Ovo je članak o godini 1952.

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1948. | 1949. | 1950. | 1951. | 1952. | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | > | >>

1952 (MCMLII) je bila prijestupna godina koja počinje u utorak, gregorijanskog kalendara.

1952. po kalendarima
Gregorijanski 1952. (MCMLII)
Ab urbe condita 2705.
Islamski 1371–1372.
Iranski 1330–1331.
Hebrejski 5712–5713.
Bizantski 7460–7461.
Koptski 1668–1669.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2007–2008.
Shaka Samvat 1874–1875.
Kali Yuga 5053–5054.
Kineski
Kontinualno 4588–4589.
60 godina Yang Voda Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11952.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • početkom godine - U FNRJ uveden novi privredni sistem, "stopa fondova i akumulacije" - ukinuto direktno i sveobuhvatno planiranje[1]. Preispituje se politika kolektivizacije (ali seljaci su preopterećeni porezima - New York Times 13. 2.).
  • 5. 1. - Obnovljen Politikin zabavnik (izlazio 1939-41).
  • 7. 1. - Veliki neredi u okolini izraelskog Knesseta, u vreme debate o Sporazumu o reparacijama od Nemačke.
  • 8. 1. - Sporazum o privrednoj saradnji između FNRJ i SAD.
  • 9. 1. - Prezidijum Narodne skupštine FNRJ ratifikovao sporazum o vojnoj pomoći sa SAD (na snazi do 1959.)[2].
  • 10. 1. - Prikazan film The Greatest Show on Earth, najunosniji iz ove godine.
  • 10. 1. - Brod SS Flying Enterprise potonuo nakon 13 dana borbe na zapadnom prilazu La Manšu.
  • 11. 1. - Vojo Srzentić, supruga Dragica i spisateljica Milka Žicina osuđeni u vezi s Informbiroom.
  • 13. 1. - Počinju "crne godine" u Francuskom protektoratu u Tunisu: stiže rezident Jean de Hauteclocque, zahteva smenu vlade. Kasnije tokom meseca dolazi do hapšenja i sukoba sa ljudskim žrtvama.
  • januar - Jugoslovenska vlada procenjuje da će tokom godine biti potrebno 269 miliona dolara strane pomoći za trgovinski deficit i program kapitalnih investicija[3] (tri zapadne sile daju 120 miliona do 30. juna[3]).
  • januar - U NR Kini se na Kampanju tri anti nadovezuje Kampanja pet anti: uz rasipanje, korupciju i birokratiju, sada i protiv podmićivanja, krađe državne imovine, izbegavanja poreza, varanja na državnim ugovorima i krađe državne ekonomske informacije - na meti je kapitalistička klasa.
  • 20. 1. - Anton Vovk, administrator ljubljanske dijeceze, poliven benzinom i zapaljen u Novom Mestu (teško povređen, Vatikan protestuje 30-tog).
  • 20. 1. - Edgar Faure je francuski premijer nakon Renéa Plevena, samo do marta.
  • ca. 21. 1. - U Jugoslaviji trojica osuđena na smrt, 20 na robiju za "antidržavne aktivnosti". (NYT)
  • 25. 1. - Nakon što je egipatska policijska kasarna u Ismailiji odbila naređenje da preda oružje i povuče se iz kanalske zone, Britanci je zauzimaju nakon borbe u kojoj gine 50 Egipćana (egipatski policajci su juče pomagali gerilcima koji su napali Britance).
  • 26. 1. - Uhapšeno 46 osoba u Zagrebu koji su izvikivali nacionalističke parole nakon polufinala kupa Maršala Tita (petorica kasnije osuđeni na zatvorske kazne)[4].
 
Ruševine nakon Kairskog požara

Februar/Veljača uredi

  • ca. 2. 2. - Mere protiv profesionalizma i klađenja u sportu u FNRJ. (NYT)
  • 5. 2. - Simbolični početak gradnje Staljinove aleje u Istočnom Berlinu (Karl-Marx-Allee).
  • 6. 2. - Umro George VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva i dominiona Britanskog komonvelta; nasleđuje ga kćerka Elizabeta II, trenutno je na putovanju u Keniji. Vlada do 2022.
  • 9. 2. - Prva pošiljka američkih vojnih aviona FNRJ u Puli[5].
  • ca. 9. 2. - U Beogradu su promenjeni nazivi nekih ulica u vezi sa SSSR i istočnim državama. (NYT)
  • ca. 9. 2. - Kampanja protiv rimokatoličke hijerarhije u Sloveniji, kao i muslimanske u Bosni i dr. - traži se razlika između "političkog klerikalizma" i religije. (NYT)
 
