Mihovil Pavlek Miškina

Mihovil Pavlek Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. IX. 1887. - logor Jasenovac, 21. VI. 1942), seljak-književnik.

Životopis uredi

U rodnom selu završio 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao u predstavnika narodne inteligencije svoga vremena i borca za socijalnu pravdu. Narodni zastupnik HSS-a, protivnik Vladka Mačeka, od 1941. saradnik Narodnooslobodilačkog pokreta, ubijen od ustaša. Začetnik književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj. Pisati je počeo kao zreo čovjek. Pisao pjesme, crtice, pripovijetke, članke, brošure. Objavljivao u raznim dnevnicima, nedjeljnicima, časopisima, kalendarima: "Božićnica" (kalendar), "Dom", "Evolucija", "Hrvatska revija", "Hrvatsko selo", "Napredak", "Napretkova božićna/uskrsna knjiga", "Narodno kolo", "Razgovor", "Republika", "Savremenik", "Seljačka prosvjeta", "Seljačka sloga", "Slobodni dom", "Varaždinske novosti"...

Književni rad uredi

U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vučetić ističe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije "Pet stoljeća hrvatske književnosti") najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao ukratko u "Zborniku hrvatskih seljaka" (1937).

Prvi Pavlekov književni sastav bio je "Nekrolog" Antunu Radiću. Potpisao ga je pseudonimom Miškina bojeći se da mu se tko ne naruga zbog pisanja. "Pod tim je imenom postao omiljen i poznat u Hrvatskoj i izvan nje." (Franjo Gaži). Književnik Zvonimir Kulundžić napisao je o njemu knjigu "Miškina, presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuena Hedervaryja do poglavnika" .

Djela uredi

  • "Za svojom zvijezdom" (1926)
  • "Trakavica" (1935)
  • "Dva naša najveća pokojnika" (1936)
  • "Seljaštvo se zaštićuje samo, i to u seljačkoj slozi duhovno, u Gospodarskoj slozi materijalno" (1936)
  • "Početak hrvatskog seljačkog pokreta" (1936)
  • "Krik sela", 1937
  • "Narod i inteligencija" (1937)
  • "Zašto hrvatski seljak nije komunist" (1938)
  • "Gopcu" (letak, 1938)
  • "Stara i nova gospoda" (1939)
  • "Sabrana književna djela"; Knjiga I, Proza I (Umjesto predgovora; Antimilitaristički motivi; Ezopovski motivi; Crtice i zapisi; Bilješke) (1968)
  • "Sabrana književna djela"; Knjiga II, Proza II (Socijalni motivi; Bilješke) (1968)
  • "Sabrana književna djela"; Knjiga III, Poezija; Dodatak: razni prilozi (Dah sela; Za domovinu i pravicu; Sam sa sobom; Mrtvoj drugarici; Mali radosni odjeci; Fragmenti igrokaza; Autobiografski zapisi; Pisma i intervjui) (1968)
  • "Poezija" (1968)

"Mala enciklopedija Prosveta" spominje i djela "Pesme o Matiji Gupcu"; "Bratu radniku"; "I mi smo ljudi"; "Invalidu".

Pripovijetke i pjesme uredi

Zbirka "Trakavica" objavljena je i 1946. godine u izdanju zagrebačke "Seljačke sloge" s predgovorom Franje Gažija i autorovim portretom Mirka Viriusa. Zbirka sadrži ove pripovijetke (abecednim redom): "Bez naslova", "Dvije smrti", "Godišnji sajam", "Granje", "Guske", "Kad netko treba radnika", "Kako sam počeo pisati", "Krt", "Naprijed", "Naša stara kobila", "Potkova", "Trakavica", "U jesen", "Zemlja", "Ždrijebe".

U 115. knjizi edicije "Pet stoljeća hrvatske književnosti" objavljen je izbor pripovijedaka iz zbirke "Za svojom zvijezdom": "A djeca?", "Dva Božića na fronti", "Husar", "Na straži", "U brizi za budućnost", "U samici", "Zapisi iščeznuloga", "Za svojom zvijezdom".

Naslovi nekih njegovih pjesama: "Cuzeku", "Gobcu", "Orjem", "Pramaletje", "Proletje", "Sanje", "Sonce", "Rožici", "Vehneju...", "Vi".

Oče naš uredi

Oče naš, Ti koji jesi -
kako nas uče - na nebesi!
K Tebi lete naši glasi
Hrvatsku nam našu spasi.

Sveto budi ime Tvoje,
neka svaka usta poje;
dođi k nama carstvo Tvoje,
neka bude svakom svoje.

Nek na zemlji ko na nebu
nitko pravde željan nije,
neka pjeva stvor Tvoj svaki
koji piše, gradi, sije.

Kruha, ruha daj da ima,
nek ga bratac bratu dijeli;
Život ljudski nek je svima,
čitav svijet nek se veseli.

I otpusti duge naše,
sve zlo, svađe, Ti odstrani;
praštat ćemo i mi rado,
kad nam dođu bolji dani.

To te, eto, Hrvat moli;
dobri Otac svima budi,
pravdu svoju dijeli svima,
nek svi žive kao ljudi.

Neka živi brat uz brata,
neka živi rod Hrvata -
i on nosi božji znamen;
izbavi ga od zla, Amen!

Anagram uredi

O Mihovilu Pavleku Miškini poznat nam je samo jedan anagram, onaj Borisa Nazanskog, objavljen u "Izboru" (Zagreb, 6. IV. 1989):

PIŠEM... HVALIM OVAKVI LIK!


Izvori:

  • "Opća enciklopedija", Zgb, 1980.
  • "Mala enciklopedija Prosveta", Bgd, 1978.
  • Miškina: "Trakavica" (predgovor F. Gažija), Zgb, 1946.
  • Šime Vučetić: "Mihovil Pavlek Miškina" u 115. knjizi edicije "Pet stoljeća hrvatske književnosti", Zgb, 1985.
  • Jovan Nedić: "Pavlek", "Skandifeniks", ..., 277, 16 - Rijeka, 4. XI. 2004.

Napomena:

  • U spomenutom predgovoru Franje Gažija tvrdi se da je M. P.-M. rođen 1889. godine.