< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | >
<< | < | 1938. | 1939. | 1940. | 1941. | 1942. | 1943. | 1944. | 1945. | 1946. | > | >>

Ovo je članak o godini 1942.

Godina 1942 (MCMXLII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak, po gregorijanskom kalendaru.

1942. po kalendarima
Gregorijanski 1942. (MCMXLII)
Ab urbe condita 2695.
Islamski 1360–1361.
Iranski 1320–1321.
Hebrejski 5702–5703.
Bizantski 7450–7451.
Koptski 1658–1659.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1997–1998.
Shaka Samvat 1864–1865.
Kali Yuga 5043–5044.
Kineski
Kontinualno 4578–4579.
60 godina Yang Voda Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11942.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Ujedinjene nacije
  • 1. 1. - Konferencija Arcadia: potpisana Deklaracija Ujedinjenih nacija (26 vlada, među kojima i jugoslovenska izbeglička) - prvi put se pominju Ujedinjene nacije.
  • 2. 1. - Drugi svjetski rat: Japanci ušli u Manilu, glavni grad Filipina.
  • 2. 1. - Nemački zapovednik u Srbiji pod pretnjom smrtne kazne zabranio skrivanje Jevreja i čuvanje njihovih stvari.
  • 4. 1. - Mađarska vojska i žandarmerija razbili Prvi šajkaški NOP odred kod Žablja, počinju represalije prema civilima u Bačkoj, čiji je vrhunac Novosadska racija.
  • 6. 1. - U oluji pored Baleara potonuli francuski putnički brod Lamoricière (301 žrtva), kao i teretni Jumièges (20).
  • 7. 1. - Bitka za Moskvu se okončava strateškom sovjetskom pobedom, Staljin naređuje preširoku kontraofanzivu. Krvava Rževska bitka traje do marta 1943, Ljubanska operacija kod Lenjingrada do ovog aprila, Kerčko-feodosijska operacija do maja. Toropecko-holmska operacija do februara.
  • 7. 1. - Počinje Bitka za Bataan na Filipinima.
  • 11. 1. - CK KPJ i VŠ NOP odreda Jugoslavije doneli odluku o stvaranju Dobrovoljačke vojske (novi naziva štaba je VŠ NOP i DV Jugoslavije).
  • 11. 1. - Okončana Dražgoška bitka kod Škofje Loke u Sloveniji - partizani se povukli nakon što su naneli gubitke Nemcima, koji zbog toga pale selo Dražgoše.
  • 11. 1. - Japan objavio rat Holandiji, prva meta je ostrvo Tarakan pored Bornea, bogato naftom. Japanci su takođe od Britanaca zauzeli Kuala Lumpur na Malaji (do septembra 1945).
  • 11. 1. - Operacija Paukenschlag ili "Drugo srećno vreme" za nemačke podmorničare: britanski brod SS Cyclops potopljen blizu Nove Skotije.
  • 12. 1. - Prof. Slobodan Jovanović na čelu izbegličke jugoslovenske vlade, umesto generala Simovića (kome je kabinet otkazao poslušnost a kralj poverenje) - đeneral Draža Mihailović je imenovan za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva.
  • 12. 1. - Delovi Kordunaškog NOP odreda zauzeli Vojnić.
  • 13. 1. - Deklaracija iz St. Jamesa: predstavnici devet okupiranih zemalja, uklj. Jugoslaviju, zalažu se za privođenje pravdi ratnih zločinaca.
  • 13. 1. - Probni pilot nemačkog aviona Heinkel He 280 prvi je koji se spasao katapultiranjem.
  • 14. 1. - Zajednička deklaracija Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Grčke kojim je ustanovljen Planerski odbor Centralne i Istočne Evrope.
  • 14. 1. - Prvi let helikoptera Sikorsky R-4, prvog masovno proizvođenog.
 
Balkan 1942.
  • 15. 1. - Izbegličke vlade Jugoslavije i Grčke sklopile ugovor koji predviđa njihovu posleratnu konfederaciju (Balkanski Savez).
  • 15. 1. - Treća bitka kod Changsha: Kinezi porazili japansku ofanzivu.
  • januar - Kosmajski NOP odred se vratio na Kosmaj iz Sandžaka.
  • 16. 1. - Glumica Carole Lombard poginula u avionskoj nesreći u Nevadi.
  • 15. 1. - 7. 2. - "Druga neprijateljska ofanziva" u istočnoj Bosni, u dve etape: Romanijsko-birčanska i Druga ozrenska operacija; četnici propuštaju nemačke jedinice, partizani izbegli uništenje.
  • 18. 1. - Počinje Japansko osvajanje Burme.
  • 19. 1. - Draža Mihailović unapređen u diviziskog đenerala.
  • 20. 1. - Wannsee konferencija predviđa deportaciju, prinudni rad i uništenje Jevreja iz Evrope i Francuske Severne Afrike (Magreba).
  • 20. 1. - Bugarski 1. okupacioni korpus (tri divizije) završio okupaciju dela Nedićeve Srbije (približno jugoistočna četvrtina, do Kragujevca i K. Mitrovice), zamenjujući nemačke snage.
  • 21. 1. - Na stanici Pjenovac, između Olova i Han Pijeska, iznenađeno i poginulo 59 partizana Šumadijskog bataljona 1. proleterske i dela Romanijskog NOP odreda, među njima i N.H. Slaviša Vajner Čiča.
  • 21. 1. - Romelov Afrički korpus počinje kontraofanzivu u Libiji.
 
Spomenik žrtvama Novosadske racije
  • 21 - 23. 1. - Novosadska racija - mađarski fašisti ubili nekoliko hiljada Srba, Jevreja i Roma u Bačkoj.
  • 22. 1. - Ravnogorski pokret proglašen od izbegličke vlade za Jugoslovensku vojsku u otadžbini (prethodna imena: Četnički odredi jugoslovenske vojske, zatim Vojno-četnički odredi).
  • 23. 1. - Počinje Bitka za Rabaul, koja Japancima otvara Novu Gvineju.
  • 23 - 24. 1. - Partizani kod Ljubova, između Gospića i Korenice, zarobili dva tenka od Italijana.
  • 23. 1. - Holmski džep: Nemci opkoljeni južno od Lenjingrada izdržavaju do maja.
  • 24. 1. - Izbegličke vlade Poljske i Čehoslovačke sklopile ugovor koji predviđa njihovu posleratnu konfederaciju.
  • 24. 1. - Ante Pavelić osnovao Hrvatski državni sabor - članovi imenovani, savjetodavna funkcija.
  • 24. 1. - Partizani iz Graca kod Makarske izveli prvu akciju na moru, zarobivši jedrenjak "Merkur" sa 90 tona hrane.
  • 24. 1. - Najhladnije jutro ove zime u Beogradu: -23,8 °C. Na sarajevskim Bjelavama zabilježeno rekordnih -26,4.
  • 25. 1. - Tajland objavio rat Britaniji i SAD pod uticajem Japana (ambasador u Washingtonu Seni Pramoj odbio uručiti objavu, ).
  • 25. 1. - 10. 5. - "Fočanski period" - CK KPJ i VŠ Narodnooslobodilačke partizanske i Dobrovoljačke vojske Jugoslavije se nalaze u Foči.
  • 26. 1. - Prvi američki vojnici u Evropskom teatru se iskrcali u Belfastu, zbog čega će Republika Irska protestovati.
  • 27. 1. - Igmanski marš.
  • 28. 1. - Sile osovine se vratile u Bengazi.
  • 29. 1. - Poslanik Endre Bajcsy-Zsilinszky u spoljnopolitičkom odboru mađarskog parlamenta osuđuje nasilje u Bačkoj.
  • 29. 1. - Počela Druga ozrenska operacija, druga etapa Druge ofanzive,
  • 29. 1. - Potpisan ugovor o savezu Velike Britanije, SSSR i Irana, kojim je regulisan boravak snaga prve dve države u Iranu.
  • 30. 1. - 1. 2. - Razgovori Jezdimira Dangića (četničkog komandanta u istočnoj Bosni), Nedića i nemačkih predstavnika u Beogradu - obećano pa opozvano priključenje 17 srezova istočne Bosne Nedićevoj Srbiji.
  • 31. 1. - Malajska kampanja okončana japanskim zauzećem poluostrva.

Februar/Veljača uredi

 
Predaja Britanaca u Singapuru
  • 15. 2. - Japanci zauzimaju Singapur.
  • 16. 2. - Masakr na ostrvu Bangka: Japanci streljali 22 medicinske sestre, koje su preživele potapanje broda SS Vyner Brooke.
  • 16. 2. - Napad na Arubu: nemačke podmornice oštetile naftne instalacije i potopile šest tankera u Karibima.
  • 17. 2. - Bugarska vojska izvršila pokolj u Bojniku.
  • 17. 2. - Pukovnik Bajo Stanišić i komandant italijanske divizije "Taro" postigli prvi četničko-italijanski sporazum protiv partizana u Crnoj Gori.
  • 17. 2. - Vječeslav Vilder preko Radio Londona optužuje nadbiskupa Stepinca da "nije dao ni glas saučešća" prilikom pokolja Srba.
  • 18/19. 2. - (Slobodna) Francuska podmornica Surcouf, najveća na svetu, nestala u Karibima.
  • 19. 2. - Japanci bombardovali Darwin u severnoj Australiji.
  • 19. 2. - Predsednik Roosevelt potpisao naređenje za internaciju Japanskih Amerikanaca.
  • 19. 2. - U Višijevskoj Francuskoj započeo Riomski proces liderima Treće republike - ali optuženi se uspešno brane.
  • 23. 2. - Bombardovanje Ellwooda: japanska podmornica nanela manju štetu kod Santa Barbare.
  • 24. 2. - Sovjetska podmornica na ulazu u Bosfor potopila bugarski brod SS Struma - poginulo 768 jevrejskih izbeglica iz Rumunije krenutih za britansku Palestinu.
 
Pavelić u Saboru

Mart/Ožujak uredi

 
Avro Lancaster
 
Rat na Pacifiku: japanski prodori i pretnje
  • 20. 3. - Nakon odlaska sa Filipina u Australiju (12. 3.), Douglas MacArthur izjavljuje "...I shall return".
  • 22. 3. - Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima, ustaški zločini na Drini.
  • 22. 3. - Druga bitka kod Sirta: Britanci uspeli odbiti italijanski napad na konvoj prema Malti, ali stradao od bombardera.
  • 23. 3. - Japanci zauzeli Andamanska i Nikobarska ostrva.
  • 28. 3. - Prepad na Sen Nazer (Operation Chariot) - Britanci uništili suvi dok u Saint-Nazaire-u, u okupiranoj Francuskoj.
  • 28. 3. - Bombardovanje Lübecka je prvi značajan napad britanskog RAF na civilno stanovništvo u nemačkim gradovima. Nemci naredna dva meseca odgovaraju tzv. Baedeker Blitz-om na istorijske engleske gradove.
  • 29. 3. - Crippsova misija: Britanci nude samoupravu i status dominiona Indiji nakon rata ako ova bude lojalna ratnim naporima, Gandi to naziva "postdatiranim čekom naplativim u banci koja se ruši".
  • 31. 3. - Počinje "Treća neprijateljska ofanziva" (Operacija Trio) u istočnoj Bosni, severnoj Crnoj Gori, Sandžaku, severoistočnoj Hercegovini, traje do juna, partizani gube skoro svu oslobođenu teritoriju. U aprilu dolazi do niza pročetničkih pučeva u partizanskim jedinicama istočne Bosne.
  • 31. 3. - Japanci zauzeli Božićni Otok nakon pobune indijskih vojnika u britanskoj vojsci. Japanska mornarica narednih dana vrši uspešan upad u Indijski okean.