Elizabeta II
  • 13 - 15. 2. - Rekordnih 146 cm snega u Ljubljani, u Ratečama 240, muškarci od 19 do 30 mobilisani za čišćenje.
  • 14. 2. - "Svetovalentinski masakr" na Gvadalupi: snage reda ubile četvoricu štrajkača.
  • 14-25. 2. - Zimske olimpijske igre u Oslu.
  • februar - U Jugoslaviji čistka "politički nepouzdanih" predavača u školama i ključnog osoblja u trgovini i industriji[3]. Partija opet naglašava klasnu borbu da se ne bi izgubio revolucionarni duh. (NYT)
  • februar - Završila se erupcija novog vulkana Parícutin u Meksiku - za devet godina je nastala kupa visine 424 metra, stradale su dve varoši.
  • 15. 2. - Bogoslovski fakultet isključen sa Beogradskog univerziteta (do 2004).
  • 16. 2. - Nove mere za privlačenje turista u FNRJ. (NYT)
  • februar-mart? - Izložba savremenog francuskog slikarstva u Umetničkom paviljonu na Kalemegdanu, Beograd; u martu prenesena u Zagreb[6].
  • 17. 2. - Premijer UK, Winston Churchill, objavio da zemlja poseduje atomsku bombu, najavljuje test za oktobar.
  • 18. 2. - Grčka i Turska su prve nove članice NATO.
  • 21. 2. - U Dhaki, Istočni Pakistan, ubijena 4 studenta-demonstranta - dolazi do širokih protesta koji će dovesti do priznanja bengalskog jezika (danas UN-ov Dan maternjeg jezika).
  • 21. 2. - Nakon četiri meseca završeni prvi parlamentarni izbori u Indiji od nezavisnosti: Nehruov Indijski nacionalni kongres dobija 364 od 489 mandata.
  • 21. 2. - U UK više nije obavezno nositi ličnu kartu/osobnu iskaznicu (uvedene 1939).
  • ca. 22. 2. - U Vojvodini će biti nacionalizovano 40.000 individualnih imanja. (NYT)
  • 24. 2. - Srpska akademija nauka i umetnosti se preselila iz Brankove 15 u Knez Mihailovu 35[7].
  • 25. 2. - Završena Lisabonska konferencija NATO: odobren projekt Evropske obrambene zajednice, sjedište NATO će biti u Parizu (do 1966).
  • 25. 2. - Prvi indokineski rat: završava se Bitka kod Hòa Bình - mada su Francuzi naneli velike gubitke Viet Minhu, odlučuju da napuste Hòa Bình, 76 km od Hanoja, gde je bilo vezano previše vojnika.
  • 29. 2. - SAD, UK i Francuska će dati još 45 miliona pomoći FNRJ, nakon Trumanovog poziva. (NYT)

Mart/Ožujak uredi

 

Fulgencio Batista

  • 10. 3. - Fulgencio Batista izvodi vojni udar na Kubi, pošto je imao slabe šanse na izborima zakazanim za jun - ostaje do revolucije u novogodišnjoj noći 1958/59.
  • 10. 3. - Staljinova nota: SSSR predlaže ujedinjenu, neutralnu i naoružanu Nemačku - zapadne sile 25. 3. odbijaju jer smatraju da bi zapravo bila pod sovjetskom kontrolom, traže slobodne izbore pod nadzorom UN.
  • 14. 3. - Jedan Seaboard & Western-ov DC-4 prvi je američki komercijalni let od rata koji je stigao u Jugoslaviju.
  • mart - Uhapšeno 17 studenata-informbirovaca sa Novinarske i diplomatske visoke škole u Beogradu (među kojima i Jug Grizelj) - u julu odlučeno da škola bude ukinuta.[8]
  • mart - Prolazni skandal sa nagom Marilyn Monroe na kalendaru. Ove godine se pojavila u pet filmova, uključujući Monkey Business.
  • mart? - Šest rumunskih letača prebeglo u Jugoslaviju, dobili azil u julu.
  • 16. 3. - Tropski ciklon Denise: u mestu Cilaos, Reunion, palo rekordnih 1870mm kiše za 24 sata.
  • 16. 3. - Osnovano Nordijsko vijeće - Švedska, Danska, Norveška, Island, od 1955. Finska.
  • 20. 3. - 24. dodjela Oscara: najbolji film je An American in Paris, ukupno šest nagrada, isto koliko i A Place in the Sun, četiri nagrade za A Streetcar Named Desire.
  • 21. 3. - Kwame Nkrumah je prvi premijer britanske Zlatne Obale (premijer nezavisne Gane 1957-60, predsednik 1960-66).
  • 21. 3. - Korejski rat: počinje Bitka za Hill Eerie (do jula).
  • 21. 3. - Kraj racioniranja kruha u Španjolskoj.
  • 22. 3. - Prvi broj dvonedeljnog časopisa "Svedočanstva"[9], urednik Aleksandar Vučo.
  • 22. 3. - Proitalijanski neredi u Trstu, demonstracije i u Rimu ovih dana za povratak teritorije. Narednih dana okupljanja studenata u Ljubljani i Beogradu.
  • 24. 3. - Prvi generalni sekretar NATO je Hastings Ismay (do 1957).
  • 26. 3. - Francuski rezident hapsi tuniskog premijera i nekoliko ministara.
  • 27. 3. - Eksplozija paketa namenjenog zapadnonemačkom kancelaru Adenaueru ubila policajca (poslat od izraelskih agenata).
  • 27. 3. - Prikazan Singin' in the Rain.
  • 29. 3. - Predsednik Truman odustaje od kandidacije za treći mandat.
  • 31. 3. - Alan Turing se izjašnjava krivim za gross indecency: umesto zatvora bira uslovnu kaznu, koja obuhvata hormonsku terapiju (ubio se 1954).

