Dominikanska Republika
Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniole i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.
República Dominicana Dominikanska Republika | |
---|---|
Geslo: Dios, patria, libertad (španjolski, "Bog, domovina, sloboda") | |
Himna: "Quisqueyanos valientes" | |
Glavni grad | Santo Domingo |
Službeni jezici | španjolski |
Leaders | |
Utemeljenje | od Haitija 27. veljače 1844. |
Površina | |
• Vode (%) | 1,6 |
Stanovništvo | |
• Popis iz 2010 | 9.478.612[1] (86.) |
• Gustoća | 181 /km2 |
Valuta | dominikanski peso |
Vremenska zona | -4 |
Pozivni broj | 1-809 |
ISO 3166 kod | [[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]] |
Veb-domena | .do |
Povijest
urediOtok Hispaniolu otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. godine Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crne robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok, a 1795. Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Od 1822. do 1844. cijeli je otok Hispaniolu ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. Godine 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, ponovno se odvojila. Od 1930. do 1961. diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu. Godine 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada, a rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978. godine.
Politika
urediDominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.
Geografija
urediGlavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.
Pokrajine
urediEkonomija
urediEkonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.
Demografija
urediOd ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.
Dobna struktura:
- 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
- 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
- 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
- Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)
Veći gradovi: Popis gradova u Dominikanskoj Republici
Kultura
urediU Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.
Turizam
urediDominikanska Republika posebno je atraktivna za aktivno ronjenje. Za ronioce postoji nekoliko mjesta na području otoka Catalina i Saona. Iskusni ronioci trebaju obratiti pažnju na Padre Nuestro-produženi sustav podvodnih špilja sa slikovitim stalaktitima[2].
Kompleks slapova u blizini grada Jarabacoa također je popularan među turistima. U blizini se nalazi rezervat Armando-Bermudez.
U 2011, zemlja je posjetila 4,3 milijuna turista-uglavnom iz Latinske Amerike i SAD-a. Broj ruskih turista u 2011 iznosio je 44 693.
Razno
urediReference
uredi- ↑ Official census data. "Dominican Republic Census data"
- ↑ Izleti u Dominikanskoj Republici