Terence Atherton

(Preusmjereno sa stranice Terens Aterton)

Major Terence Atherton (izgovor: Terens Aterton; rođen 1903.) je bio član britanske misije Hidra kod partizana u okupiranoj Jugoslaviji, kojeg su 1942. godine ubili četnici.

Partizanski komandant Tito i britanski oficir Terence Atherton u Foči 1942.

Predratna biografija uredi

Aterton je radio u Beogradu deset godina pre rata kao slobodni novinar, a kasnije kao odgovorni urednik lista South Slav Herald (Južnoslovenski glasnik). Bio je oženjen jednom Muslimankom iz Sarajeva.

Drugi svetski rat u Jugoslaviji uredi

Glavni članak: Misija Hidra

Nakon bekstva ispred Nemaca iz Jugoslavije, prijavio se kao dobrovoljac britanskoj S. O. E. (Special Operations Executive). Bio je ratni dopisnik "Daily Mail"-a.[1]

 
Britanska podmornica HMS Thorn kojom je stigla Atertonova misija Hidra.

Britanska misija, koju su činili Terence Atherton, Patrick O'Donovan i Radoje Nedeljković, je podmornicom stigla u okupiranu Jugoslaviju da uhvati kontakt sa borcima otpora. Nakon dolaska u oslobođenu Foču, misija "Hidra" nije uspela da uspostavi radio-kontakt sa bazom u Kairu, usled kvara na uređajima.[2] Po četničkoj verziji, bili su u partizanskom zarobljeništvu.[3] U Foči su članovi misije stupili u kontakt sa generalom kraljevske jugoslovenske vojske Ljubom Novakovićem. Nakon toga, britanska misija je iznenadno napustila partizane u Foči 15. aprila, zajedno sa generalom Novakovićem, bez ikakve najave.

16. aprila, Tito je poslao poruku Đilasu, delegatu Vrhovnog štaba pri Glavnom štabu za Crnu Goru i Boku:

Engleski gosti pripremili su nam veliko iznenađenje. Ove noći nestali su bez traga sva trojica, zajedno sa starom lopužom generalom Novakovićem i još par civilnih lica. Ja sve mislim da su oni krenuli ili prema Sandžaku ili prema Crnoj Gori, iako je ona stara generalska lopuža ostavila u svom stanu jedno pismo u kome nam preti sa nekih 5.000 bosanskih Srba. Preduzmite sve i sa vaše strane da ih zadržite ako se pojave na vašoj teritoriji.[4]

– Tito
 
U oslobođenoj Foči 6. aprila 1942: Ivan Lola Ribar (u sredini u belom kaputu), desno od njega: Aleksandar Ranković, Ivan Milutinović, drug Tito i Terens Aterton.

Po prelasku na teritoriju pod kontrolom četnika, general Ljubo Novaković je zarobljen i ispitivan kao "saradnik partizana", a Atertonu i Donovanu se gubi svaki trag. 11. maja 1942. major Zaharije Ostojić najgorim rečima izveštava Dražu Mihailovića o majoru Atertonu, koji je pokušao da ujedini borbu protiv okupatora i tražio pomoć za partizane:

Juče, 10. maja, došao kapetan Nedeljković, član misije koja se iskrcala 4. februara i bila u partizanskom ropstvu do 15. aprila. Oslobodio je Ljubo Novaković, koji upućuje pokajničko pismo. Engleski major Aterton još gori od "Marka" i tražio pomoć za komuniste, ali nije dobio vezu sa Maltom. On želi da vas vidi i piše pismo. Sada je negde u Bosni. Ima od svoje komande uputstvo da svim silama muti i podržava borbu protiv okupatora bez obzira na gubitke našeg naroda. Politički želi da obrazuje neku šumsku vladu na koju bi on imao uticaj kao Englezi u Londonu na našu vladu tamo. Po svemu želi grobnicu našeg naroda za račun Engleza. Jednom rečju trgovac ljudskih života. [...] Aterton dao komunistima 250.000 lira. Ovome džentlmenu treba sprečiti vršljanje i objasniti da mi nismo Crnci i da ne prodajemo naš narod, već ginemo za njegovo dobro.[3][5]

Treći član Atertonove misije, kapetan Radoje Nedeljković, je ostao kod četnika. Njega je britanski oficir za vezu kod četnika Bil Hadson odmah pitao zašto Aterton i O'Donovan nisu sa njim. Nedeljković je odgovorio da su otišli u pravcu Srbije da nađu Dražu Mihailovića. Prema Nedeljkoviću, zadatak majora Atertona je da njegov rejon bude Bosna, Hercegovina i Crna Gora i da sarađuje sa onom stranom koja se bori protiv okupatora, a dobio je izričito naređenje svoje komande da se poveže sa partizanima u Jugoslaviji.[6] Hadson je to prokomentarisao:

Ja znam da stvarno i partizani jedino vode borbu sa Nemcima i Italijanima, dok četnici sarađuju sa okupatorima a da se jedino bore protiv partizana. Dobro je što dolazi još jedan Englez da vidi kakvo je ovde stanje u propaloj Srbiji.[6]

30. maja 1942. godine Draži Mihailoviću je stigao telegram iz Londona da pomogne majoru Atertonu i sluša njegove savete:

Aterton je naš čovek poslat vama u januaru. Pomognite njemu i pazite na njegov savet.[7]

Smrt uredi

Mihailović je Londonu javio da su članove britanske grupe ubili partizani. On je ovo izjavio u jednoj poruci, datiranoj 27. maja, u trenutku kada su on i britanske vojne vlasti u Kairu imale razloga da veruju da je Aterton bio živ. Na kraju ove poruke Mihailović je obznanio da je on, zbog ovih ubistava, "objavio otvoren rat svim partizanima". Preko inostranih stanica i štampe je objavljeno da su Atertona ubili partizani.[8]

Ova kampanja dostigla je vrhunac u jednom pismu jugoslovenskog predsednika vlade u Londonu, profesora Slobodana Jovanovića, britanskom Ministarstvu inostranih poslova, s datumom od 31. jula 1942. godine, u kome se tvrdi da su, prema jednom izveštaju iz Madrida, "Atertona, brata jednog laburističkog pera, ubili partizani, koji su se dokopali njegovog novca namenjenog Mihailoviću".

Na podsticaj Bila Hadsona, šefa britanske misije u Mihailovićevom štabu, a pod pritiskom Londona, Mihailović je 20. juna naredio zvaničnu istragu o sudbini Atertonove misije, s tim da je sprovede jedan žandarmerijski oficir u njegovoj komandi, kapetan Uzelac. Kratak pregled rezultata ovog istraživanja Hadson je poslao Kairu. Prema ovoj poruci, Aterton i njegova grupa pobegli su iz Foče noću 15. aprila "u pratnji četničkog vođe Spasoja Dakića".

... Aterton i njegov radio-telegrafista O'Donovan napustili su Čelebić 22. aprila i pošli ka selu Tatarovini. Deo puta pratio ih je Dakić. Posle toga niko ih više nije video. Dakić, koji se docnije pojavio u Mihailovićevom štabu sa Atertonovim dvogledom i noseći njegove čizme, verovatno je obojicu ubio, uzevši veliku količinu zlatnih funti koje je Aterton nosio sa sobom.[9]

Drugi izvori govore da je razlog njegovog ubojstva bila radio komunikacija sa Kairom, koju je Mihajlović zabranjivao navodeći sigurnosne razloge a zapravo spriječavajući komunikaciju sa Kairom u kojoj je Britanski oficir javljao o neaktivnosti četnika.

Na posleratnom suđenju generalu Mihailoviću je potvrđeno da je majora Atertona ubio Spasoje Dakić:

Krajem aprila 1942. godine Spasoje Dakić, komandant Mihailovićevog bataljona u Čelebiću, ubio je engleskog majora Terensa Atertona i njegovog radio-telegrafistu i jednog engleskog narednika.[10]

– Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima

Prema Mihailovićevom iskazu "ubistvo je izvršio Ljuba Novaković, kao intelektualni ubica, a stvarni je, možda, bio Dakić".[8] Veruje se da su Terence Atherton i Patrick Donovan ubijeni zbog zlatnih poluga koji su nosili.[1]

U popularnoj kulturi uredi

Glavni članak: Misija majora Atertona

Major Terrence Atherton se pojavljuje kao glavni lik jugoslovenske mini-serije Misija majora Atertona, u režiji Save Mrmka, gde ga je tumačio slovenski glumac Majtaž Višnar.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 SOE > Roll Of Honour > Atherton, Arthur Terence[mrtav link]
  2. https://www.znaci.org/00001/4_14_1_87.htm
  3. 3,0 3,1 https://www.znaci.org/00001/4_14_1_84.htm
  4. Titovo pismo Đilasu, delegatu Vrhovnog štaba pri Glavnom štabu za Crnu Goru i Boku, Zbornik NOR, Tom 2, knjiga 2
  5. Zbornik NOR, Tom 14, knjiga 1
  6. 6,0 6,1 https://www.znaci.org/00001/4_14_1_87.htm Izveštaj kapetana Radoja Nedeljkovića od 26. maja 1942. Draži Mihailoviću o razgovoru sa britanskim oficirima
  7. https://www.znaci.org/00001/4_14_1_111.htm
  8. 8,0 8,1 Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih
  9. https://www.znaci.org/00001/5_3.htm F. V. D. Dikin: Bojovna planina (Embattled Mountain)
  10. Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi