Otvori glavni meni

Ivan Krkač (Jakovlje, 30. mart 1911 – Martinci (između Zlatar Bistrice i Zlatara), 15. maj 1942.) bio je hrvatski komunist, organizator ustanka u Hrvatskom Zagorju, partizan i narodni heroj Jugoslavije.

Ivan Krkač
Datum rođenja: 30. mart 1911
Mesto rođenja: Jakovlje, Austro-Ugarska
Datum smrti: 15. maj 1942.
Mesto smrti: Martinci (između Zlatar Bistrice i Zlatara), Nezavisna Država Hrvatska
Profesija: radnik, politički aktivist
Član KPJ od: 1940.
Za narodnog heroja proglašen:
9. februara 1952

Sadržaj/Садржај

ŽivotopisUredi / Уреди

Mladost i robijaUredi / Уреди

Poput mnogih drugih Zagoraca toga doba, i Krkač se sa nepunih 16 godina uputio na rad u Zagreb i zaposlio u gradskom majuru (poduzeću za parkove i nasade). Krkača je u revolucionarne vode odveo jedan naoko bizaran događaj, – on je uhapšen 3. oktobra 1933. i osuđen na četiri godine strogog zatvora u Lepoglavi, zato jer je na gradskom majuru na Kajzerici pucao na svoga nadzornog inženjera Elznera. Na sudu se branio da ga je Elzner maltretirao i neopravdano otpustio s posla - nakon 6 godina vjernog rada. Čak je i otkaz otrpio, ali se stvar zakomplicirala kad mu je Elzner nakon dugog natezanja ponovo odbio dati svjedodžbu (radnu knjižicu), - ukoliko ne plati 20 dinara takse. Krkač je nakraju i na to pristao, ali mu je pukao film kad mu je Elzner zabranio ulazak u krug majura, te posjetu kolegama od kojih je htio posuditi novac. Na to je izvadio pištolj i ispalio 6 metaka u Elznera, od kojih su dva pogodila istoga u nogu.[1]

Za izdržavanja kazne Krkač se sprijateljio s poznatim komunistom Martinom Franekićem, i preko njega upoznao s idejama radničkog pokreta, kojemu mu je pristupio čim je pušten s robije. Nakon robije, Krkač se vratio u svoje Jakovlje, u kojem je već 1938. godine osnovao mjesni odbor Stranke radnog naroda,[2] koji je dvije godine kasnije postao partijska organizacija. On je ujedno bio i prvi sekretar te novoosnovane organizacije, a kada je u listopadu iste godine, osnovan Općinski komitet KPH za općine Pušću i Bistru, Krkač je izabran za člana tog komiteta.

Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilački pokretUredi / Уреди

Krkač je bio osobito zaslužan za razvitak ustanka u Jakovlju i Hrvatskom Zagorju. U augustu 1941. godine, izabran je u Kotarski komitet KPH za Zagreb,[1] kao osoba koja najviše može pomoći u podizanju ustanka u svom kraju. On je doista za kratko vrijeme osnovao nove partijske organizacije (3), a u nekoliko sela i narodnooslobodilačke odbore.[1] U novembru 1941. godine, na Okružnoj partijskoj konferenciji, izabran je za člana Okružnoga komiteta KPH za Zagreb, i člana njezina politbiroa.[1]

Ivan Krkač bio je jedan od najagilnijih organizatora prvih partizanskih jedinica, u tom dijelu Hrvatskog Zagorja na početku 1942. godine. Bio je politički komesar 1. zagorske partizanske čete,[1] - isticao se svojom hrabrošću i upornošću kojom se borio po svom kotaru - Donja Stubica. Tako je već 8. aprila 1942. godine, Krkač sa svojom četom napao Donju Stubicu,[2] da onemogući proslavu prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske, i jasno zna do znanja da i u njegovu kraju ima ustanika. Njegova četa izvršila je uspješan napad na redarstvenu stanicu u Donjoj Bistri. Pored ostalih akcija, četa je izvršila i diverziju u Tekstilnoj tvornici u Oroslavju[2].

Ivan Krkač ubijen je u zasjedi koja ni do danas nije potpuno razjašnjena, - on je u ranim jutarnjim satima 15. maja 1942. godine, zajedno sa svojim pratiocem navratio u mlin Ernesta Knausa (svog poznanika) u Martincima (između Zlatar Bistrica i Zlatara), da se odmori od noćnog marša po šumi. Mlin je međutim bio opkoljen, - tako da su ga redarstvenici i ustaše iznenadili, pripucavši sa prozora mlina i na mjestu ubili (u ruci mu je ostala bomba koju nije stigao ni aktivirati).[1][2]

Ivan Krkač proglašen je Narodnim herojem 9. februara 1952 godine.[2]

Pogledajte i ove straniceUredi / Уреди

IzvoriUredi / Уреди

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 341. - 343 (Đuro Plemenčić: Ivan Krkač)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Biografija Ivana Krkača na portalu Narodni heroji Jugoslavije, pristupljeno 8. septembra 2010.

LiteraturaUredi / Уреди

  • Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959.

Eksterni linkoviUredi / Уреди