April/Travanj uredi

 
"HPC": Pavelić, Artuković, Germogen

Maj/Svibanj uredi

  • 2. 5. - Japanci zauzeli Mandalay.
  • 5. 5. - Bitka za Madagaskar (Operation Ironclad) - saveznici do novembra uzimaju ovo ostrvo od višijevske Francuske.
  • 4 - 8. 5. - Bitka na Koralnom moru, prva pomorska bitka u kojoj flote nisu videle jedna drugu - taktična japanska ali strateška saveznička pobeda jer Japanci nisu uspeli zauzeti Port Moresby i biće slabiji kod Midwaya.
  • 5. 5. - Nemci deblokirali Holmski džep blizu Velikog Novgoroda - ovaj i Demjanski džep su uspešno snabdevani vazdušnim mostom.
  • 6. 5. - Japanci zauzeli otok Corregidor u Manilskom zaljevu - definitivni kraj Filipinske kampanje.
  • 6 - 11. 5. - Biltmorska konferencija u Njujorku: radikalizacija cionističkog stava, traži se neograničeno useljavanje u Palestinu, koja treba biti jevrejska država.
  • 9. 5. - Druga talijanska armija preimenovana u Glavnu komandu Slovenije — Dalmacije (Supersloda), komandant Mario Roatta.
  • 10. 5. - Okupator objavio da u Beogradu više nema Jevreja (od 2015. Dan sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu).
  • 10. 5. - Operacija Trio, Operacija Foča: Italijani zauzeli Foču.
  • 12. 5. - Bitka u Saint Lawrenceu: nemačka podmornica potopila prvi brod na domak Kanade, pomorske akcije traju do novembra 1944.
  • 12-28. 5. - Druga bitka za Harkov - potučena sovjetska ofanziva.
 
Stjepan Filipović

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Hidroelektrana Grand Coulee
  • 1. 6. - U Bugarskoj streljan gen. Vladimir Zaimov zbog špijuniranja za SSSR.
  • 1. 6. - Hidroelektrana Grand Coulee u SAD: ispunjen je rezervoar, prvi preliv vode.
  • 2. 6. - 11. 9. - Preko BBC-ija se objavljuju spiskovi nedićevaca i ljotićevaca stavljenih pod "slovo Z" ("zastrašiti"), neki od njih su ubijeni od četničkih trojki.
 
Bitka za Midvej: diorama
 
Ustaše na Kozari
  • 16. 6. - Konferencija na Tjentištu delegata Crne Gore, Boke i Sandžaka - u donesenoj rezoluciji, koja će biti objavljena preko radio-stanice "Slobodna Jugoslavija" kao prva takva vest iz zemlje, govori se o "izdaji Draže Mihailovića".
  • 18. 6. - Oružani okršaj Hajdrihovih ubica i Nemaca u pravoslavnoj katedrali u Pragu.
  • 19. 6. - Zagrebački sporazum između NDH i "Superslode" (gen. Mario Roatta) - italijanska vojska će napustiti treću zonu (sem Karlovca) i deo druge zone, gde će ih zameniti ustaško-domobranske snage; četnički dobrovoljci mogu ulaziti u novoosnovanu Dobrovoljačku antikomunističku miliciju.
  • 19. 6. - Sednica CK KPJ: zaključeno da je u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini pretrpljen vojni i politički neuspeh, zbog "iskrivljavanja sektaške prirode" ("Leva skretanja"); neki smenjeni i isključeni iz partije; odlučeno da se nastavi ka zapadnoj Bosni (naređenje 22. 6.).
  • 21. 6. - Romel zauzima Tobruk od Britanaca, za šta dobija čin feldmaršala, zarobljeno 35.000 savezničkih trupa. Nakon ovoga je odlučeno da Osovina prodre u Egipat (Operacija Aida), umesto da se pokuša invazija Malte (Operacija Herkules).
  • 24. 6. - Vrhovni štab i grupa proleterskih udarnih brigada kreću prema zapadnoj Bosni.
  • 24. 6. - Kralj Petar II u poseti Vašingtonu, razgovara sa Rooseveltom i Churchilom[3] (u toku je Druga Washingtonska konferencija, na kojoj je doneta odluka o iskrcavanju u Severnoj Africi).
  • 28. 6. - Počinje Operacija Blau - nemačka letnja ofanziva u južnoj Rusiji, prema Staljingradu i naftnim izvorima Bakua.
  • 29. 6. - Osovina zauzela Mersa Matruh u Egiptu.

