Ćiro Truhelka

Ćiro Truhelka
Rođenje 02.02.1865.
Osijek, Hrvatska
Smrt 18.09.1942.
Zagreb, Hrvatska
Prebivalište Sarajevo
Državljanstvo Austro-Ugarska
Etnicitet Čeh
Polje Arheologija, Historija
Institucija Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Filozofski fakultet Skoplje
Poznat po Arheološka istraživanja: Glasinac, Donja Dolina, Bazilika u Zenici
Religija ?

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. II. 1865 – Zagreb, 18. IX. 1942), bio je historičar i arheolog. U Osijeku, gdje se rodio u porodici češkog porijekla, završio je osnovno obrazovanje i niže razrede gimnazije. U Zagrebu je diplomirao Historiju umjetnosti i arheologiju.[1]

Imao je 21 godinu kada je došao u Sarajevo. Godine 1886. postao je sekretar Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i prvi provizorni kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa zadatkom da priprema njegovo buduće otvaranje 1888. Od 1905. direktor je Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja i na toj dužnosti ostao do 1920. Njegovim zalaganjem izgrađena je nova zgrada muzeja (1908–13). Od samog početka rada ta institucija se, pod Truhelkinim nadzorom, razvijala kao kompleksna kulturna i znanstvena ustanova u okviru koje se njegovalo (i njeguje) više naučnih disciplina: historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, povijest umjetnosti i prirodne znanosti (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika, bibliografija...[2]

Neumorno je prezentirao kulturno naslijeđe BiH ne samo unutar države, već u Evropi i svijetu. Naslijeđe iz BiH izlagao je u Budimpešti, Beču, Briselu, Parizu... i za to je dobivao nagrade. Upoznavao je Europu s kulturnim naslijeđem BiH koje je u tom vremenu bila nepoznanica. Organizirao je prvi svjetski skup arheologa i antropologa u Sarajevu 1896., a na njemu sudjelovala su sva eminentna imena u to vrijeme.

Bavio se i slikanjem akvarela i crteža u ulju. Posebno su ga privlačili folklorni motivi i povijesna arhitektura BiH.

Godine 1926–31. radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Penzionisan je 1931. Posljednje godine života je proveo u Zagrebu.

Nalazi iz Arareve gromile na Glasincu
Lokalitet Donja Dolina - crtež Ćire Truhelke

IstraživanjaUredi

  • Prvo značajno istraživanje radio je na Glasincu, na gradinama i nekropolama. Ukupno je istražio 207 tumula, među njima i Ararevu gromilu 1890 godine, jedno od najpotnatijih nalazišta, tumul znatne veličine i bogatog sadržaja, otkrio je.[3] Rezultate istraživanja objavio je 1891. je pod naslovom - Prehistoričke gradine na Glasincu.
  • Sojeničko naselje u Donjoj dolini istraživao je u periodu 1899.-1904. god. Tu je našao sojenice na sjevernoj strani gradine. Sojenice su bile izgrađene od hrastova i jasenova drveta. Imale su osnovu prosječne veličine 7.7x5.5 m, ali bilo ih je i većih. Jedna sojenica je imala osnovu veliku 9x6 m. Sojenice su bile dvodjelne, podijeljene pregradnim zidom na veću južnu i manju sjevernu prostoriju. Sjeverna prostorija bila je pregradnim zidom podijeljena na dva mala prostora. U sojenicama je bilo nekoliko vrsta ognjišta.[4] U Glasniku Zemaljskog muzeja objavio je pet stručnih radova pod istim naslovom - Sojenica u Donjoj Dolini. Svaki rad se odnosio na jedan od ukupno pet istraživanja na ovom lokalitetu. Na osnovu istraživanja, napisao je 1914. god. rad pod naslovom - Kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u doba prehistoričko.
  • Prahistorijska kultna građevina u Gorici kraj Ljubuškog, 1899. Ćiro Truhelka.[5]
  • Ranokršćanska bazilika u Zenici.[6] Ćiro Truhelka je najprije otkrio ostatke veće rimske zgrade na čijim je osnovama kasnije podignuta ranokršćanska bazilika, koja je prema Truhelki katedralna.[7]
  • Arheološki lokaliteti u dolini Lašve i oko Stoca
  • Katakombe u Jajcu su podzemna crkva (kripta), izdubljene u živoj stijeni, unutar zidina jajačke tvrđave. Ćiro Truhelka je istražio crkvu i dosta vjerno opisao u radu - Katakombe u Jajcu, GZM IV, 1892. 57.-68.[8]

ReferenceUredi

  1. "Ćiro Truhelka". Hrvatska enciklopedija. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62534. Pristupljeno 13. 10. 2020. 
  2. "Ćiro Truhelka, pionir arheologije u BiH". nedjelja.ba. https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/ciro-truhelka-pionir-arheologije-u-bih/19235. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. "Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli". Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. "Prahistorijsko naselje Donja Dolina". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2902. Pristupljeno 13. 8. 2016. 
  5. "Ćiro Truhelka: Dva prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara) - Prvi put objavjeno: GZM. Sv. 2. 1899. Str. 339-396.". hamdocamo.wordpress.com, 10.03.2018. https://hamdocamo.wordpress.com/2018/03/10/ciro-truhelka-dva-prehistorijska-nalaza-iz-gorice-ljubuskog-kotara/. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  6. "Edin Veletova: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Knjiga XVII/3, Historija, Historija umjetnosti, Arheologija. https://www.academia.edu/7146163/Kasnoantičke_bazilike_u_Bosni_i_Hercegovini_Radovi_Filozofskog_fakulteta_u_Sarajevu_Knjiga_XVII_3_Historija_Historija_umjetnosti_Arheologija_. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  7. "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  8. "Katakombe u Jajcu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=274. Pristupljeno 9. 2. 2016.