam smrtnih presuda za atentat u sofijskoj crkvi, tri posthumno - trojica javno obešena u Sofiji 27. 5..
  • 12. 5. - Jedan osumnjičeni uhapšen, jedan pobegao, koji su se nalazili u blizini stanova bugarskih emigranata u Beogradu.[24] Zatim je objavljeno da je granicu, u organizaciji Makedonskog komiteta, prešlo 70 atentatora s ciljem da 15. maja napadnu glavne objekte u Beogradu i izvrše atentate na najviše političare.[25] Narednih dana se vrše pretresi.
  • 12. 5. - Paul von Hindenburg položio zakletvu za predsednika Nemačke (ostaje do 1934).
  • 12. 5. - U Japanu donesen zakon o očuvanju javne sigurnosti kojim su zabranjene asocijacije za promenu sistema vlasti ili privatne imovine - usmereno protiv komunista i socijalista.
  • 13. 5. - Britanski Zakon o zlatnom standardu: nema više zlatnih kovanica, zlato se prodaje samo u polugama od pribl. 400 trojunci/12,4 kg; vraća se predratni kurs funte od 4,86 dolara (do krize 1931).
  • 18. 5. (ili 15. 5.) - U Španiji ukinuto vanredno stanje uvedeno 1923.
  • 18. 5. - Konferencija ambasadora nalaže Bugarskoj da raspusti 10.000 nedavno sazvanih vojnika.
  • 19. 5. - Marija Ljubičić, žena stolarskog radnika Velimira Ljubičića, osuđena na pet godina zatvora zbog prenošenja paketa sa komunističkim brošurama.
  • 20. 5. - Gerardo Machado postaje predsednik Kube (do 1934).
  • 22. 5. - Počinje snimanje "Metropolisa" (prikazan 1927).
  • 23. 5. - Zemljotres u severnoj Tadžimi u japanskoj prefekturi Hyōgo: 428 mrtvih, 7.863 srušenih zgrada.
  • 24. 5. - Prvi broj "Komsomolskaje pravde".
  • 26. 5. - Hajduk Dragoljub Bojović osuđen u Valjevu na 792 godine robije za dela izvršena u maloletstvu i na smrt za dela u punoletstvu (streljan 23. 10.).
  • 29. 5. - Presuda povodom ilegalne komunističke štamparije otkrivene februara u Beogradu: Moša Pijade na 20 godina zatvora, kao i još petoro na zatvorske kazne - Pijade izlazi 1939.
  • 29. 5. - Poslednja komunikacija od istraživača Percyja Fawcetta, koji je tražio izgubljeni grad u Amazoniji.
  • 30. 5. - Pokret 30. maja u Kini počinje kada šangajska policija otvori vatru na demonstracije protiv imperijalizma.
  • 30. 5. - 2. 6. - Drugi kongres ORJUNA-e u Beogradu (povorka i miting 31-og).
  • 31. 5. - SPC obeležava 1600 godina od Prvog nikejskog sabora.

Jun/Juni/Lipanj

uredi
  • 1. 6. - Turska pošta više ne prima pošiljke adresirane na Konstantinopolj, već Istanbul.
  • 6. 6. - Walter Chrysler osnovao korporaciju Chrysler.
  • 10. 6. - Skupština KSHS usvojila Zakon o poljoprivrednom kreditu, po kome je osnovana Direkcija za p. k., ocenjena kao "čisto administrativna birokratska ustanova", mimo postojećih preko 2.400 zemljoradničkih kreditnih zadruga Rajfajzenovog tipa (Privilegovana agrarna banka će biti osnovana 1929).[26]
  • 10. 6. - Uveče, banda kačaka opljačkala jednu strugaru na Kopaoniku, sumnja se na Feriza Salkovića. U Kosovskoj Mitrovici izgoreli džamija i okolni dućani, pri čemu se aktivirala skrivena municija.[27]
  • 13. 6. - Charles Francis Jenkins prikazao u SAD prvi sinhronizovani prenos slike i zvuka, što on zove radiovizija (slika se prenosi mehaničkim sistemom sa 48 linija).
  • 14. 6. - 18. 9. - Izložba slikarstva pokreta Nova stvarnost u Mannheimu.
  • jun - Vlada KSHS je uputila notu austrijskoj povodom rada "komunističke centrale" u Beču.[28]
  • 15. 6. - Sukobi u VMRO: komitski vojvoda i književnik Pančo Mihajlov je ubijen u Sofiji po naređenju Vanča Mihajlova.
  • 15. 6. - Kirgiska ASSR promenila ime u Kazačka ASSR (od 1936. Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika; ne mešati sa Kirgiskom SSR koja se trenutno zove Kara-Kirgiska autonomna oblast).
  • 15. 6. - Dve posade ekspedicije Roalda Amundsena na Severni pol se zbile u jedan avion i uspele da polete s leda i vrate se u civilizaciju.
  • 17. 6. - Potpisan Ženevski protokol kojim su zabranjena hemijska i biološka oružja (na snazi 1928).
  • 21. 6. - Nguyen Ai Quoc, tj. Hồ Chí Minh, osnovao je Savez vijetnamske revolucionarne omladine u Kantonu - prva marksistička organizacija za Indokinu, početak vijetnamskog komunizma (KP Vijetnama osnovana 1930, fuzijom KP Indokine i KP Anama).
  • 23. 6. - Pod uticajem Pokreta 30. maja dolazi do nereda u Kantonu i krvoprolića kad britanske trupe pucaju sa ostrva Shamian - počinje Kantonsko-hongkonški štrajk (do oktobra 1926).
  • 23. 6. - U SSSR je osnovana Lenjinova nagrada, dodeljuje se 1926-35. i 1957-91.
  • 25. 6. - Teodoros Pangalos izveo vojni udar u Grčkoj, postavljen je za premijera (zbačen u avgustu 1926).
  • 26. 6. - Prikazan Čaplinov film "Zlatna groznica".
  • 29. 6. - Zemljotres razara grad Santa Barbara, Kalifornija.
  • 29. 6. - U Beogradskom baletu prvi put izvedeno "Labudovo jezero".

Jul/Juli/Srpanj

uredi
 
Pavle Radić (HSS), ministar u koalicionoj vladi
  • 18. 7. - Položila zakletvu koaliciona vlada radikala i Hrvatske seljačke stranke (raniji HRSS); Pavle Radić je ministar agrarne reforme. Kralj je istog dana abolirao Stjepana Radića, koji je odmah pušten i primljen u audijenciju dva dana kasnije na Bledu.
  • 18. 7. - Objavljen prvi deo Mein Kampf-a, Hitlerove autobiografije sa političkim mišljenjima.
  • 20. 7. - Posle višemesečnih pregovora, potpisane Netunske konvencije KSHS i Italije (saobraćaj sa Rijekom, optanti, ribolov i dr. - u KSHS ratifikovan tek 1928).
  • 20. 7. - U Italiji teško pretučen protivnik fašizma Giovanni Amendola.
  • 21. 7. - Scopesovo suđenje - u Tenesiju nađen krivim nastavnik biologije John T. Scopes , jer je prekršio zakon kojim se zabranjuje podučavanje evolucije (oglobljen $100, presuda kasnije poništena).
  • 21. 7. - Bitkom kod al-Kafra počinje Sirijski ustanak (revolucija) protiv francuske vlasti u Siriji i Libanu, ugušen 1927.
  • 25. 7. - Izgradnjom dionice Gračac-Knin završena Lička pruga (Knin-Ogulin tj. Oštarije).
  • 25. 7. - Osnovana Telegrafska agencija Sovjetskog Saveza (TASS).
  • 25. 7. - Španija i Francuska odlučile na Madridskoj konferenciji da će zajednički ugušiti Rifsku pobunu u Maroku.
  • 26. 7. - Antonio Ascari poginuo na Velikoj nagradi Francuske.
  • 28. 7. - Albanske (Ahmed Zogu) i jugoslovenske vlasti se dogovorile da Manastir Sveti Naum pređe iz albanske pod vlast KSHS, u zamenu za selo Peškopi (pominje se prelazak Vrmoša pod Jugoslaviju, ali to se nije dogodilo).
  • 31. 7. - "Crveni petak": britanska vlada izbegla rudarski štrajk davanjem subvencije s trajanjem od devet meseci (štrajk će izbiti sledećeg maja).