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Nakon Opsade Sevastopolja

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Gvadalkanalska kampanja, Bitka na Tenaruu: mrtvi Japanci
 
Vrhunac osovinske ekspanzije u Evropi
 
Boeing B-17 Leteća tvrđava
  • 17. 8. - USAAF izvodi svoj prvi napad teškim bombarderima Boeing B-17 Leteća tvrđava u Evropi, na ranžirnu stanicu Rouen-Sotteville (Britanci su koristili B-17 prošle godine ali ih nije zadovoljio).
  • 19. 8. - Neuspešan napad saveznika na Diep u Francuskoj.
  • 19. 8. - Sovjeti započinju Sinjavinsku operaciju kod Lenjingrada (do oktobra) - neuspeh, ali Nemci su morali odustati od svoje ofanzive Nordlicht.
  • 19. 8. - Četnički pokolj u Foči.
  • 22. 8. - Brazil objavio rat Nemačkoj nakon što je potopljen niz brazilskih brodova.
  • 23. 8. -   Nemačka Šesta armija stigla na severnu periferiju Staljingrada, izložen je prvom velikom bombardovanju.
  • 24. 8. - Operacija Fruška gora: ofanziva Nemaca i ustaša Viktora Tomića na Frušku Goru (sa mađarskom flotilom i nemačkim i NDH vazduhoplovstvom).
  • 24. 8. - Partizani zauzeli Mrkonjić Grad.
  • 25. 8. - 7. 9. - Bitka za Milneov zaliv na istočnom kraju Papue je prvi veći japanski poraz.
  • 27 - 28. 8. - Masakr u gradu Sarni blizu Rovna, ubijeno 14 - 18.000 Jevreja.
  • 31. 8. - Generalni štrajk u Luksemburgu protiv regrutacije u nemačku vojsku.
  • 31. 8. - Uhapšen Harro Schulze-Boysen, vodeći ćlan Crvenog orkestra, špijunskog kruga u Nemačkoj, koji je rasturen narednog meseca.
  • 31. 8. - 5. 9. - Kampanja u Zapadnoj pustinji: bitka kod Alam el Halfe, novi Romelov neuspeh.

Septembar/Rujan uredi

  • 2. 9. - U Belfastu pogubljen republikanac Tom Williams - IRA vodi Severnu kampanju od dolaska stranih trupa.
  • ca. 2. 9. - Septembarski propisi u Oštrelju - narodnooslobodilački odbori dobijaju stalan karakter.
  • 3. 9. - Pošto Nemci žele deportovati geto Łachwa na istoku predratne Poljske, dolazi do valjda prvog ustanka u nekom getu.
  • 4. 9. - U Francuskoj donesen zakon o radnoj obavezi, u Nemačku će do 1944. otići preko 600.000 radnika.
  • 9. 9. - Nemački komandant Srbije, gen. Bader, izdao naredbu o izviđanjima i borbi protiv nelegalnih četnika Draže Mihailovića u Srbiji.
  • 9. 9. - Japanski hidroavion bacio dve zapaljive bombe na šumu u Oregonu - mala šteta, prvi put da su iz vazduha bombardovane kontinentalne SAD.
  • 12. 9. - RMS Laconia potopljena blizu Otoka Ascension, stradalo je 1.649 ljudi, uglavnom talijanskih zarobljenika.
  • 12. 9. - Operacija Anglo: britanski komandosi uništili najmanje 33 aviona na Rodosu.
  • 13. 9. - Nemci u južnim predgrađima Staljingrada, počinje bitka za sam grad.
  • septembar - Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Moskvi podignuto u ambasadu, Tito zbog toga šalje protest Kominterni (proveriti).
  • septembar - Pokolj u Makarskoj 1942.
  • 16. 9. - Incident Laconia: američki liberator napao nemačku podmornicu U-156, iako su se na njoj nalazili preživeli sa potopljene Laconije - nakon ovoga, nemačkim podmornicama je zabranjeno spašavanje preživelih.
  • 16. 9. - Konferencija u Pezë kod Tirane, osnovan albanski Nacionalni oslobodilački pokret pod dominacijom komunista, pod uticajem Titovih partizana.
 
Staljingradska bitka

Oktobar/Listopad uredi

  • 1. 10. - Četnički masakr u Gatima, u Poljici.
  • 1. 10. - Američka podmornica potopila japanski transporter Lisbon Maru, stradalo 800 britanskih zarobljenika.
  • 2. 10. - Transporter trupa Queen Mary presekao razarač Curacoa severno od Irske, stradalo 337 mornara (otkriveno nakon rata).
  • 3. 10. - Prvi uspešan test rakete A-4, buduće V-2 - postignuta visina od 84,5 km.
  • 5 - 10. 10. - Italijansko-četnička "Prozorska operacija" ("Alfa", deo operacija Dinara), čiji je cilj odbacivanje partizana od mostarskog basena boksita i pruge Sarajevo-Mostar; četnici ubili nekoliko stotina muslimana i Hrvata u okolnim selima.
  • 9. 10. - Vestminsterski statut važi za Australiju - zakonodavna nezavisnost.
  • 11. 10. - Nemačko-bugarski zločin u selu Kriva Reka kod Brusa, svih 330 zatečenih stanovnika sela ubijeno - dignuto u vazduh sa crkvom, streljano, živo spaljeno... Zverstva fotodokumentovana radi propagandne upotrebe (objavljeni članci u nemačkoj štampi i sl.).
  • 12-20. 10. - Operacija Kopaonik - nemačko-bugarska operacija protiv gerile u južno-centralnoj Srbiji, četnici i partizani izmiču iz obruča.
  • 13. 10. - U Ljubljani ubijen kvisling Marko Natlačen.
  • 14. 10. - Zvanični datum nastanka nacionalističke Ukrajinske ustaničke armije.
  • oktobar - Ciklus okupatorsko-kvislinških operacija "Dinara": Alfa ("Prozorska"), "Jajce I", "Beta" ("Livanjska"), "Jajce II".
  • 16. 10. - Bengalski ciklon odnosi 40.000 žrtava, šteta će doprineti Bengalskoj gladi sledeće godine.
  • 17. 10. - Nemci zauzeli fabriku traktora u Staljingradu.
  • 18. 10. - Hitler izdao Komandosko naređenje: komandose treba streljati, makar bili u uniformi i želeli da se predaju.
  • 21. 10. - Nemački brod Palatia potopljen kod Norveške, stradalo 915 zarobljenika i 71 Nemac.
  • 23 - 26. 10. - Bitka za Henderson Field: Japanci ne uspevaju povratiti pistu na Guadalcanalu.
  • 23. 10. - 11. 11. - Druga Bitka kod El Alameina - saveznička ofanziva i odlučujuća pobeda.
  • 30. 10. - Britanci zarobili vredan kriptografski materijal sa potopljene podmornice U-559.
  • 31. 10. - Pjesma White Christmas dolazi na prvo mjesto.

