Kapucini
| |||
| Kratica naziva: | O.F.M.Cap. | ||
| Godina osnivanja: | 1520. | ||
| Godina reorganiziranja: | |||
| Reorganizator: | - | ||
| Mjesto osnivanja: | Fermo | ||
| Matteo da Bascio | |||
| utemeljitelj: | Matteo da Bascio | ||
| krilatica: | |||
| Službeni jezik: | |||
| Sjedište: | Via Piemonte 70, Rim | ||
| general ministar: | Mauro Jöhri | ||
| čelni čovjek: | general ministar | ||
| Roditeljski red: | Franjevci | ||
| Redovi nastali iz ovog reda: | |||
| Podredovi: | |||
| Broj pripadnika: | 11 000 (1991.) | ||
| Poznati pripadnici: | |||
| Odijelo: | smeđi plašt sa kapuljačom | ||
| ... | |||
Red manje braće kapucina ili kraće Kapucini (latinski: Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, akronim: O.F.M.Cap.) je katolički crkveni red, autonomna grana franjevačkog reda. [1]
Historija reda uredi
Red je kao reformski pokret osnovao franjevački redovnik Matteo da Bascio - 1525. [1]uz dozvolu pape Klementa VII.
Njegov cilj bio je povratak izvornim pravilima reda, kako ih je zamislio i živio sv. Franjo Asiški, a to je po njemu u prvom redu bio povratak samotnom životu pustinjaka - tj.asketizam. Jedna od njegovih prvih mjera bila je promjena odijela, njegovi sljedbenici hodali su bosi i nosili jednostavni - habit sa kapuljačom (talijanski: capuccino, po čemu su dobili i ime) i mogli puštati brade. [1]. Matteo je vrlo brzo okupio brojne sljedbenike, koji su živjeli izuzetno skromno i jednostavno, na granici siromaštva, vremenom je to donekle ublaženo, iako red i danas prakticira strogi asketizam. Za Kapucine je bilo osobito teško progrmiti 16. vijek, kad su maltretirani od starijih grana franjevaca, i kad im je papa zabranio širenje izvan Italije. [1]
Veliki udar za Kapucine zbio se 1542. kad je njihov generalni vikar Bernardino Ochino prešao u protestante, to ih je gotovo dotuklo. Ipak su nastavili raditi i širiti se, pa su već 1571. imali - 17 000 pripadnika. [1]Kapucini su odigrali gotovo jednako važnu ulogu kao jezuiti u borbi protiv reformacije, naročito na samom početku i to kod jednostavnog priprostog svijeta. Tako da im je od 1574. dopušteno potpuno slobodno širenje reda, a od 1619. dana i potpuna autonomija. [1]Svoj zenit imali su sredinom 18. vijeka, kad su imali 34 000 članova. Od Francuske revolucije počeo je pad njihove popularnosti, pa im se i broj članova smanjuje. [1]
Kapucini su se proslavili svojim ustrajnim herojskim radom, za vrijeme velikih epidemija koje su harale Evropom od 16. do 18. vijeka. Isto su tako poznati po svom misionarskom i društvenom radu kod siromašnih društvenih slojeva. [1]
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Capuchin na portalu Encyclopædia Britannica (en)
- Službene stranice reda Arhivirano 2008-06-12 na Wayback Machine-u (en), (it), (fr)