April/Travanj uredi

 
Lever House u Njujorku
  • 5. 4. - U oluji istočno od Grenlanda bez traga nestalo pet norveških brodova fokolovaca.
  • 8. 4. - Veče pre početka štrajka u američkoj industriji čelika, predsednik Truman objavljuje da preuzima industriju.
  • ca. 9. 4. - Rezolucija II kongresa Partije rada Albanije optužuje "fašističku Titovu kliku" za "likvidaciju albanskog življa" u Jugoslaviji.
  • 9-11. 4. - "Nacionalna revolucija" u Boliviji: vojni vladar Ballivián je zbačen u borbama sa 600 mrtvih, Víctor Paz Estenssoro, kome je izborna pobeda oduzeta 1951, postaje predsednik 16. aprila (1952-56, 1960-64. i 1985-89) - uvode se radikalne reforme, univerzalno pravo glasa, agrarna reforma, privatizacija kalajnih/kositrenih koncerna.
  • 11. 4. - Jugoslavija i Japan nastavljaju diplomatske odnose.
  • 14. 4. - Masovni miting u Beogradu povodom Tršćanskog pitanja, narednih dana i u drugim gradovima.
  • 15. 4. - Prvi let Boeing B-52 Stratofortress (u službi od 1955).
  • april - Prvi broj zagrebačkog časopisa "Krugovi" (izlazi do 1958).
  • 15. 4. - Snage Republike Kine (Tajvana) privremeno oduzele ostrvo Nanri komunistima.
  • 17. 4. - Teniseri Dragutin Mitić i Milan Branović se ne vraćaju sa turnira u Rimu.
 
B-52
  • 18. 4. - Dvojica Jugo-Kanađana otela avion iz Beograda da bi preveli majku i sestru iz zemlje - spustili su se u Austriji. (NYT)
  • ca. 18. 4. - Opšti zakon o narodnim odborima - veća ovlašćenja, proširenje materijalne osnovice.
  • 21. 4. - Tito na naslovnici časopisa Life.
  • 23. 4. - Beograd zahteva opoziv jednog sovjetskog diplomate, zbog špijuniranja. (NYT)
  • 25. 4. - Nemačka zemlja Baden-Württemberg je osnovana spajanjem (južnog) Badena, Württemberg-Badena i Württemberg-Hohenzollerna.
  • 26. 4. - Američki razarač Hobson potonuo sa 176 od 276 ljudi nakon sudara sa nosačem aviona Wasp tokom vežbi u Atlantiku.
  • 27. 4. - Obnovljen je bečki Stephansdom.
  • 28. 4. - Stupio na snagu Ugovor iz San Franciska između Japana i Saveznika - zvanični kraj II svetskog rata, okončana okupacija Japana. Istog dana je stupio na snagu i Ugovor o sigurnosti između SAD i Japana, kojim SAD dobijaju pravo na vojno prisustvo.
  • 28. 4. - Potpisan Tajpejski ugovor, mir između Japana i Republike Kine (Tajvan, nisu bili pozvani u San Francisco; sa NR Kinom je potpisan Kominike 1972).
  • 29. 4. - Zvanično otvorena Lever House u Njujorku, prvi neboder u internacionalnom stilu.
  • 29. 4. - Sovjetski MiG-15 napao francuski DC-4 na liniji Frankfurt-Berlin.
  • 30. 4. - Prvi broj "Vjesnika u srijedu".

Maj/Svibanj uredi

 
De Havilland Comet - početak mlaznog transporta
  • 2. 5. - Britanski BOAC otvorio prvu putničku liniju mlaznim avionima, London-Johanezburg, modelom de Havilland Comet (prizemljen 1954. nakon raspada tri aviona).
  • 3. 5. - Američki potpukovnici Fletcher i Benedict se spustili avionom na geografski Severni pol.
  • 6. 5. - Das Lied der Deutschen je ponovo himna u Zapadnoj Njemačkoj samo treća strofa.
  • 9. 5. - Zapadni saveznici će dati veće učešće Italiji u upravi Zone A ST Trsta.
  • 11. 5. - Predsednik Tito otkrio spomenik Žarku Zrenjaninu na zrenjaninskom Trgu slobode (premešten 1964. ispred zgrade komiteta).
  • 11. 5. - Demonstracije u Essenu protiv naoružavanja Zapadne Nemačke, policija ubila radnika i komunistu Philippa Müllera (u Istočnoj N. je od 1954. dodeljivana medalja nazvana po njemu).
  • 13. 5. - Počinje s radom bolnica "Dr Dragiša Mišović" u Beogradu.
  • 15. 5. - U tršćanskoj Zoni B donesene mjere kojima se olakšava promet sa Jugoslavijom - odgovor na odluku zapadnih sila, Italija protestira, optužuje da su tamošnji Talijani progonjeni. (NYT)
  • ca. 20. 5. - Najhladniji maj u Jugoslaviji. (NYT, prizemni mraz u Beogradu 19. i 22., doduše 5-og je bilo 30 stepeni)
 
