Branivoje Jovanović

1883. 1905.

Branivoje Jovanović

Branivoj Jovanović, vojvoda Brana
{{{tekst_uz_sliku}}}

1883. april 1883.
Kisiljevo, Požarevac Kisiljevo, Požarevac
 Kraljevina Srbija
1905. maj 1905.
Petraljica, Kumanovo Petraljica, KumanovoOtomanska imperija

Branivoje Jovanović (23. maj 1883, Kisiljevo30. maj. 1905, selo Petraljica kod Kumanova[1]), poznat kao Vojvoda Brana, je bio pešadijski poručnik i četnički vojvoda.

Biografija uredi

Veoma je malo pouzdanih istorijskih podataka o ovom čoveku. Zna se da se zvao Branivoj Jovanović i da je rođen 1883. godine u selu Kisiljevu kod Požarevca. Pohađao je gimnaziju u Beogradu i Šabcu i završio Vojnu akademiju u Beogradu. Čim je dobio oficirski čin, prijavio se sa nekoliko svojih drugova kao dobrovoljac u četnike-komite i otišao u makedoniju da se bori protivu Turaka.

Bio je veoma hrabar i istakao se u bici na Čelopeku. Posle ove bitke krstario je po krivopalanačkom kraju. Napunio je 22 godine kada je 1905. godine sa grupom svojih četnika bio opkoljen u dve kuće u selu Petraljici iz kojih su pružali otpor znatno jačoj turskoj jedinici. Turci su zapalili kuću u kojoj su se nalazili četnici vojvode Brane i Bogdana ali se oni nisu predavali nego su izginuli svi do jednoga. Narod je sutradan iz ruševina kuća iskopali tela poginulih četnika i sahranili u blizini Petraljičke crkve.

Vojvoda Brana je bio mlad oficir sa činom potporučnika i nikad nije zvanično dobio zvanje vojvode ali zbog svoje izuzetne hrabrosti i slave koju je stekao, narod iz krajeva u kojima se borio sa Turcima su ga prozvali četničkim Vojvodom.

Na Petrovdan 1923. armijski oficiri I i III armije otkrili su spomenik vojvodama Hajncu i Brani i njihovim četnicima, na mestu, gde su junački pali. Njihova smrt dugo je opevana u narodu. Između dva rata bio je popularan pozorišni komad „Vojvoda Brana“ i često je igran u Južnoj Srbiji, kako se onda zvala Makedonija.

Priznanja uredi

  • U Beogradu jedna ulica nosi njegovo ime Vojvode Brane[2].

Reference uredi

  1. Srpski biografski rečnik, tom 4, Matica srpska, Novi Sad, 2011. godine Arhivirano 2012-03-15 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 24. 4. 2013.
  2. Branko Ciga Milenković, Beograd-ljudi i ulice, Beostar, Beograd, 1998.

Literatura uredi

  1. Narodna enciklopedija, 1927. godine, Miomir Milenović.
  2. Milenković, Branko Ciga (1998.) ((sh)). Beograd-ljudi i ulice. Beograd: Beostar. 

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi