Petrovac na Moru

Za ostale upotrebe, v. Petrovac (razvrstavanje).


Koordinate: 42° 12′ 12" SGŠ, 18° 56′ 20" IGD
Petrovac je gradsko naselje u opštini Budva u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 1485 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1412 stanovnika). Nаziv je mesto dobilo posle Prvog svetskog rаtа, а u čаst krаljа Petrа I Kаrаđorđevićа.

Petrovac


Petrovac na Moru

Osnovni podaci
Opština Budva
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 1485
Geografija
Koordinate 42°12′12″N 18°56′20″E / 42.203333°N 18.938833°E / 42.203333; 18.938833
Nadmorska visina 76 m
Petrovac na mapi Crne Gore
Petrovac
Petrovac
Petrovac (Crne Gore)
Ostali podaci
Poštanski kod 85300
Pozivni broj 033
Registarska oznaka BD

Poznat je po letnjem turizmu i rimskom mozaiku iz 3. veka kojim je prikazan bog sna, Hipnos. Gradska plaža je duga oko 600 m i jedna je od najlepših na tom delu Jadrana. U blizini grada se nalaze dva ostrva, Katič i Sveta Neđelja.

Crkva S. Ilije

Petrovac je turističko mesto od 1923. godine, te godine je gost bio arhitekta iz Beograda Đorđe Jovanović.[1]

Svaki delić zemlje Paštrovića čudesan, a tu jedinstvenu lepotu nemoguće svesti na bilo kakve postojeće mere jer je izdržala i probe vremena i prolaznost i nedostupnost. Na tom malom mitskom tlu od Kufina do Babinog Vira kod Bečića, uz samu obalu, iza zidina stare tvrđave ponosno stoji grad omeđen maslinjacima i vinogradima, suncem i morem. Miran i čist, okupan Jadranom i mirisima borova i čempresa sa malim zalivom u obliku potkovice, svakog gosta je u svoja nedra uvek primao sa jednakom srdačnošću.

Prvi susret sa Petrovcem doživite i pre nego što u njega stignete, budući da se panorama odlično vidi sa magistrale. Stari tvrđavu sagradili su Mlečani u 17. veku. Njena ne tako daleka prošlost krije dramatične ljudske sudbine, uzbudljive staze lepote i ljubavi, herojska srca ratnika koji su sve to čašću branili. No, hronika počinje u praistorijsko doba, od imena Pastro koje se pominjalo još u ilirskom svetu, preko Rimljana koju su ostavili duboke tragove u kamenu i čudesan mozaik iz 3. veka sa predstavom boga sna Hipnosa, a nastavlja pisanim dokumentima i “Ljetopisom popa Dukljanina” koji su to umiljato mesto poznavali po nazivu Kastel Lastva. Gradnju mletačke tvrđave odobrili su Paštrovići, dobivši tako autonomiju od Venecijanaca. Ona ih je branila i od najezde Turaka. Stepenice kaštela vode do najvišeg platoa, sa koga se vidi stara topovska cev okrenuta prema moru, što nije slučajno. Ispred vaših očiju naći će se i Katič i Sveta Nedjelja sa malom crkvom na hridi.

Predeo slikan morem najviše je opisivao Stjepan Mitrov Ljubiša, koji je i rođen u ovim krajevima.

Početkom prošlog veka nekad malo ribarsko naselje pretvoreno je u moderan gradić, veoma značajan na mapi crnogorskog turizma. Između ostalog, Petrovac je bio prva komunistička opština u Kraljevini Jugoslaviji. Crvena komuna po kojoj se i danas zove njegovo kulturno središte, spomen dom, galerije, crkve, veliki broj sunčanih dana od ranog proleća do kasne jeseni, borove šume, Lučica i ostale plaže sa crvenim peskom...

Demografija uredi

 
Ostrva Katič i Sveta Neđelja

U naselju Petrovac na Moru živi 1198 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,5 godina (38,3 kod muškaraca i 42,4 kod žena). U naselju ima 493 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Godina Stanovnika
1948. 284 [2]
1953. 528
1961. 547
1971. 942
1981. 1225
1991. 1412 1407
2003. 1485 1518
2011.
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[3]
Srbi
  
633 42.62%
Crnogorci
  
624 42.02%
Hrvati
  
17 1.14%
Jugosloveni
  
16 1.07%
Albanci
  
10 0.67%
Muslimani
  
7 0.47%
Italijani
  
7 0.47%
Slovenci
  
4 0.26%
Nemci
  
2 0.13%
Makedonci
  
2 0.13%
Mađari
  
1 0.06%
nepoznato
  
22 1.48%


Slavni ljudi uredi

Sport uredi

 
Top na tvrđavi Kastel Lastva, koju su u 16. veku izgradili Mlečani.

Reference uredi

  1. Devet decenija turizma u Petrovcu („Večernje novosti“, 21. avgust 2013)
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
  3. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488

Spoljašnje veze uredi