Avgust/August/Kolovoz

uredi
  • 1. 8. - Počinje štrajk pomoraca u Britaniji, Južnoj Africi i Australiji (do oktobra u Britaniji, do kraja novembra u Australiji).
  • 2 - 3. 8. - Bitka kod al-Mazraa: Druzi i Beduini porazili Francuze na jugu Sirije.
  • 4. 8. - Američka okupacija Nikaragve: marinci se povlače nakon 13 godina (ali vratiće se 1926-33).
  • 6. 8. - U Dallasu otvoren prvi hotel iz lanca Hilton.
  • 8. 8. - Blizu 40.000 pripadnika Ku Klux Klana paradira u Vašingtonu.
  • 9. 8. - Hindustanska republikanska asocijacija organizovala pljačku voza kod Kakorija, četvorica će zbog toga biti obešena 1927.
  • 14. 8. - Prema ugovoru iz 1920, arhipelag Svalbard postaje deo Norveške (ranije poznat kao Špicbergen, po najvećem ostrvu).
  • 14 - 16. 8. - III. hrvatski svesokolski slet, jedna od brojnih manifestacija održanih povodom obilježavanja tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva - Sokolska mogila u Maksimiru formirana 15-og. U Zagrebu su i kralj i vlada.
  • 17. 8. - U Beču otvoren Četrnaesti Svetski cionistički kongres, fašisti priredili nasilne demonstracije.
  • 18. 8. - Francuski maršal Philippe Pétain u Maroku, preduzima kontraofanzivu protiv rifskih pobunjenika.
  • 19 - 30. 8. - Svetska konferencija crkava u Stokholmu okuplja protestantske i pravoslavne predstavnike.
  • 20. 8. - Ubijen je Liao Zhongkai, jedan od lidera Kuomintanga - njegov desničarski kolega Hu Hanmin je osumnjičen za ovo i uhapšen. Wang Jingwei je na čelu kantonskog režima, dok ga sledeće godine ne istisne Chiang Kai-shek.
  • 23. 8. - Lider Druza Sultan al-Atrash objavljuje revoluciju protiv francuske vlasti u Siriji.
  • 25. 8. - Završava se francuska Okupacija Rura.
  • 30. 8. - Plebiscitom odobren novi Ustav Čilea, pojačana predsednička ovlašćenja (na snazi do 1973).

Septembar/Rujan

uredi
  • 1. 9. - Američki oficir John Rodgers se spustio sa posadom na Tihi okean u pokušaju da preleti od Kalifornije do Havaja - od platnenih delova aviona su napravili jedro i nastavili put.
  • 6. 9. - Osnovan Planinarski savez Jugoslavije.
  • 8. 9. - Rifski rat: Iskrcavanje u Alhucemasu španskih i francuskih snaga, na čelu španskih snaga je Miguel Primo de Rivera, istakao se mladi pukovnik Francisco Franco.
 
Njegoševa kapela

Oktobar/Listopad

uredi
 
Josephine Baker
  • 2. 10. - Josephine Baker debituje u produkciji La Revue Nègre u Parizu i ubrzo postaje zvezda.
  • 2. 10. - John Logie Baird preneo u svojoj laboratoriji prvu sliku sa nijansama (30 linija, pet slika u sekundi).
  • 4. 10. - Sirijski ustanak: arapski nacionalista Fawzi al-Qawuqji diže pobunu u Hami, ali Francuzi je suzbijaju već sutradan, nakon jakog bombardovanja.
  • 4. 10. - Posle 11 godina ukinuta delimična prohibicija u SSSR (uvedena od carskih vlasti na početku Velikog rata).
  • 11. 10. - U Zagrebu osnovana kulturno-prosvetna organizacija "Seljačka sloga".
  • 11. 10. - U Beču je završena osnivačka konferencija Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (objedinjene) - bivše levo krilo VMRO, u bliskim su vezama sa Bugarskom KP i Kominternom.
  • 12. 10. - Komunisti u Parizu protestuju i traže štrajk zbog Rifskog rata, 2 mrtvih.
  • 16. 10. - Ugovori iz Locarna: garantovane granice Nemačke sa zapadnim zemljama (potpisani u Londonu 1. decembra, stupaju na snagu u septembru 1926); Francuska će sklopiti separatne ugovore sa Poljskom i Čehoslovačkom.
 
Tutankhamonova maska in situ
  • listopad - Stjepan Buć i još četvorica disidenata iz HSS osnovali Hrvatski seljački republikanski savez (napustili stranku nezadovoljni sporazumom sa radikalima).
  • 18. 10. - Sirijski pobunjenici ušli u Damask, Francuzi bombarduju grad.
  • 19 - 29. 10. - Petrički incident ("Rat zalutalog psa"), granični incident između Bugarske i Grčke.
  • 31. 10. - Iranski Medžlis zvanično zbacio Ahmed-šaha, poslednjeg kadžarskog vladara Persije.
  • 31. 10. - Narodni komesar za vojne i pomorske poslove SSSR Mihail Frunze umro na operacionom stolu, pristalice Trockog sumnjiče Staljina.
  • 31. 10. - Princ Albert, kasniji kralj George VI, jedva održao govor na Britanskoj imperijalnoj izložbi - izraženo mucanje ga primorava na terapiju.
  • jesen - Sun Chuanfang je preoteo Šangaj Zhang Zongchangu.

Novembar/Studeni

uredi
 
Stjepan Radić, za 10 meseci od državnog neprijatelja do ministra

Decembar/Prosinac

uredi
 
Reza-šah Pahlavi

Kroz godinu

uredi
  • Izrađena pružna trijangla kod Inđije - olakšane veze Beograda sa Novim Sadom i Zagrebom.

Rođenja

uredi

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

uredi

Mart/Ožujak – April/Travanj

uredi

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

uredi

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

uredi

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

uredi

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

uredi

Smrti

uredi
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1925.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj

uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

uredi

Kroz godinu

uredi

Nobelova nagrada za 1925. godinu

uredi

Reference

uredi
  1. "Politika", 27. jan. 1925, str. 8
  2. "Politika", 26. januar 1925, str. 4. digitalna.nb.rs (pristup. 8.10.2015)
  3. "Politika", 24. jan. 1925, str. 4
  4. "Politika", 1. feb. 1925, str. 2
  5. "Politika", 6. feb. 1935
  6. "Politika", 11. feb. 1925
  7. "Politika", 12. feb. 1925, str. 3 (karta)
  8. YUGO-SLAVIA: Balkanized Election Arhivirano 2008-06-12 na Wayback Machine-u Time magazin, 19. jan. 1925.
  9. Yugoslavia: Elections Arhivirano 2009-01-13 na Wayback Machine-u Time magazin, 23. feb. 1925.
  10. "Politika", 7. feb. 1925
  11. "Politika", 28. feb. 1925, str. 2
  12. "Politika", 18. feb. 1925, str. 3-4
  13. "Politika", 19. feb. 1925, str. 3
  14. "Politika", 23. jan. 1925, str. 3
  15. "Politika", 26. feb. 1925, str. 5
  16. UNTC 6. a International Opium Convention. treaties.un.org
  17. "Politika", 24. feb. 1925, str. 3
  18. 18,0 18,1 "Politika", 1. mart 1925, str. 3
  19. YUGOSLAVIA: The Opposition Arhivirano 2008-06-20 na Wayback Machine-u Time magazin, 6. apr. 1925.
  20. "Politika", 23. mart 1925. digital.nb.rs, program Bloka na 2. str., tuča na 4-toj (pristup. 8.10.2015.)
  21. Politika, 7. april 1925
  22. Politika, 23. apr. 1925
  23. Medved, Marko. Nastanak Riječke biskupije 1925. godine. hrcak.srce.hr
  24. Politika, 14. maj 1925
  25. Politika, 16. maj 1925.
  26. Gnjatović, prof. dr Dragana. Ostvarenje projekta banke za poljoprivredni kredit. (PDF str. 5) ubs-asb.com
  27. Politika, 12. jun 1925, str. 4
  28. Politika, 17. jun 1925
  29. Yugoslavia: Montenegro Reconciled? Arhivirano 2012-02-19 na Wayback Machine-u Time magazin, 5. okt. 1925.
  30. The Turkish Law of 1925 Closing the Dervish Lodges. dar-al-masnavi.org
  31. "Politika", 30. jan. 1925, str. 5