Godina 1901 (MCMI) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1870-e  1880-e  1890-e  – 1900-e –  1910-e  1920-e  1930-e
Godine: 1898 1899 190019011902 1903 1904
1901. po kalendarima
Gregorijanski 1901. (MCMI)
Ab urbe condita 2654.
Islamski 1318–1319.
Iranski 1279–1280.
Hebrejski 5661–5662.
Bizantski 7409–7410.
Koptski 1617–1618.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1956–1957.
Shaka Samvat 1823–1824.
Kali Yuga 5002–5003.
Kineski
Kontinualno 4537–4538.
60 godina Yin Metal Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11901.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Prva godina 20. veka/stoljeća.


Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Edward VII

Februar/Veljača uredi

 
Milan Obrenović IV
  • 11. 2. - U Beču umro bivši srpski kralj Milan Obrenović (biće sahranjen u manastiru Krušedol).
  • 11. 2. - Antijezuitski neredi u Španiji.
  • 15. 2. - Giuseppe Zanardelli novi premijer Italije (do 1903), ministar unut. poslova je Giovanni Giolitti (period 1901-1914 se naziva Giolittijevom erom).
  • 18. 2. - Rekonstrukcija srpske vlade, ulazi radikal Mihailo Vujić, ministar inostranih dela.
  • 21. 2. - Usvojen tekst Ustava Kube (na snazi 1902-1940).
  • 22. 2. - Američki parobrod SS City of Rio de Janeiro udario u greben na ulasku u zaliv San Francisco, stradalo 135 ljudi.
  • 23. 2. - Britanija i Nemačka dogovorile granicu između Nemačke Istočne Afrike i Njasalenda (tj. između današnjih Tanzanije i Malavija).
  • 25. 2. - J. P. Morgan se približio monopolu u američkoj industriji čelika - inkorporiran U.S. Steel, prva korporacija vrednija od milijardu dolara, nastala spajanjem tri kompanije za čelik.
  • 26. 2. - U Pekingu pogubljena dvojica lidera Bokserskog ustanka.
  • 27. 2. - Sultan šalje 50.000 vojnika na bugarsku granicu zbog nemira u Makedoniji.
  • 27. 2. - Njemački kemičar Wilhelm Normann prijavio patent za hidrogenaciju masti, čime se dobivaju trans-masti.
  • 27. 2. - Ruski ministar prosvete Nikolaj Bogoljepov smrtno ranjen u Sankt Peterburgu od strane jednog esera nakon što je odredio da 183 kijevska studenta budu regrutovana.

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

 
Mihailo Vujić

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

  • 1. 7. - U Francuskoj stupio na snagu Zakon o asocijacijama, koje ne smeju imati stranih obaveza - najviše utiče na katoličku crkvu.
  • 2. 7. - 400 ljudi poginulo u toplotnom udaru u New Yorku i istoku SAD, kasnije vrućina na Srednjem zapadu i Jugu; suša je znatno pogodila letinu.
  • 4. 7. - Uspostavljena Insularna vlada Filipinskih otoka, čime je američka vojna vlada zamenjena civilnom (od 1935. Komonvelt Filipini, nezavisan 1946).
 
Podmornica Gustave Zédé
  • 5. 7. - Francuska podmornica Gustave Zédé se na vežbama prikrala bojnom brodu i pogodila ga maketom torpeda - prikazana mogućnost podmornica u ratovanju (sličnu demonstraciju u septembru vrši američka podmornica USS Holland).
  • 14. 7. - U Beogradu otvoreno prvo radničko pozorište u kafani "Radnička kasina", na uglu Dečanske i Skopljanske (Nušićeve) ulice.
  • jul - Albanci i Turci Ise Boljetinca brutalno traže oružje u srpskim selima Ibarskog Kolašina; od januara do avgusta oko 600 osoba je pobeglo u Srbiju[2]; sukob srpske naoružane grupe i turske vojske na Rogozni.
  • jul - Tesla traži još novca od J.P. Morgana, ovaj odbio i traži obračun već potrošenog novca.
  • 22. 7. - Slučaj Taff Vale u UK: presuđeno da su sindikati odgovorni za gubitak profita tokom štrajka - dovodi do rasta članstva u sindikatima i osnivanja Laburističke stranke, presuda oborena 1906.
  • 26. 7. - Prvo putovanje broda RMS Celtic, najvećeg na svetu, prvog od Velike četvorke firme White Star Line.
  • 28 - 29. 7. - Bitka kod San Cristóbala u Venecueli: pobeda venecuealanske vlade i kolumbijskih liberala nad kolumbijskim konzervativnim invadorima i njihovim venecuelanskim saveznicima.
  • 31. 7. - Nemački meteorolozi Arthur Berson i Reinhard Süring se popeli balonom do 10.800 metara visine.

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 1. 8. - Ilirski Zavod svetog Jeronima u Rimu papinom odlukom postaje hrvatski - protest iz Crne Gore.
  • 1. 8. - Parlament UK izglasao dodatnih 12,5 milijuna funti za naoružanje,
  • 4. 8. - Izbori u Srbiji, težak poraz naprednjaka. Skupština: 84 sporazumna radikala, 26 sporazumnih naprednjaka, 14 samostalnih radikala i 6 liberala (struja Avakumović-Ribarac); Senat: od 18 izbornih mesta, sporazumni radikali uzeli 17 i jedan samostalni radikal (uz imenovane od strane kralja, radikali imaju većinu u oba doma).
  • 6. 8. - Britanska Ekspedicija Discovery na čelu sa R. F. Scottom kreće u istraživanje Antarktika (do 1904).
  • 6. 8. - Zemlja u rezervatu plemena Kiowa u Oklahomi razdeljena belcima.
  • avgust - U magazinu "The Strand" počinje feljton The Hound of the Baskervilles - povratak Sherlocka Holmesa nakon skoro osam godina.
  • 18. 8. - Odbijen zakon o ograničavanju radnog vremena u UK.
  • 18. 8. - Iz mesta Pierce City, Missouri proterani svi crnci nakon ubistva jedne belkinje, narednih dana se slično dešava u okolnim mestima.
  • 21. 8. - Na Filipine stižu američki učitelji i učiteljice, njih 509, prozvani Tomasisti, po brodu USAT Thomas.
  • 30. 8. - Hubert Cecil Booth patentirao u UK prvi motorizovani usisivač, prva verzija je bila krupan uređaj sa benzinskim pogonom i konjskom vučom, zatim sa električnim pogonom.

Septembar/Rujan uredi

 
Theodore Roosevelt, predsednik 1901-09

Oktobar/Listopad uredi

 
Victor Talking Machine

Novembar/Studeni uredi

  • 5. 11. - Francuska mornarica zauzela tri luke na Lezbosu, dok osmanska vlada ne zadovolji dug (pristaje tri dana kasnije).
  • 6 -9. 11. - Izbori za hrvatski sabor: 73 od 86 za narodnu stranku. Ove godine i izbori za Dalmatinski sabor,
  • 9. 11. - U Britanskoj Indiji formirana Sjeverozapadna Granična Pokrajina.
  • 12 - 13. 11. - Velika oluja pogađa Britanska ostrva, preko 200 mrtvih.
  • 17. 11. - Ples četrdeset jednog: policija upala na transvestitski bal u gradu Meksiku, mnogi uhapšeni su regrutovani i poslati na Jukatan.
  • 18. 11. - Hay–Pauncefoteov ugovor: Velika Britanija daje SAD pravo da izgradi i kontroliše kanal između Atlantskog i Tihog okeana (u igri su Panama, trenutno deo Kolumbije, i Nikaragva).
  • 19. 11. - U nemačkom Kamerunu ugušen ustanak Fulbi.
  • 20. 11. - Bitka za Manastir svetih apostola (Arakeloc): grupa jermenskih gerilaca na čelu sa Andranikom Ozanijanom uspela da izbegne tursko zarobljavanje.
  • 21. 11. - Vrhunac nereda Evangelika u Atini: osam ljudi poginulo u protestima zbog objavljivanja Jevanđelja prevedenog na moderni grčki jezik.
  • 25. 11. - Dr. Alois Alzheimer prvi put pregledao Augustu Deter, što će dovesti do dijagnoze Alchajmerove bolesti.
  • 30. 11. - Frank Hornby izmislio Meccano komplet za igru.
  • 30. 11. - U Detroitu osnovana Henry Ford Company, ali Ford je napustio sledeće godine tako da ova menja ime u Cadillac.
  • novembar - decembar - Anglo-Aro rat u istočnoj Nigeriji.

Decembar/Prosinac uredi

Tokom/tijekom godine uredi

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1901.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Nobelove nagrade uredi

Unixovo vreme uredi

Trenutak 13. decembar 1901. godine u 20:45:52 je najraniji koji se može predstaviti celobrojnim 32-bitnim brojem na sistemima koji mere vreme sekundama od Unixove epohe, odn. taj trenutak je -2147483648 sekundi od 1. januara 1970, 00:00:00 UTC. Simetrično ovome nalazi se 19. januar 2038., kada bi moglo doći do problema 2038. godine, nalik problemu 2000. godine.

Vidi takođe: uredi

Godišnji kalendar

Reference uredi