Marshallov plan

Marshallov plan, službeno nazvan Program evropskog oporavka (engleski: European Recovery Program; ERP) je naziv za opsežni program monetarne pomoći SAD-a državama Evrope u svrhu obnove evropske ekonomije nakon drugog svjetskog rata te zaustavljanja širenja sovjetskog komunizma. Marshallov plan se počeo provoditi u aprilu 1948. i trajao sljedeće četiri godine. Njegovi neposredni ciljevi su bili obnova razorenih područja, uklanjanje trgovinskih barijera među tamošnjim državama, modernizacija evropske industrije i prosperitet tamošnjeg stanovništva koji bi stvorio tržište za proizvode iz ratom netaknutih SAD. Inicijativa je ime dobila po svom glavnom zagovorniku, državnom sekretaru Georgeu Marshallu, koji je nužnost ekonomske obnove Evrope spomenuo u svom govoru u junu 1947. Glavni kreatori plana su, pak, bili William L. Clayton i George F. Kennan, visoki funkcionari State Departmenta.

Plan obnove je napravljen na sastanku između država sudionica plana 5. juna 1947. Marshallov plan nudio je takvu vrstu pomoći i Sovjetskom Savezu i njegovim saveznicima, no samo ako bio oni napravili političke reforme i prihvatili neke vanjske kontrole. Plan je djelovao 4 godine počevši u srpnju 1947. U tom periodu nekih 13 milijardi američkih dolara ekonomske i tehničke pomoći je poslano evropskim zemljama koje su postale članice OECD-a.^[1]

Do 1952. godine, kada je plan došao do točke svog kompletiranja, ekonomija svake države sudionice, osim Njemačke, porasla je u odnosu na onu prijeratnu. Tokom sljedeće dvije decenije skoro sve države Zapadne Europe uživale su ekonomski rast i poboljšanju životnih uvjeta; iako se ekonomisti i historičari još uvijek spore koliko je to posljedica ERP. Marshallov plan se dugo smatrao jednim od prvih procesa Europske integracije. Jedina njegova posljedica je znatna amerikanizacija ekonomije i tehnike u Europi i načina upravljanja njima.

Godine 1951. je formalno zamijenjen tzv. Programom međusobne pomoći koji je službeno ukinut 1961. i zamijenjen ekonomskom pomoći koju pruža USAID.

Države sudionice plana i njihovi dobici uredi

Otac plana - George Marshall

Država	1948./49. ^{(milijuna $)}	1949./50. ^{(milijuna $)}	1950./51. ^{(milijuna $)}	Ukupno ^{(milijuna $)}
Austrija	232	166	70	488
Belgija / Luksemburg	195	222	360	777
Danska	103	87	195	385
Francuska	1,085	691	520	2,296
Grčka	175	156	45	366
Island	6	22	15	43
Irska	88	45	—	133
Italija i Trst	594	405	205	1,204
Nizozemska	471	302	355	1,128
Norveška	82	90	200	372
Njemačka^[2]	510	438	500	1,448
Portugal	—	—	70	70
Švedska	39	48	260	347
Švicarska	—	—	250	250
Turska	28	59	50	137
Ujedinjeno Kraljevstvo	1,316	921	1,060	3,297

V. također uredi

Bilješke uredi

↑ Tih 13 milijardi $ uspoređeno je sa američkim BDP-om iz 1948. koji je iznosio 258 milijardi $.
↑ Odnosi se smo na anglo-američke okupacijske zone koje su 1949. postale Zapadna Njemačka. Plan je uključivao cijelu Njemačku no nije primjenjen na Sovjetskoj zoni.

Vanjske poveznice uredi

The German Marshall Fund of the United States
Economist Tyler Cowen questions the conventional wisdom surrounding the Plan Arhivirano 2006-06-23 na Wayback Machine-u
Truman Presidential Library online collection of original Marshal Plan documents from the year 1946 onwards Arhivirano 2019-03-29 na Wayback Machine-u
The Marshal Plan documents collection at MCE Arhivirano 2010-02-09 na Wayback Machine-u
Marshall Plan from the National Archives
Excerpts from book by Allen W. Dulles Arhivirano 2009-03-09 na Wayback Machine-u
United States Secretary of State James F. Byrnes famous Stuttgart speech, September 6, 1946 The speech marked the turning point away from the Morgenthau Plan philosophy of economic dismantlement of Germany and towards a policy of economic reconstruction.
Marshall Plan Commemorative Section: Lessons of the Plan: Looking Forward to the Next Century Arhivirano 2006-07-27 na Wayback Machine-u
U.S. Economic Policy Towards defeated countries Arhivirano 2006-10-11 na Wayback Machine-u travanj 1946.
"Pas de Pagaille!" Arhivirano 2008-10-12 na Wayback Machine-u, Time magazine 28. srpnja, 1947.
"The Marshall Plan as Tragedy," comment on Michael Cox and Caroline Kennedy-Pipe, "The Tragedy of American Diplomacy? Rethinking the Marshall Plan," both published in the Journal of Cold War Studies, vol. 7, no. 1 (Winter 2005) (text of comment on pdf Arhivirano 2007-06-15 na Wayback Machine-u) (text of original article on pdf Arhivirano 2007-06-15 na Wayback Machine-u)
Luis García Berlanga's critique of the Marshall Plan in a classic Spanish film: Welcome Mr. Marshall!
Marshall Plan Still Working, 60 Years Later^{[mrtav link]} Cincinnati Enquirer December 10, 2006

[1] Tih 13 milijardi $ uspoređeno je sa američkim BDP-om iz 1948. koji je iznosio 258 milijardi $.

[2] Odnosi se smo na anglo-američke okupacijske zone koje su 1949. postale Zapadna Njemačka. Plan je uključivao cijelu Njemačku no nije primjenjen na Sovjetskoj zoni.

[1]

[2]