Kalinovik

Kalinovik

Entitet Bosne i Hercegovine	Republika Srpska
Sjedište	Kalinovik
Načelnik	Slavko Sladoja
Površina	732 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	3,687 6/km²
Nadmorska visina	1070 m
Poštanski kod	71230
Pozivni broj	+387 (0) 57
Zvanični sajt

Kalinovik je bosanskohercegovački gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od Sarajeva. Administrativno pripada Republici Srpskoj, a graniči s općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko, te Trnovo.

Geografija

Kalinovički kraj je prostrano i krševito planinsko područje, ispresijecano brdima, uvalama i manjim vodenim tokovima. Područje opštine je između planina Zelengore i Treskavice. Planina Treskavica je granični pojas između šumom obraslog dijela Bosne i krševite Hercegovine, odnosno između Bosne i Huma. Jugozapadni dio planine od davnina su posjećivali stočari iz stolačkih i ljubinjskih sela, poznati i danas kao Humnjaci.

Gvozno je malo kraško polje na Treskavici, udaljeno od Kalinovika oko 11 km prema sjeverozapadu. Polje je na jugu i istoku okruženo krševitim brežuljcima, a sa zapada i sjevera se najprije postepeno, a zatim naglo uzdižu šumoviti dijelovi planine. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru. U Gvoznu, kao relativno niskoj depresiji, osim stočarstva je u dobroj mjeri bila zastupljena i planinska zemljoradnja.

Uloško ili Crvanjsko jezero je na području općine Kalinovik. Jezero nosi naziv Uloško po selu Ulog koje se nalazi u blizini, odnosno Crvanjsko, jer se nalazi u podnožju planine Crvanj. Njegove vode otiču u Neretvu.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalinovik imala je 4.657 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja.

Nacionalni sastav
Srbi	2.821 (60,57%)
Muslimani	1.726 (37,06%)
Hrvati	18 (0,38%)
Jugoslaveni	46 (0,98%)
ostali	46 (1,01%)

Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno	9.458
Srbi	5.536 (58,53%)
Muslimani	3.796 (40,13%)
Hrvati	44 (0,46%)
Jugoslaveni	20 (0,21%)
ostali	62 (0,67%)

Naseljena mjesta su:

Bak, Bojići, Boljanovići, Borija, Borovac, Božanovići, Brda, Bukvica, Cerova, Čestaljevo, Daganj, Dobro Polje, Dragomilići, Dubrava, Gapići, Golubići, Gradina, Graiseljići, Gvozno, Hotovlje, Hrastavac, Hreljići, Jablanići, Jažići, Jelašca, Jezero, Kalinovik, Klinja, Kolakovići, Kovačići, Krbljine, Kruščica, Kuta, Kutine, Ljusići, Ljuta, Luko, Lupoglav, Mekoča, Mjehovina, Mosorovići, Mušići, Nedavić, Obadi, Obalj, Obrnja, Osija, Plačikus, Pločnik, Polje, Popovići, Porija, Presjedovac, Rajac, Rastovac, Ruđice, Sela, Sijerča, Sočani, Strane, Susječno, Šivolji, Tmuše, Tomišlja, Trešnjevica, Trnovica, Tuhobić, Ulog, Unukovići, Varizi, Varoš, Vihovići, Vlaholje, Vrhovina, Vujinovići i Zelomići.

Istorija

Ovaj kraj je naseljavan još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu je prapovijesna gradina na kojoj je metodom rekognosciranja 1953. godine pronađen arheološki materijal iz bronzanog i željeznog doba. Na nekoliko mjesta su pronađeni lokaliteti iz antičkog perioda.

Srednjovjekovna župa Zagorje, kojoj je pripadalo i Gvozno polje, obuhvatala je područje između gornjeg toka Neretve i Drine. Župa se prvi put spominje oko 1322. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Župa je kasnije, sve do kraja državne samostalnosti srednjovjekovne Bosne 1463, predstavljala dio feudalne domene nadaleko poznate porodice Hranića-Kosača.

U južnom dijelu Gvozno polja, u podnožju brda Gradac, na blago uzdignutom terenu, smještena je nekropola sa stećcima. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije. Stećci iz okolice Kalinovika se mogu okvirno datirati u 14. i 15. stoljeće. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Orijentacija je u smjeru zapad - istok, a manji broj stećaka leži u smjeru sjeverozapad - jugoistok.

Na lokaciji Čengića Bara, koja je ljetno stočarsko naselje smješteno u visokom kraškom polju koje se zove Kladovo polje na planini Zelengori, nalazi se druga nekropola sa stećcima. Nekropola je od Kalinovika udaljena oko 11 km vazdušne linije u pravcu jugozapada.

Privreda

Kalinovik je od aneksije Bosne i Hercegovine veliki vojni poligon i na izvjestnan način vojnički gradić, koji je živio od garnizona. Jedno vrijeme oko 1960-ih bio je čak drugi po veličini u Europi sa svoja dva logora, u koji se moglo smjestiti i do 10 000 vojnika. Kako je vojska bila trajna činjenica u Kalinoviku još od kraja 19. stoljeća to se je i ekonomija planinskog grada, prilagodila potrebama tog velikog garnizona.

Od 1990-ih i raspada SFR Jugoslavije vojni logor Kalinovik nije više u funkciji, a privreda Kalinovika nije pronašlo nikakvu adekvatnu zamjenu za to.

Slavni ljudi

• Ratko Mladić, rođen je u selu Božanovići.
• Risto Đogo , poznati tv voditelj
• Petar Baćević, četnički vojvoda iz II svjetskog rata

Spomenici i znamenitosti

Iznad Kalinovika nalaze se ruševine Austro-ugarske vojne utvrde izgrađene u 19. stoljeću nakon aneksije Bosne i Hercegovine na brdu koji dominira nad mjestom. Tvrđava je teško oštećena i paljena za Drugog svjetskog rata, kada je zadnji put korištena u vojne svrhe. Nakon rata tvrđava je potpuno napuštena, i prepuštena potpunoj propasti.

Među stanovnicima Kalinovika kruži priča (vrlo nepouzdana i najvjerojatnije netočna) da je u toj utvrdi služio vojsku Adolf Hitler, čak da je tu stekao i svoj prvi čin narednika.

Obrazovanje

U Kalinoviku postoji jedna osnovna i jedna srednja škola - gimnazija.

Kultura

KUD "Zagorje" iz Kalinovika je na proteklom saboru narodnog stvaralaštva koje je održano u Tesliću 2006 godine u sveukupnom plasmanu osvojilo drugo mjesto i tako potvrdilo svoju visoku klasu.

U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Kalinovik kao spomenik III kategorije uvršteno je 33 lokaliteta nekropola sa stećcima (1793 stećaka) bez preciznije identifikacije.

Sport

Nogometni klub FK Kalinovik iz Kalinovika je usred financijskih problema izbačen iz druge lige Republike Srpske pa je svoje takmičenje nastavio u trećoj ligi ali slaba finansijska situacija je uticala da i to takmičenje napuste .U toku je reorganizacija kluba pa će klub u narednom periodu početi ponovo da djeluje.

Vanjske veze

• Opština Kalinovik

Kalinovik na Wikimedijinoj ostavi