Novembar/Studeni uredi

 
Bitka kod El Alameina
  • 1. 11. - Vrhovni štab NOV i PO Jugoslavije doneo odluku o stvaranju NOVJ kao redovne vojske. Istog dana formirane Prva i druga proleterska udarna divizija NOVJ. VŠ Narodnooslobodilačke partizanske i Dobrovoljačke vojske Jugoslavije postaje VŠ Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije.
  • 1. 11. - General Rudolf Lüters imenovan za komandanta nemačkih snaga u NDH (ranije im je zapovedao komandant Srbije, Paul Bader).
  • 1 - 4. 11. - Nemačke podmornice potopile 15 brodova atlantskog konvoja SC 107. Eksplozija municije na jednom od brodova se smatra jednom od najvećih prednuklearnih.
  • novembar, početkom - Sastanak Hitler-Ler-Pavelić u Vinici, Ukrajina - razmotreno stanje u NDH i odlučeno da se preduzmu operacije za uništenje partizana.
  • 2 - 15. 11. - Partizani izvode Bihaćku operaciju - cilj je uništenje neprijatelja u međurečju Une i Korane i spajanje slobodne teritorije u Bosni i Hrvatskoj.
  • 3. 11. - Formiran Šarplaninski NOP odred.
  • 3. 11. - Nemački Treći pancer korpus zaustavljen na tri kilometra od Ordžonikidzea.
  • 4. 11. - Oslobođenjem Bihaća nastaje "Bihaćka republika".
  • 4-5. 11. - Sremski i bosanski partizani prelaze preko Save u Bosnu.
 
Operacija Baklja
  • 8 - 16. 11. - Operacija Baklja - prva velika invazija saveznika, u Maroku i Alžiru; francuski Pokret otpora neutralizovao višijevske snage u Alžiru.
  • 9. 11. - Wickard v. Filburn: presuda Vrhovnog suda SAD dramatično uvećava regulatornu moć federalne vlade, konkretno proizvodnju pšenice na farmerovom imanju.
  • 10. 11. - 11. 11. - Višijevski admiral François Darlan prinuđen da okonča otpor u severnoj Africi, uz ostanak na čelu administracije.
  • 10. 11. - Churchill objavljuje pobedu kod El Alameina: nije kraj, čak ni početak kraja, ali je možda kraj početka (crkvena zvona su 15. 11. zvonila prvi put od 1940).
  • 12. 11. - Unternehmen Anton - Nemci okupirali Višijevsku Francusku.
  • 12 - 15. 11. - Pomorska bitka kod Gvadalkanala - američka strateška pobeda nad Japancima.
  • 13. 11. - Britanci konačno zauzimaju Tobruk.
  • 14. 11. - Britanska podmornica potopila italijanski brod SS Scillin sa 800 zarobljenika.
  • 15. 11. - Prvi broj lista "Slobodna Vojvodina" (od 1.1. 1952 "Dnevnik").
 
Operacija Uran: odsečena Šesta armija
 
"Bihaćka republika"
  • 26 - 27. 11. - U Bihaću osnovan AVNOJ (Prvo zasedanje) - konstatovane unutrašnje i međunarodne prilike, donesene Rezolucije o osnivanju i organizaciji AVNOJ-a i upućen Proglas narodima Jugoslavije. Na čelu izvršnog odbora dr Ivan Ribar.
  • 26. 11. - Premijera filma Casablanca Michael Curtiza u Hollywood Theateru u New Yorku.
  • 27. 11. - Samopotapanje francuske flote u Toulonu: višijevska mornarica potopila svoje brodove i podmornice u Tulonu, kako ne bi pali u ruke Nemcima.
  • 28. 11. - Bosanski i sremski partizani uništili četnički Majevički odred i kombinovani bataljon Trebavskog korpusa u selu Maleševci.
  • 28. 11. - Premijera "Centrale za humor" u Beogradu.[5], od 1. februara nastupaju svaki dan.
  • 28. 11. - U požaru koji je uništio noćni klub "Cocoanut Grove" u američkom gradu Bostonu poginule 492 osobe.
  • 28. 11. - Nemačka podmornica potopila brod RMS Nova Scotia sa italijanskim zarobljenicima pored Južne Afrike, stradalo 858 od 1.052 ljudi na brodu.

Decembar/Prosinac uredi

 
Pomorska bitka kod Gvadalkanala: ostaci japanskog transportera

Kroz godinu uredi

1942. u temama uredi

Rođenja uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1942.

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Nobelova nagrada za 1942. godinu uredi

Reference uredi

Takođe pogledati uredi

Literatura/Spoljne veze uredi