Narodni muzej se uselio u zgradu
  • 23. 5. - Otvoren Narodni muzej u Beogradu na Trgu Republike.
  • 26. 5. - Generalni sporazum tri zapadne sile i Zapadne Nemačke, na snazi od 1955: kraj okupacije, priznanje suverenosti. U Istočnoj Nemačkoj se na to odgovara tzv. Operacijom Štetočina (Aktion Ungeziefer), raseljavanja nepoćudnih iz granične zone.
  • 26. 5. - Joseph Burstyn, Inc. v. Wilson: Vrhovni sud SAD presuđuje da je zabrana filma na osnovu "svetogrđa" neustavna.
  • 27. 5. - V plenum CK KPJ[10] - rasprava o predlogu Ustavnog zakona, Tito govori u korist direktnih izbora i za federativnu republiku a ne federaciju republika.
  • 27. 5. - U Parizu potpisan Ugovor o ustanovljenju Evropske odbrambene zajednice: Francuska, Italija, zemlje Beneluksa i zapadna Nemačke bi imale panevropsku vojsku, podeljenu u nacionalne komponente (Francuska odbila ratifikaciju 1954, zapadna Nemačka će ući u NATO 1955).
  • 27. 5. - Čistka u Rumunskoj KP: smenjeni su Ana Pauker, Vasile Luca i Teohari Georgescu. Pošto je konsolidovao položaj, generalni sekretar Gheorghe Gheorghiu-Dej 2. juna preuzima i premijerski položaj od Petru Groze (do 1955). Ovo je pobeda domaće nad "moskovskom" frakcijom u partiji, Nicolae Ceaușescu uskoro ulazi u Centralni komitet.
  • 28. 5. - Gen. Matthew Ridgway je Vrhovni saveznički komandant u Evropi nakon Eisenhowera (do 1953). Komandu UN u Koreji preuzima Mark W. Clark. Komunističke manifestacije protiv njegovog dolaska u Pariz se pretvaraju u nerede.
  • 30. 5. - Osnovana opština Novi Beograd (Bežanija priključena 1955).

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Prevodnica 1 na Kanalu Volga – Don
  • 1. 6. - Velike građevine komunizma: otvoren Kanal Volga – Don u SSSR. Na ulazu u kanal u julu je otkriven spomenik Staljinu, visok 24 metra (uklonjen 1961-62, zamenjen Lenjinom 1973).
  • 1. 6. - Pušten je u pogon prvi generator Hidroelektrane Vinodol, kojoj će služiti Lokvarsko i jezero Bajer. Ove godine u Hrvatskoj je završena i druga mala hidroelektrana Ozalj.
  • 1. 6. - Šestorica osuđeni kao teroristi u Tetovu. (NYT)
  • 1. 6. - Zapadni Berlinci ne mogu ući u DDR bez dozvole, pre neki dan su prekinute i telefonske veze.
  • 1. 6. - Katolička crkva stavila dela André Gide-a na Index librorum prohibitorum.
  • 2. 6. - Youngstown Sheet & Tube Co. v. Sawyer: povodom situacije sa industrijom čelika, Vrhovni sud SAD ograničava pravo predsednika da zauzima privatnu imovinu. Istog dana počinje štrajk.
  • 7. 6. - Jugoslovenska vlada uklonila neke kontrole na industrijske sirovine i poluprerađenu robu, seljacima vraćeno "relativno slobodno" tržište za žitarice[3], ukinut prinudan otkup (NYT).
  • 9. 6. - Potpisan mirovni ugovor između Japana i Indije.
  • 13 - 14. 6. - Inauguralna sjednica Centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije, Krleža podnio uvodni referat "O problemima i zadacima Enciklopedije Jugoslavije" (sastav enciklopedije najavljen u aprilu[11]).
  • 13. 6. - Afera Catalina: Sovjeti oborili švedski obaveštajni avion, poginulo svih osam članova posade, zatim tri dana kasnije i avion koji je tragao za prethodnim.
  • 17. 6. - U Gvatemali je donesen Dekret 900, agrarna reforma kojom se nekorišćena zemlja redistribuira seljacima - United Fruit je nezadovoljan (→ Državni udar u Gvatemali 1954.)
  • 19. 6. - Osnovane Specijalne jedinice Američke vojske.
  • 23 - 27. 6. - Napad na branu Sui-ho: snage UN gađaju hidrocentrale na rijeci Yalu - uništili su 90% kapaciteta.
  • 24. 6. - Prvo izdanje njemačkog tabloida Bild.
  • 26. 6. - Earl Mountbatten, komandant britanske mediteranske flote i NATO snaga na Mediteranu, posetio predsednika Tita na Brionima.
  • 26. 6. - 15. 7. - U Parizu održana izložba slika Petra Lubarde.
  • 26. 6. - Korejski rat: pojačanje borbi za Old Baldy, ogolelo Brdo 266 - nakon niza od pet bitaka, Kinezi će ga povratiti u martu 1953.
  • 26. 6. - Jugoslovenski avion otet i odveden u Italiju - trojica zatražila azil. (NYT)
  • 27. 6. - Zakon o imigraciji i državljanstvu stupa na snagu u SAD, pošto je Kongres preglasao predsednikov veto. Nastavlja se sistem kvota po regionima (ukinut 1965). Vlada može proterati doseljene subverzivce ili im sprečiti ulazak.
  • 28. 6. - U Kaliforniji održan prvi Miss Universe, pobednica je iz Finske.
  • 30. 6. - Okončava se Maršalov plan: SAD je za četiri godine pomogla zapadnoevropske privrede sa 12 milijardi dolara. Nasleđuju ga operacije prema Zakonu o uzajamnoj sigurnosti.
  • 30. 6. - U okršaju sa diverzantima nedaleko od Leskovca, smrtno ranjen potpukovnik UDB-e Pane Đukić.

