Kronštat
Kronštadt (ruski: Кроншта́дт) je ratna luka i grad, jedan od 18 rajona Sankt Peterburga, na sjeverozapadu Rusije u kom živi 44,374 stanovnika.[1]
Kronštadt
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 60°0′N 29°46′E / 60.000°N 29.767°E | |
| Država |  Rusija
|
| Federalni grad | Sankt Peterburg |
| Površina | |
| - Urbano područje | 15.61[1] |
| Stanovništvo (2016.) | |
| - Urbano područje | 44,374[1] |
| - Urbana gustoća | 2,842.7 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+3 (UTC+4) |
| Pozivni broj | 7 812 |
| Službene stranice www.Kronštadt | |
| Karta | |
  Kronštadt | |
Njegovo ime je njemačkog porijekla, to je sintagma od krone = kruna + stadt = grad (krunski grad).
Historija Kronštata usko povezana sa pomorstvom iz njegove luke je isplovio prvi ruski parobrod, prvi ledolomac na svijetu i prvi ruski moreplovac koji je oplovio svijet Ivan Kruzenštern.[2] Zbog tog se smatra koljevkom Ruske ratne mornarice.[2]
Geografske karakteristike
urediKronštad leži na otoku Kotlin na istoku Finskog zaljeva udaljen 48 km zapadno od Sankt Peterburga.[2]
Historija
urediKronštad je osnovao Petar Veliki nakon što je osvojio otok koji se dotad zvao - Kronslot od Šveđana 1703. i podigao utvrdu sa dokovima koja je trebala štititi pristup Sankt Peterburgu. Sve dok nije iskopan kanal do Sankt Peterburga između 1875.-85. Kronštad je bio i luka trgovačke mornarice u kojoj se prekrcavao teret sa manjih na veće brodove.[3]
Njegove fortifikacije koje su često rekonstruirane i dograđivane, odigrale su značajnu ulogu u obrani stare ruske prijestolnice. Kronštad se naročito istakao za Opsade Lenjingrade 1941. - 44. Mornari i vojnici Kronštada igrali su glavne uloge u nekoliko ruskih revolucionarnih pokreta; njegovi oficiri bili su vođe Dekabrističkog ustanka u Sankt Peterburgu 1825., a jedan od mornara bio je vođa vojne organizacije revolucionarne Narodne volje pa je zbog tog strijeljan 1882. Među kronštadskim mornarima i vojnicima izbila je pobuna 1905. / 06, ali je ugušena. Nakon Februarske revolucije 1917. - Kronštadski sovjet pobunio se protiv privremene vlade i proglasio Kronštadsku Republiku, a nakon tog je sudjelovao je julskoj buni - 1917.[3]
U vrijeme Oktobarske revolucije 1917., iz krstarice Aurora bombardiran je Zimski dvorac u Sankt Peterburgu, što je smatra jednim od ključnih događaja kojim su Boljševici došli na vlast. U martu 1921. Kronštadski mornari podigli su Kronštatski ustanak, usmjeren protiv sovjetske vlasti.[3]
Znamenitosti
urediNajveća znamenitost grada je Mornarička saborna crkva podignuta u neobizantskom stilu.[3]
Pobratimski gradovi
uredi
Izvori
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Russia: Administrative Division of the Northwestern Federal District” (engleski). City population. Pristupljeno 22. 02. 2017.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Кронштадтcкий район” (ruski). Администрация Санкт-Петербурга. Pristupljeno 22. 02. 2017.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 „Kronstadt” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 22. 02. 2017.
Vanjske veze
uredi
- Местная Администрация города Кронштадта Arhivirano 2022-05-31 na Wayback Machine-u (ru)
- Кронштадтcкий район (ru)
- Kronstadt (en)