Nafplio
Nafplio (grčki: Ναύπλιο, turski: Mora Yenişehri, engleski: Nauplion), je lučki grad na Peloponezu u Grčkoj. Grad se prostire uz padine brežuljaka blizu sjevernog kraja Argoliskog zaljeva.
Ναύπλιο Nafplio | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Peloponez |
| Prefektura | Argolida |
| Stanovništvo | 13, 822 (2001.[1]) |
| Površina | 33.6 km² |
| Visina | 0 m |
| Koordinate | 37°34′N 22°48′E / 37.567°N 22.800°E |
| Poštanski broj | 211 00 |
| Pozivni broj | 2752 |
| Registarska oznaka | AP |
| Karta | |
  Nafplio, Nauplion | |
Nafplio je bio prijestolnica Grčke od 1829. do 1834, danas je to grad od 13, 822 stanovnika, upravno središte Prefekture Argolida i istoimene pokrajine.
Naziv
urediZa stare Grčke, grad se zvao Nauplija ( Ναύπλια) [2] [3](jonska varijanta imena: Nauplije (Ναυπλιη). U srednjem vijeku, postojalo je nekoliko varijanti njegova imena; Nauplion (Ναύπλιον), Anaplion (Ἀνάπλιον) i Anapli (Ἀνάπλια) [4]. Latinski izvori koristili su naziv Nauplia[5]. Talijani Nafplio zovu Napoli di Romania, oni koriste antički naziv "Romania" za određivanje teritorija pod vlašću Bizantskog Carstva, istovremeno ga time razlikuju od svog Napolija (Napulj) u Italiji.
Geografske karakteristike
urediNafplio je smješten u Argoliskom zaljevu na sjeveroistoku Peloponeza. Veći dio starog grada nalazi se na poluotoku koji strši u zaljev; ovaj poluotok oblikuje prirodno zaštićeni zaljev koji je učvršćen zidanjem molova. Nafplio je davnoj prošlosti bio gotovo stješnjen i izoliran okolnim močvarama, no promišljenim projektima naseljavanjem brda, od 1970-ih, je udvostručena površina grada.
Historija
urediTeren oko grada Nafplija bio je naseljen još od antičkih vremena iako danas ima vrlo malo pronađenih nalaza unutar grada. Nafplio je više puta utvrđivan u svojoj historiji.
Bizantinsko / mletačko razdoblje
urediUtvrđeni grad Akronauplion ima zidine koje potječu iz antičkih vremena. Kasnije su Bizantinci, Franci, Mlečani i Turci dograđivali nove utvrde. Nafplio su 1212. zauzeli francuski križari iz Kneževine Ahaja, a 1388. je prodan Mlečanima.[6] Tokom sljedećih 150 godina donji grad je proširen i utvrđen, a nove su fortifikacije dodane Akronauplionu.[7] Grad se predao Turcima 1540. godine. Za njihove vladavine bio je sjedište sandžaka, i prezvali su ga u Mora Yenişehri (Novi grad na Peloponezu).
Mlečani su ponovno zauzeli Nafplion 3. septembra 1685. za Morejskog rata[8] nakon toga izgradili su utvrdu Palamidi, koja je bila posljednja velika građevina Venecije u prekomorskim teritorijima. No oslabljena Venecija nije mogla dugo zadržati Moreju i Nafplio kojeg je branila posada od 80-desetak vojnika pa su ga Turci ponovo lako zauzeli 1715 . godine za Mletačko-osmanskog rata 1714-1718.
Grčki rat za nezavisnost
uredi
Za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost Nafplio je bio glavno otomansko uporište kojeg je godinama opsjedao Teodoros Kolokotronis. Utvrde Akronafplio i nešto kasnije Palamidi konačno su se predale zbog gladovanja. Nakon osvajanja, zbog svojih snažnih fortifikacija, grad je postao sjedište privremene grčke vlade, a prvi predsjednik grčke vlade Kapodistrias, proglasio ga je glavnim gradom Grčke - 1829. godine. Nakon njegova ubistva 1831. u Nafplionu, uslijedilo je razdoblje anarhije sve do dolaska kralja Otta i uspostave nove Kraljevine Grčke. Nafplio je ostao prijestolnica kraljevine sve do 1834 kada je kralj Otto odlučio premjestiti prijestolnicu u Atenu.
Turizam se polagano pojavio u 1960-ih, ali ne u istom stupnju kao i u ostalim okolnim područjima Grčke. Usprkos tome, danas turizam posebice pokušava privući brojne goste iz Njemačke i skandinavskih zemalja. Nafplio uživa u vrlo sunčanoj i umjerenoj klimi, čak i prema grčkim standardima, pa je postao popularna dnevna ili vikend destinacija u zimi za Atenjane.
Moderno razdoblje
uredi
I danas je Nafplio živa trgovačka i ribarska luka, iako je danas sve više lokalna privreda okrenuta turizmu. Grad ima dvije plaže na kraju poluotoka suprotnom od glavnog dijela grada s velikim brojem hotela i pansiona.
Od 2003. godine Univerzitet Peloponez ima ekspozituru u Nafpliju Fakultet lijepih umjetnosti, u kojem od 2007. djeluje posebni odjel - Odjel za dramu (ΤΜΗΜΑ ΘΕΑΤΡΙΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ), koji djeluje u četiri grupe:
- Gluma i režija
- Scenografija i kostimografija
- Suvremeni ples
- Dramaturgija i teatrologija
Poznate osobe
uredi- Angelos Terzakis (1907.-1979.), pisac
- Nikos Karouzos (1926.-1990.), pjesnik
Gradovi prijatelji
uredi
Povezano
urediIzvori
uredi- ↑ Δείτε τη Διοικητική Διαίρεση. Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova (pristupljeno 9. 09. 2009.) (el)
- ↑ Henry George Liddell. Robert Scott. A Greek-English Lexicon
- ↑ Liddell and Scott. An Intermediate Greek-English Lexicon
- ↑ Dictionary of Greek and Roman Geography (1854)
- ↑ Entick's English-Latin dictionary
- ↑ Diplomatarium #127.
- ↑ Wright, Ch. 1.
- ↑ George Finlay: The History of Greece under Othoman and Venetian Domination, 1856., William Blackwood and Sons, London, str. 218
Literatura
uredi- Gerola, Guiseppe. “Le fortificazioni di Napoli di Romania,” Annuario delll regia scuola archeologicca di Atene e delle missioni italiane in oriente 22-24. (1930-31) 346-410.
- Gregory, Timothy E. 1983. Nauplion. Atena.
- Karouzos, Semnēs. 1979. To Nauplio. Atena.
- Luttrell, Anthony. 1966. “The Latins of Argos and Nauplia: 1311-1394,” Papers of the British School at Rome 34: 34-55.
- Schaefer, Wulf. 1961. "Neue Untersuchungen über die Baugeschichte Nauplias im Mittelalter," Jahrbuch des Deutschen Archäologischen Instituts 76: 156-214.
- Wright, Diana Gilliland. 1999. Bartolomeo Minio: Venetian administration in 15th-Century Nauplion. Doktorska disertacija, Katoličko sveučilište u Americi, Washington DC (Online verzija).