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Stambena zgrada na obali Kotelničeskaja u Moskvi
  • 1. 7. - Uvoznici i izvoznici u FNRJ mogu trgovati po nefiksiranom kursu. (NYT 17. 6.)
  • 1. 7. - Četvorica u FNRJ osuđena na smrt zbog krađe bakarne žice za 83.000 dolara. (NYT)
  • 1. 7. - U Istočnoj Nemačkoj se osniva Kasarnska narodna policija (prerasta u Nacionalnu narodnu armiju 1956).
  • 2. 7. - Slovenački prelati pristali na priključenje državnom svešteničkom udruženju, nakon pritiska (NYT)
  • 3. 7. - Sinod SPC odbija državno udruženje, "Borba" osuđuje šestoricu episkopa. (NYT)
  • 3 - 7. 7. - Prvo putovanje putničkog broda SS United States: sa 3 dana, 10 sati i 40 minuta (prosečna brzina 65,91 km/h) brod obara rekord i posljednji je osvajač Plave vrpce.
  • 6. 7. - Poslednja vožnja tramvaja u Londonu - vratiće se 2000.
  • 6. 7. - Petoro u FNRJ osuđeni na smrt kao bugarski špijuni.
 
SS United States (foto 2009)
  • 7 - 11. 7. - Republikanska konvencija u Čikagu: gen. Dwight D. Eisenhower, podržan od istočnog liberalnog establišmenta, postaje kandidat partije za predsednika, mada je konzervativac Robert A. Taft imao više narodnih glasova.
  • 9 - 12. 7. - II partijska konferencija istočnonemačke partije: Walter Ulbricht objavljuje gradnju socijalizma.
  • 11. 7. - Operacija Pressure Pump, masovno gađanje ciljeva u Pjongjangu radi političkog pritiska.
  • 14. 7. - Federalni sud u SAD odbija izručenje Andrije Artukovića FNRJ. (NYT)
  • 14. 7. - Međunarodna konferencija slobodnih sindikata odbija prijem jugoslovenske organizacije.
  • jul - Fidel Castro, nesuđeni kandidat na junskim izborima koje je Batista otkazao, počinje okupljanje ljudi u "Pokretu".
  • 16. 7. - Spor između iranskog premijera Mosaddegha i šaha: premijer insistira da imenuje ministra rata i šefa kabineta, daje ostavku - novi premijer nastavlja pregovore sa Britancima oko naftne kompanije što pokreće talas štrajkova i krvavih nereda.
  • 18. 7. - "Afera Jevrejskog antifašističkog komiteta": 13 jevrejskih pesnika je na tajnom suđenju u Moskvi osuđeno na smrt. (→ Borba sa kosmopolitizmom)
 
Nacije na Olimpijadi
 
Neredi u Iranu
  • 21. 7. (30 tir po i. k.) - Posle petodnevnih krvavih nereda u Iranu, komandanti vraćaju vojsku u kasarne. Mohammad Mosaddegh je ponovo premijer Irana (do 1953), sada sa punom kontrolom nad vojskom. Dobija vanredna ovlašćenja od parlamenta, kojima ograničava vlast monarhije.
  • 22. 7. - Druga utakmica Jugoslavija - SSSR: 3:1 (2:1)[12] - utakmice su bile poznate kao "dvoboj TitoStaljin".
  • 22. 7. - Međunarodni krivični sud presudio da nije nadležan u britanskoj tužbi zbog nacionalizacije Anglo-iranske naftne kompanije - britanski bojkot nafte ipak šteti ekonomiji.
  • 22. 7. - Novi ustav Poljske menja joj naziv u Poljska Narodna Republika (do 1989).
  • 23. 7. - Evropska zajednica za ugljen i čelik stupila na snagu. Prvi predsednik Visokog predstavništva je Jean Monnet (zajedničko tržište je otvoreno 1953).
 
Nasser i Naguib
  • 23. 7. - Revolucija u Egiptu: vojni puč "Slobodnih oficira", na čelu su gen. Muhammad Naguib i potpuk. Gamal Abdel Naser.
  • 23. 7. - U Istočnoj Nemačkoj, pet zemalja se zamenjuje sa 14 okruga (do 1990).
  • 24. 7. - Štrajk u američkoj industriji čelika razrešen pod pritiskom predsednika, radnici su dobili povišicu. Ekonomski gubici štrajka procenjeni na 4 milijarde dolara.
  • 24. 7. - Prikazan film High Noon.
  • 25. 7. - Proglašenjem novog ustava, Portoriko postaje samoupravna teritorija SAD umesto kolonije.
  • 26. 7. - Egipatski kralj Faruk I abdicira u korist šestomesečnog sina Fuada, odlazi sa porodicom u Italiju. Vlast preuzima Savet revolucionarne komande (republika proglašena sledeće godine).
 
Evitin pogreb
  • 26. 7. - Umire Eva Perón, argentinska prva dama i odnedavno Duhovni vođa nacije. Nakon perioda prosperiteta, zemlju pogađa teška recesija, politički režim je takođe u opadanju.

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 2. 8. - Finale olimpijskog nogometnog turnira u Helsinkiju, Jugoslavija – Mađarska 0:2.
  • 2. 8. - Jugoslavenski zakoni će biti primjenjivani u tršćanskoj Zoni B. (NYT)
  • 4/5. 8. - Afera Dominici: tročlana engleska porodica ubijena u Francuskoj, za šta je osuđen vlasnik obližnje farme - na smrt, pa doživotnu, da bi bio pušten iz zdravstvenih razloga, ne i pomilovan.
  • 11. 8. - Kralj Talal Jordanski abdicira zbog mentalne bolesti - nasleđuje ga sin Hussein (do 1999).
 
Hussein I od Jordana
  • 12. 8. - "Noć ubijenih pesnika": pogubljeni su sovjetski jevrejski pesnici osuđeni u julu (o događaju se saznalo 1955).
  • 12. 8. - Radnički nemiri u tekstilnoj fabrici u Kafr el-Dawwaru u Egiptu, dvojica kolovođa će biti obešena.
  • 14. 8. - Šef mađarske partije Mátyás Rákosi postaje i premijer (do 1953).
  • 14. 8. - U novinskom članku antropologa Alfreda Sauvyja se pojavio termin Treći svijet za zemlje koje nisu u savezu sa SAD ili SSSR.
  • avgust - Li Mijevi kineski nacionalisti upadali u Junan iz Burme ali su odbijeni.
  • 16. 8. - Dominikanski diktator Rafael Trujillo prepušta predsednički položaj svom bratu Héctoru (do 1960), a nastavlja vladavinu iza paravana do atentata 1961.
  • 16. 8. - Zabranjen izvoz žita iz FNRJ zbog suše, vlada mora smanjiti kapitalne investicije i druge troškove. (NYT 17, 18. 8.) U septembru je izvešteno o 50% gubitka ili 330 miliona dolara. (NYT 16. 9.)
  • 18. 8. - Jugoslovenski olimpijski veslači zatražili azil u Z. Nemačkoj. (NYT)
  • 23. 8. - Iračka intifada, inspirisana događajima u Egiptu i Iranu: lučki radnici u Basri počinju štrajk, studenti se pridružuju u oktobru.
  • 23. 8. - Jedan poginuo u okršaju na albanskoj granici. (NYT)
  • 26. 8. - Britanski putnički mlaznjak obavio povratno putovanje preko Atlantika za jedan dan.
  • 27. 8. - Okončani pregovori o ratnoj odšteti između Nemačke i Izraela - Nemačka plaća tri milijarde maraka.
  • 29. 8. - Još jedan masovan udar na Pjongjang, tokom posete Chou En-laja SSSR.

Septembar/Rujan uredi

  • 1. 9. - José María Velasco Ibarra je po treći put predsednik Ekvadora (do 1956, jedini od pet puta da je odradio ceo mandat).
  • 2. 9. - Na Univerzitetu Minnesota obavljena prva operacija na otvorenom srcu.
  • 6. 9. - Televizija počinje u Kanadi, CBC emitira iz Montreala, dva dana kasnije i iz Toronta.
  • 9. 9. - Kod beogradskog Velikog ratnog ostrva potonuo brod "Niš" sa 102 putnika i 3 člana posade - najveća brodska tragedija kod nas.
  • 9. 9. - Četvorica osuđena na smrt zbog špijuniranja za Albaniju. (NYT)
  • 9. 9. - U Egiptu donesen zakon o agrarnoj reformi, cilj je redistribucija zemlje u korist seljaka - kraj političkog uticaja velikih zemljoposednika.
  • 10. 9. - Prvi put se sastala Evropska parlamentarna skupština (od 1962 Evropski parlament).
  • 10. 9. - Potpisan Sporazum o reparacijama između Izraela i Savezne Republike Nemačke (Luksemburški sporazum, na snazi od 1953).
  • 10. 9. - Jedan ubijen, četvoro ranjeno pri pokušaju prelaska u tršćansku Zonu A.
  • 12. 9. - Admiral John H. Cassady, komandant Šeste flote SAD, posetio Split, Tito obišao nosač aviona Coral Sea i osmatrao njegovo delovanje.
  • 14 - 17. 9. - Suđenje "jugoslovenskim kidnaperima" u Budimpešti - UDB-a otima informbirovske emigrante iz Mađarske[13].
  • 14 - 25. 9. - Exercise Mainbrace: prve velike pomorske vežbe NATO u severnom Atlantiku.
  • 15. 9. - Odlukom UN, u Eritreji se okončava britanska vojna administracija, ulazi u federaciju sa Etiopijom (ova je anektira 1962-93, Eritrejski rat za nezavisnost traje 1961-91).
  • septembar - Poseta jugoslovenske delegacije Grčkoj.
  • septembar - Pojavili se romani: Steinbeckov "Istočno od raja" i Hemingwayev The Old Man and the Sea.
  • septembar - U SSSR počinju hapšenja u vezi "Doktorske zavere", predstavljene javnosti sledećeg januara - većinom se radi o Jevrejima.
  • 17. 9. - Muhammad Naguib novi premijer Egipta (do 1954), prethodnik Ali Mahir Paša je prinuđen na ostavku 7. 9. zbog protivljenja agrarnoj reformi.
  • 17. 9. - Prikazan film The Snows of Kilimanjaro.
 
Jovanka Broz

Oktobar/Listopad uredi

 
Sjedište Ujedinjenih naroda
  • 1. 10. - Zabranjen uvoz neke robe na šest meseci u FNRJ zbog ekonomskih problema. (NYT)
  • 3. 10. -   Operacija Hurricane: Britanci su detonirali svoju atomsku bombu, snage 25 kilotona, na otočju Montebello uz sjeverozapad Australije.
  • 3. 10. - SSSR je proglasio američkog ambasadora Georga F. Kennana za personu non gratu, nakon što je svoje iskustvo u Moskvi uporedio sa internacijom u nacističkom Berlinu.
  • 5. 10. - Ukinuto racionisanje čaja u UK.
  • 5 - 7. 10. - Treći kongres Saveza književnika Jugoslavije u Ljubljani - Krležin referat "O slobodi kulture", kritika "ždanovljevske estetike", tj. socijalističkog realizma[15] - početak novog perioda u kulturi.
  • 5 - 14. 10. - XIX kongres KPSS, prvi od 1939: promena imena iz "Svesavezna komunistička partija (boljševika)" u Komunistička partija Sovjetskog Saveza, promene u organizaciji i broju članova organa - Politbiro i Orgbiro su zamenjeni Prezidijumom; Staljinov poslednji govor. Usvojena je peta Petoletka.
  • 6 - 15. 10. - Korejski rat—Bitka za Beli konj: u kineskoj ofanzivi, to brdo je 24 puta prelazilo iz ruke u ruku, ali su ga snage UN zadržale. Još pre kraja ove bitke, snage UN započinju Bitku za Triangle Hill, ali 42 dana borbi ne donosi promenu. UN prekida pregovore o primirju jer nema pomaka po pitanju repatrijacije zarobljenika (nastavljeni u aprilu).
  • 6. 10. - U NR Srbiji odustaju od ovlašćenja da prisiljavaju diplomce da rade u unutrašnjosti. (NYT)
  • 8. 10. - Sudar tri voza na stanici Harrow & Wealdstone blizu Londona odnosi 112 života.
  • 10. 10. - Bitka za ostrvo Nanri: kineski nacionalisti zauzimaju ostrvo pored kontinenta, ali se odmah povlače.
  • 11. 10. - Jedan osuđen na smrt kao špijun za Bugarsku. (NYT)
  • 13. 10. - Milovan Đilas u članku tvrdi da Staljinove teorije nemaju veze sa marksizmom i socijalizmom i da su vrlo slične Hitlerovim.
  • 13. 10. - Tri sile dogovorile da će nastaviti pomoć Jugoslaviji, 30 miliona odmah za sirovine, obećano još 99. (NYT)
  • 14. 10. - UN započele rad u zgradi Sjedišta Ujedinjenih naroda.
 
Cité radieuse iznutra

Novembar/Studeni uredi

 
Ivy Mike
  • 1. 11. - Operation Ivy - Amerikanci detonirali prvu hidrogensku bombu Mike, na atolu Eniwetok (snaga 10,4 megatona).
  • 1. 11. - Protestna nota FNRJ Svetoj stolici za mešanje u unutrašnje poslove, povodom biskupskog odbijanja državnog svešteničkog udruženja (takođe i najave uzdizanja Alojzija Stepinca u kardinala).
 
250pxŠesti kongres KPJ
 
Eisenhowerev bedž
  • 4. 11. - Predsednički izbori u SAD: Dwight D. Eisenhower je prvi republikanski pobednik od 1928, nadmašio je demokratskog kandidata Adlaia Stevensona sa 55,2 prema 44,3% u glasovima, 442:89 u elektorima, 39:9 u državama.
  • 4. 11. - U SAD osnovana Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), bavi se elektroničkim izviđanjem, njeno postojanje je neko vrijeme nepoznato.
  • 4. 11. - Severo-kurilski zemljotres na Kamčatki, magnitude 9, u cunamiju je stradalo preko 2.300 ljudi.
  • 5. 11. - General Ljubodrag Đurić napravio skandal na kongresu, dovodi u pitanje moral funkcionera, optužuje Petra Stambolića da mu je oteo ženu. (NYT)
  • 10. 11. - Generalni sekretar UN Trygve Lie daje ostavku - SSSR ga nije priznavao od reizbora 1950, američki komiteti su tragali za "subverzivcima" u UN; šef pravnog odeljenja UN Abraham Feller izvršio samoubistvo tri dana kasnije.
  • 10. 11. - Tito izjavljuje da bi prihvatio odbrambeni sporazum sa Grčkom i Turskom, prihvata poziv u Britaniju, želeo bi da poseti i SAD.
  • 14. 11. - New Musical Express (NME, pokrenut prošlog marta) objavljuje prvu britansku listu singlova.
  • novembar - Potpredsednik savezne vlade Blagoje Nešković isključen iz SKJ, pod optužbom da je pristalica Informbiroa (nije hapšen).
  • novembar - Exercise Longstep: vežbe NATO u Mediteranu.
  • 16. 11. - Izbori u Grčkoj: pobeda konzervativnog Grčkog okupljanja, maršal Aleksandros Papagos je premijer do smrti 1955.
  • 17. 11. - U Mađarskoj, četvorica osuđena na smrt kao "jugoslovenski špijuni", jedan doživotno (NYT), zatražen opoziv jugoslovenskog otpravnika poslova[3].
  • 18. 11. - Fudbaler osuđen na smrt zbog ubistva sudije u Šapcu. (NYT)
  • 20. 11. - Amerikanac George Jorgensen, Jr. postaje Christine Jorgensen u Kopenhagenu - prva uspešna operacija promene pola.
  • 21. 11. - Aleksander Zawadzki je šef države, predsednik novog Državnog saveta, u Poljskoj NR (do smrti 1964), umesto Bolesława Bieruta koji odlazi za premijera (do smrti 1956).
  • 23. 11. i kasnije - Izbor opštinskih odbornika u FNRJ, listići umesto kuglica[19].
  • 23. 11. - 2. 12. - Bitka kod Nà Sảna je francuski uspeh u Vijetnamu.
  • 25. 11. - Počinje niz prikazivanja komada Agathe Christie The Mousetrap - sve do prekida usled Covid-19, 16. marta 2020.
  • 27. 11. - Rudolf Slánský, generalni sekretar Čehoslovačke KP, i još 13 optuženika osuđeni na montiranom suđenju za "trockističko-titoističko-cionističke aktivnosti" - 11 smrtnih i tri doživotne kazne.
  • 27. 11. - FAO izveštava o kritičnoj nestašici hrane u FNRJ, poziva članice UN da pomognu. (NYT)
  • 26. 11. - Prikazan film Bwana Devil, čime počinje par godina "zlatne ere" 3D filmova.
  • 29. 11. - Imenovana 24 nova kardinala, među njima i Alojzije Stepinac - ne želi tražiti dozvolu za putovanje od vlasti (ceremonija u siječnju).

Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 12. - Adolfo Ruiz Cortines je novi predsednik Meksika (do 1958) - žene će dobiti pravo glasa, početak "Meksičkog čuda" u ekonomiji.
  • 2. 12. - Dva dana nakon izbora za ustavotvornu skupštinu u Venecueli, vojna hunta prekida prebrojavanje glasova i proglašava svoju pobedu - privremeni, kasnije stalni, predsednik postaje Marcos Pérez Jiménez (do 1958).
  • 3. 12. - U Čehoslovačkoj pogubljen Rudolf Slanski.
 
Muzej Nikole Tesle
  • 5. 12. - Osnovan Muzej Nikole Tesle u Beogradu, smešten u bivšu Genčićevu kuću.
  • 5. 12. - Tuniski aktivista Farhat Hached ubijen od strane francuske terorističke organizacije Crvena ruka; demoralisani Lamine Bey pristaje na reformu lokalne vlasti 20-og.
  • 5 - 9. 12. - Veliki smog u Londonu, neuobičajeno gusta i dugotrajna magla pomešana sa dimom, prekraćuje život hiljadama ljudi.
  • 9. 12. - Ukinut ustav Egipta iz 1923, Savet revolucionarne komande će sledećeg februara doneti novi.
  • 10. 12. - Nazire se kraj kolektivizacije u FNRJ: raspušteno 500 zadruga, još 500 pripojeno drugima (3-4% proizvodnje). (NYT)
  • 12. 12. - Svetski savet mira, sovjetski front, organizuje Kongres ljudi za mir u Beču.
  • 13. 12. - Posledice suše: u Jugoslaviji poskupelo hleb i mleko.
  • 15. 12. - Potti Sreeramulu umire nakon 56 dana štrajka glađu s ciljem stvaranja države u Indiji za govornike telugua - dolazi do nereda, država Andhra je formirana sledeće godine (Andhra Pradesh od 1956).
  • 17. 12. - Prekid diplomatskih odnosa Jugoslavije i Vatikana (do 1970).
  • 23. 12. - Pored Istre zaplenjeno 26 talijanskih ribarskih brodova sa 215 ljudi - ubrzo pušteni. (NYT)
  • 21. 12. - Redovito emitiranje istočnonjemačke televizije Deutscher Fernsehfunk, a četiri dana kasnije i zapadna Nordwestdeutscher Rundfunk.
  • 27. 12. - Skupština FNRJ usvaja plan za razvoj teške industrije, mada sirovina ima samo za 15 dana. (NYT)
  • 31. 12. - Tito apeluje na seljake da ne gomilaju useve već ih prodaju i olakšaju nestašice. (NYT)
  • 31. 12. - SSSR vratio NR Kini Kinesku istočnu železnicu u Mandžuriji.
  • 31. 12. - Franjo Mihalić pobijedio na trci sv. Silvestra u Sao Paulu.

Kroz godinu uredi

  • Početak rada površinskog kopa Kolubara.
  • Nerodna godina u Jugoslaviji zbog velike suše. Početkom godine cijene ipak snižene u odnosu na 1951[20].
  • Odluka o prestanku rada tekija u NR BiH (na Kosovu i u Makedoniji su nastavile).
  • Program Hrvatske seljačke stranke (u emigraciji): "nema nerešivih razlika između Srba i Hrvata"[21].
  • Snimljen film "Ciguli Miguli", prikazan tek 1977.
  • Generalna skupština osuđuje zemlje koje nisu repatrirale decu u Grčku (Jugoslavija je jedina koja to čini)[3].
  • Nordijski savet uveo slobodan promet ljudi, robe i usluga u svojim članicama.
  • U Marseille-u završena uticajna Le Corbusier-ova stambena višespratnica Unité d'Habitation.

1952. u temama uredi

Rođenja uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1952.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Nobelova nagrada za 1952. godinu uredi

Reference uredi

Literatura uredi

  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
  • Da li je sloboda umela da peva?, Vuk Perišić, e-novine (o Šestom kongresu +).